početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 16

Alk. gl. 2 /2011 (188) str. 18-20

početna ►

IZ POVIJESTI

Darko Breitenfeld, Mirko Karačić, Dominik Juran

F. W. Lippich (1799.-1845.) – jedan od prvih svjetskih preventivno-alkoholoških znanstvenika

U „Slovniku umjetnikah jugoslavenskih“ Ivana Kukuljevića Sakcinskog (Zagreb, 1858.) nalazimo napis o umjetnici Terezi Lipić (vidjeti citat iz „Slovnika“). Iz svih migracijskih podataka o toj obitelji saznajemo da su brojni ogranci plemićke obitelji Lipić nakon odlaska iz Kotora (Boka Kotorska, Dalmacija) na prijelomu 15. i 16. stoljeća bili listom ponijemčeni i živjeli su u Austrijskom Carstvu i to od Sedmogradske, Mađarske, Češke, Slovačke, uže Austrije, Italije i Kranjske-Slovenije, gdje su napose kao liječnička obitelj bili jezično kroz jedno do dva stoljeća i nekoliko generacija prilagođeni i prihvaćeni. Nadareni i sposobni mladi liječnik radio je kao gradski „sirotinjski“ liječnik u Ljubljani jedanaest godina.

Lippich je tijekom četiri godine obradio stručno i znanstveno-statistički dvije grupe od po stotinu alkoholičara Ljubljančana, te je to objavio u jednoj od svojih izdanih knjiga na njemačkom jeziku u Ljubljani 1834. godine pod naslovom: „Temelji dipsobiostatike“. Mnogo kasnije došlo je do ponovnog tiskanja te knjige, prvo na njemačkom, a sada prevedeno i na slovenski kao „Dr. Fran Viljem Lipič – Osnovne značilnosti dipsobiostatike – oziroma predstavitev posledic zlorabe alkohola“, a pod redakcijom prof. dr. sc. Zvonke Slavec, uz suradnju prof.dr.sc. Zdenke Čebašek Travnik i drugih koautora. Radi se o prvom svjetskom i vrlo značajnom antialkoholnom propagandističkom (preventivno-alkohološkom) djelu.

Značajno je da taj njegov prikaz nije prvi u svijetu, već paralelno, u nekoliko desetaka godina, jedno u nizu svjetskih djela. Činjenica je da je njegovo djelo izrazito znanstvenog značaja, obrađeno s velikom i opsežnom statistikom. Navedeni su socijalni i ekološki podaci, učestalost obolijevanja, mortalitet i natalitet u obiteljima. Dalje je razrađivao epidemiologiju zlouporabe alkohola, služeći se vlastitom klasifikacijom koja je statistički obrađena. Posebnu je pažnju posvetio pojavnosti i smrtnosti alkoholizma u djece alkoholičara. Obradio je i ženski alkoholizam te naveo da žene izrazito ranije umiru. Pisao je o promiskuitetu i o smanjenom fertilitetu alkoholičarki. Istaknuo je radne probleme alkoholičara. Napose se osvrnuo na poteškoće liječenja alkoholičara te ukazao na potrebu organiziranja posebnih lječilišta za njih. Obradio je alkoholno preventivni pristup, izračunavao potrošnju raznih alkoholnih pića te predlagao mjere za smanjivanje cjelokupne problematike. Ukazano je i na ulogu liječnika opće medicine koji se susreće sa šezdesetak bolesti komorbidnih uz alkoholizam. Obradio je i pojavu alkoholne zlouporabe u raznim religijskim kulturama.

Uz priložene ilustracije vidi se da se radi o ozbiljnom alkohološkom znanstvenom djelu koje se i u svijetu smatra unikatnim za ono doba. Kako je autor posredno vezan i za ove krajeve, a Slovenci ga smatraju jednim od svojih najznačajnijih medicinskih djelatnika u povijesti, te smo smatrali važnim upozoriti u hrvatskim stručnim medijima na značaj autora i njegovog djela.

IN MEMORIAM

Mladen Obućina (1944. – 2011.)

Dana 10.siječnja 2011. preminuo je član našeg kluba Mladen Obućina.

U naš klub došao je tiho i samozatajno, početkom 2002. godine, nakon bolničkog liječenja u bolnici Sv. Ivan. Uključio se u rad kluba na svoj specifičan način: tokom sastanka mirno bi slušao sve sudionike i izlaganje terapeuta, bez komentara, a na kraju bi iznio svoje mišljenje ili komentar kratko, jasno i jezgrovito. Znao je iz svake rasprave izdvojiti suštinu teme i jasno iznijeti svoje mišljenje.

Bio je redovit u dolascima na sastanke kluba. Njegove uvijek opravdane izostanke moguće je nabrojiti na prste jedne ruke. Uvijek je bio spreman pomoći članovima kluba gestom, savjetom, otvoreno analizirajući probleme, a njegovi komentari bili su protkani finom niti konstruktivnog humora.

Kao dugogodišnji tajnik našeg kluba isticao se pripremama materijala za godišnje skupštine, pisao izvješća o

radu kluba, pripremao planove za budući rad, s mnogo duha i voditeljskog smisla vodio je rad nekoliko godišnjih skupština. Potkraj prošle godine, nakon dugogodišnjeg, uspješnog rada otišao je u zasluženu mirovinu, radovao se slobodnom vremenu koje će moći posvetiti unucima.

Nažalost, teška bolest prekinula je sve njegove snove i planove, odvojila ga od obitelji, a nama oduzela visoko vrijednog člana i prijatelja. Njegov rad u klubu ostavio je dubok trag. Sjećanje na njega neće se ugasiti, a njegov duh uvijek će biti prisutan na njegovom mjestu u prostoriji za sastanke.

Š. Bedeniković, KLA „Osvit“

Dio intervjua s prof. Normanom Sartoriusom, psihijatrom svjetskog glasa o stigmatizaciji duševnih bolesnika

Zagrepčanin Norman Sartorius svjetski je ugledan psihijatar. Objavio je više od 300 znanstvenih članaka,

napisao i uredio više od 70 knjiga. Vec desetljećima živi i radi u Ženevi. Sartorius je bio predsjednik Svjetskog psihijatrijskog udruženja i Europskog psihijatrijskog društva. Medicinu je 1958. diplomirao u Zagrebu, specijalizirao neurologiju i psihijatriju, doktorirao psihologiju. Redovni je profesor u Ženevi, Zagrebu, Pragu, gostujući, uz ostalo, u Pekingu, New Yorku, Washingtonu, Parizu. Sartorius se zalaže za drugačiji, humaniji pristup duševnim bolesnicima, razbijanje predrasuda koje javnost ima kako prema bolesnicima tako i prema duševnim bolestima. Ovom je zgodom u Hrvatsku doputovao ne bi bi preuzeo počasno predsjedavanje

KONGRESA DUHOVNOSTI U PSIHIJATRIJI

koji se održava u Opatiji.

Skrivanje bolesti

Rekli ste da se psihijatrijske bolesti danas manje skrivaju nego prije. Znači Ii to da je duševna bolest danas manje sramotna nego što je bila prije?

- Neke od tih bolest svakako. Depresija je postala bolest o kojoj se danas može govoriti. Shizofrenija je bolest koja

je još vezana sa značajnom stigmom i zbog te značajne stigme se na neki način cijela obitelj osjeća osramoćenom,

pa to Ijudi skrivaju. Neke druge bolesti su prihvaćene. Primjerice, demencija je prihvaćena i očekuje se i prihvaća

se da stari Ijudi vrlo često imaju demenciju. Neke su duševne bolesti postale prihvatljive, a druge su takve da ih se

i danas skriva.

Dakle, duševni bolesnici su stigmatizirani?

- Jesu, i ne samo oni. Stigmatizirana je bolest, bolesnici, obitelj koja s njima živi.

DOZVOLJENO PUŠENJE

Duševni bolesnici su izdvojeni u hrvatskom zakonodavstvu. Pušenje je zabranjeno u svim zdravstvenim ustanovama osim na psihijatrijskim odjelima. Da pušač završi na traumatologiji ne bi smio pušiti iako bi mu cigareta nedostajala. Zašto je nekome na traumatologiji pušenje zabranjeno, duševnom bolesniku nije?

- Propisi u duševnim bolnicama morali bi biti jednaki kao propisi bilo gdje drugdje. To što se pušenje dozvoljava u

duševnim bolnicama nakon što se zabranilo u drugim bolnicama je nepravda. Ako se želi dozvoliti pušenje iz bilo

kojeg razloga, onda neka se dozvoli u svim bolnicama.

Ovako ispada da pušenje jest štetno za mene, ali nije za onoga koji ima dijagnosticiranu shizofreniju?

- Da. Poruka je da za njega nije šteta. Jedna od velikih stvari kod duševnih bolesnika je to da se njihova vrijednost u očima drugih ljudi smanjila. Prema tome, neka puše, nije važno, neka umre. Ako kupujete lijek za duševnog bolesnika i ako je iste cijene kao lijek za drugu bolest, njega će se proglasiti skupim. Ne zbog toga što je svota velika, nego zato što se onoga koga se liječi smatra bez vrijednosti . Smatra ga se ekonomsk  neisplativim jer je pitanje može Ii raditi.

Novi list, 12. veljače 2011. (vidi)

◄ strana 16

Alk. gl. 2 /2011 (188) str. 18-20

početna ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES