početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 1

Alk. gl. 1 /2014 (205) str. 3 - 5

strana 6 ►

STRUČNI PRILOG

Stigmatizacija duševnih bolesnika

Prim. mr. sc. Vesna Golik Gruber

Oduvijek su psihički poremećaji imali posebno značenje i razlikovali se od ostalih tjelesnih poremećaja. Čovjek je još u bliskoj prošlosti psihičke bolesnike zatvarao u „ludnice“, bacao u okove, mučio, uskraćivao im elementarna ljudska prava i izmišljao načine kako bi bio socijalno što udaljeniji od njih.

Iako je danas situacija bitno drugačija, osobe s duševnim poremećajima često su isključene iz društva i na taj im se način krše temeljna ljudska prava i smanjuje kvaliteta života. Još uvijek je prisutna stigmatizacija duševnih bolesnika i posljedična diskriminacija, o čemu svjedoče brojni primjeri, a protiv čega je potrebno boriti se.

Stigmatizacija osoba s duševnim poremećajem definira se kao negativno obilježavanje, marginaliziranje ili izbjegavanje osoba zato što imaju duševni poremećaj.

Stigmatizacija se temelji na unaprijed oblikovanim negativnim stavovima1 koje nazivamo predrasudama2. Ponašanje koje proizlazi iz predrasuda poprima razne oblike nepravednih postupaka koji vode do diskriminacije3 oboljelih.

Pojam stigma znači ožiljak, žig, znak srama, znači pripisivanje specifičnih obilježja cijeloj skupini na osnovi predrasuda i/ili spoznaja o obilježjima pojedinca ili manjine pripadnika te skupine.

Stigmatizirane su sve osobe s duševnim poremećajima, bez obzira na dijagnozu i to puno više od bolesnika koji boluju od tjelesnih bolesti, a bolesnici koji boluju od psihoze puno su jače stigmatizirani od onih koji boluju od depresije i anksioznih poremećaja, alkoholizma.

Za društvenu predrasudu karakteristično je da ljudi na osnovi svojeg stava prema jednoj kategoriji ljudi zauzimaju konkretne stavove i prema pojedincima, bez svakog provjeravanja je li takav stav opravdan ili ne. Bitna crta društvene predrasude je da ona pogađa pojedinca prije svega zato što je pripadnik određene društvene grupe i svjedoči o jednoj vrsti grupne netrpeljivosti. Predrasude su neosjetljive na nova iskustva, u velikoj mjeri ireverzibilne.

Brojna istraživanja društvenih stavova o osobama s duševnim poremećajima potvrdila su općenitu raširenost upravo negativnih stavova prema duševnim poremećajima. Naročito su izraženi negativni stavovi prema shizofreniji u odnosu na druge duševnim poremećaje. Prema alkoholizmu su daleko blaže izraženi.

Stav prema osobi s duševnim poremećajem od strane članova njegove obitelji, ljudi s njegova radnog mjesta ili društva u kojem živi od izuzetnog su značaja za njezinu ljudsku sudbinu.

Stav društva određuje upućivanje liječniku, upućivanje na liječenje, na dužinu hospitalizacije, karakter i opseg resocijalizacije oboljelog.

Zanimljivo je istraživanje provedeno među studenima medicinskih škola koje je pokazalo da znanje o simptomima duševnih poremećaja povećava stigmatiziranje i diskriminaciju tih osoba u očima studenata, no saznanja o mogućnostima liječenja i rehabilitacije smanjuju stigmatiziranje, tako da bi se anti-stigma programi trebali temeljiti na informacijama o mogućnostima oporavka od bolesti kao i na kontaktu s oboljelim oboljelima.

Promoviranje biološkog koncepta kao uzroka nastanka psihičkih poremećaja (oboljenje mozga, poremećaj neurotransmitera, naslijeđe) čini se da još produbljuje, a ne smanjuje socijalnu distancu prema osobama s psihičkim poremećajem.

Poseban je problem jatrogena stigmatizacija koju provode profesionalci, liječnici kad često bolesniku određenu dijagnozu i tako ga „etiketiraju“, iako to nije uvijek slučaj.

Sredstva masovne komunikacije – radio i TV kao najjači determinatori većine naših stavova, često podržavaju i učvršćuju stereotipnu predodžbu o duševno poremećenom čovjeku kao čudnom, nepredvidivom i opasnom. Najčešće se radi o senzacionalističkim naslovima koji prodaju novine - jedna incidentna situacija generalizira se na sve oboljele.

Stigma osoba s duševnim poremećajem može se razumjeti kao kombinacija problema neznanja (neinformiranosti), stavova (predrasuda) i ponašanja (diskriminacije). Stigma postoji na različitim razinama funkcioniranja osobe s duševnim poremećajem, od socijalnog kontakta s obitelji i prijateljima, preko odnosa na radnom mjestu do lokalne zajednice i države.

Također, prema začaranom krugu jačanja stigme, osoba obično percipira stigmatiziranost, izbjegavanje okoline, osjećaj da je nepoželjna u društvu, da je „stranac“, da je odbijaju zbog bolesti i zbog izmijenjenog ponašanja koje odudara od drugih ljudi.

To osobu dodatno hendikepira i dovodi do osjećaja manje vrijednosti koji posebno prepoznaje kad je u remisiji bolesti. Osjećaj manje vrijednosti dovodi do gubitka samopouzdanja, a time smanjenja već i tako smanjene uspješnosti. Povlačenje od društva dovodi do slabljenja socijalnih vještina. Javlja se pad na socijalnoj ljestvici što dovodi do daljnjeg i dubljeg razlikovanja od okoline i time do intenziviranja stigme. Time se zatvara začarani krug. Osoba je sve manje spremna surađivati u liječenju te se ubrzo ponovno vraća u bolnicu u recidivu bolesti („revolving door“ sindrom).

Ne manje važno, takve su učestale hospitalizacije i financijsko opterećenje za zdravstveni sustav zemalja.

Stigmatizacija i samostigmatizacija stvaraju osjećaj niskog samopoštovanja, demoraliziranosti i straha bolesnika da će biti odbačeni, zbog čega i sami bolesnici izbjegavaju komunikaciju.

Osobe koje se samostigmatiziraju imaju slične simptome kao oboljeli od depresije i mogu biti suicidalne. Identifikacija sa širom grupom osoba koje imaju identitet stigmatiziranih ključna je varijabla koja utječe na način reakcije na stigmu iz okoline.

Ipak, vrlo je važno znati da ne reagiraju na isti način sve osobe s psihičkim poremećajem suočene sa stigmom. Neke gube samopouzdanje, a druge, upravo suprotno, suočavanje sa stigmom osnažuje.

Osnaživanje je kao ideologija proizašlo iz nejednakosti u sistemu skrbi za duševne bolesnike. Ta ideologija temelji se na principu da psihički duševni bolesnik može imati kontrolu nad svojim životom te da utjecaj profesionalaca i oslanjanje oboljelog na profesionalce treba smanjiti, dok se sam bolesnik treba aktivnije postaviti prema svom liječenju i životu.

Sami bolesnici su osnaživanje definirali kao status duševnog bolesnika u kojem je on u stanju: formirati

svoju vlastitu socijalnu mrežu podrške, neovisno izražavati svoje mišljenje i stavove, koristiti stručnu pomoć za tehničku podršku donošenja odluka, sudjelovati u tretmanu sa stručnjacima kao partner, a ne pasivni primatelj tretmana i informacija, biti cijenjen radi legitimnosti svojih stavova, koristiti sredstva cijele zajednice, a ne samo sustava zdravstvene zaštite, snalaziti se unutar zdravstvenog sustava, dati značajan doprinos u donošenju odluka kod izrade programa i projekata na lokalnoj i nacionalnoj te internacionalnoj razini, te postizati osjećaj odgovornosti za svoj život i zdravlje.

U literaturi se osnaživanje bolesnika povezuje s funkcijom, odnosno misijom grupa i programa samopomoći koje formiraju sami bolesnici u obliku udruženja, te načinima pomoći od strane zdravstvenih radnika u procesu osnaživanja bolesnika. Kliničari trebaju biti senzibilizirani na pitanja stigme i socijalnog konteksta života bolesnika. Princip osnaživanja ključan je u formulaciji rehabilitacije te organizaciji psihijatrijske službe u zajednici, uključuju modele rehabilitacije na principu klubova, grupa samopomoći, zapošljavanja korisnika u samom sustavu liječenja, aktivne participacije bolesnika u istraživanjima, planiranjima organizacije službe i aktivnostima lobiranja.

Osobe koje razviju pozitivan identitet kao članovi koji pripadaju tim grupama razvit će pozitivne percepcije i doživljaje sebe budući su dobili socijalnu podršku, neće doživljavati stigmu niti se samostigmatizirati.

Akcije i programi borbe protiv stigme i diskriminacije

  1. Svjetska zdravstvena organizacija 2000. godine pokrenula je međunarodni program borbe protiv stigme i diskriminacije zbog shizofrenije. Program je bio od ključne važnosti za implementaciju globalnog „Open the doors“ programa smanjivanja stigmatizacije.

  1. Svjetska zdravstvena organizacija inicirala je i poticala interes za problem psihičkih poremećaja i suradnju ostalih europskih organizacija kao što su Europska komisija Komitet za zapošljavanje i socijalne poslove (EC PROGRESS).

  1. Vijeće Europe (Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini,1997.), organizacija za duševno zdravlje Europe (MHE, 2008.) kao i organizacija civilnog sektora unutar pojedine države, te internacionalnih organizacija poput GAMIAN - Europe organizacije.

  1. Svjetska zdravstvena organizacija 2004. godine donijela je deklaraciju za mentalno zdravlje u Europi koju su potpisali ministri svih europskih zemalja uključujući i Hrvatsku. Europski je parlament 2009. godine usvojio Rezoluciju izvjestiteljice Patrizie Toie (Italija, ALDE) pod nazivom „Socijalna ekonomija“ o subjektima poput udruga, humanitarnih ustanova i drugih srodnih organizacija čija primarna svrha nije stvaranje profita, već pomoć ljudima i obrana temeljnih principa Europske unije kao što su solidarnost i odgovornost.

  1. 2002. godine u Hrvatskoj je prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije započet program „Program smanjenja stigme i diskriminacije psihičkih bolesnika“ (Štrkalj-Ivezić, 2003.).

  1. U Hrvatskoj je o u tijeku reforma psihijatrije. Nacrt nacionalne i regionalne strategije razvoja, u skladu s europskim smjernicama, ide prema psihijatriji u zajednici.

____________________________

1

Stav je trajna mentalna reprezentacija neke osobe koja izaziva čuvstvene reakcije i djeluje na ponašanje. (Rathus, 2000.). Stav je mentalna spremnost, stečena individualnim iskustvom, koja vrši direktivni ili dinamički utjecaj na reagiranje pojedinca na objekte i situacije s kojima dolazi u dodir. (Allport, 1935.)

2

Predrasuda je stav prema nekoj skupini koji navodi ljude da članove te skupine negativno procjenjuju. Na kognitivnoj razini predrasude su povezane s očekivanjima da će se ciljna skupina loše ponašati. Na čuvstvenoj razini predrasude se vežu uz negativna čuvstva poput nenaklonosti ili mržnje. Na ponašajnoj razini predrasude su povezane s izbjegavanjem, agresijom i diskriminacijom (Rathus, 2000.).

3

Diskriminacija je uskraćivanje nekih privilegija osobama ili skupinama ljudi zbog predrasuda (Rathus, 2000.). Diskriminaciju možemo definirati kao nepravedno postupanje prema pojedincima koji pripadaju određenoj društvenoj grupi. Diskriminacija se razlikuje od pojma predrasude jer je ona „stvarna posljedica predrasudnih stavova neke osobe uočljiva u njezinu ponašanju“ (Pennington,1997.).

◄ strana 1

Alk. gl. 1 /2014 (205) str. 3 - 5

strana 6 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

 

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. ili dvomjesečno

IBAN ZKLAZ: HR1123400091100137559, s naznakom "za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES