početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 20

Alk. gl. 6 /2010 (180) str. 22

strana 23 ►

REAGIRANJA

Poker je kocka

U posljednje vrijeme u televizijskoj emisiji „Sport klub” poker se reklamira kao sport. Da mi to ne bismo nepromišljeno upili kao spužve, zavirili smo u Rječnik hrvatskoga jezika da vidimo što u njemu piše o tim pojmovima. Poker je definiran kao kockarska kartaška igra, a sport kao tjelesna aktivnost radi natjecanja, održavanja zdravlja ili zabave. Cilj pokera je brza i što veća zarada, a sporta zabava i tjelesno i duhovno zdravlje. Iz ovih definicija je sasvim razvidno da poker nije sport. Tko ga onda i zašto želi ugurati među sportove? I kako je moguće da toj podvali vjerujemo? Zna se da je poker kocka, a kockanje bolest. Međutim, oni koji u njemu imaju materijalni interes, nastoje ga učiniti privlačnim. Vuka oblače u janjeću kožu da nam se mogu lakše približiti i proždrijeti nas. Sport je po izvornoj definiciji svima poželjan i prihvatljiv. Stoga nam poker i žele podvaliti pod njegovim imenom. I to im, na žalost, uspijeva, posebno kod mladih, koji su nezreli pa olako i nepromišljeno prihvaćaju sve što je privlačno zapakirano. Da je sport u praksi zaista sport, da je on zabava i zdravlje, poker bi nam kroza nj teško bilo podvaliti. Nego, evo, o čemu se radi: ni sport više nije sport. Njegov prvenstveni cilj, otkada je profesionaliziran, postao je, kao i pokeru, što brža i veća zarada. Zarada se već odavno kroz sport uspjela nametnuti i ljudima zavrtjeti glavom pa to isto sada pokušavaju i s pokerom.

Da cijela stvar bude još podlija i mutnija, nedavno se u novom sportskom dnevniku „Sportplus”, novinama za pet, novinama za cijelu obitelj, kako kažu, kako lažu da nas pridobiju, pojavio naslov „Je li poker sport ili samo zabava?” U propagandi pokera tako se otišlo korak dalje: da nam ni na kraj pameti ne bi bilo da je poker nešto treće, navode nas na razmišljanje da je on sport ili zabava. A da poker nije ni zabava, vidi se iz njegove definicije u već navedenom Rječniku, koja kaže da je zabava ugodno provođenje vremena, druženje s nečim što stvara zadovoljstvo, s nečim što nas opušta, a poker nas, bez imalo dvojbe, čini napetima, razdraženima, uznemiruje nas i tjera u očaj nakon gubitaka, a ne čini nam dobro ni s dobicima, jer u svakoj utrci za novcem, dobivali ga ili gubili – gubimo sebe.

Poker, dakle, nije sport, ni zabava, a nije ni igra, kockarska kartaška igra kako ga definira rječnik. Zašto nije igra? Zato što je igra oblik rekreacije koji ima kao jedini cilj da se osoba koja joj se predaje zabavi, rekreira, a ne materijalno obogati. Stoga bi najprimjerenije bilo da se poker definira kao kockarska kartaška strast jer strast je vrlo snažan osjećaj, neodoljiv nagon, požuda, a to sve zaista karakterizira poker. Kako je moguće da se i u Rječniku potkrala greška? Zamislite situaciju u kojoj je dobar dio društva poker već prihvatio kao sport, iako on to nije, da je kao sport već zaživio. Pišući neki novi rječnik, autor će prije za promijeniti definiciju sporta, nastojeći je prilagoditi njegovom tadašnjem shvaćanju i upotrebi većine članova društva, umjesto da njegovom izvornom, zdravom definicijom tjera društvo na razmišljanje da je u tom smislu zastranilo, da razmišljanjem dođe do spoznaje da poker na temelju zdrave definicije sporta nije sport niti to može biti. Tako i rječnik, malo pomalo, prestaje biti rječnik, gubeći svoju odgojnu svrhu: umjesto da svojim autentičnim objašnjenjima ljudima bude uputa za život, umjesto da kreira živote ljudi, on biva kreiran njihovim slobodoumnim ponašanjem. Upravo je na taj način „igra” i kod jezikoslovaca izgubila izvorno značenje pa njome nazivaju koješta što s njome nema nikakve veze. Tako i rječnik polako prestaje biti rječnik, gubeći svoju odgojnu svrhu: umjesto da svojim autentičnim objašnjenjima ljudima bude uputa i kreira im živote, on biva kreiran njihovim slobodoumnim ponašanjem.

Čemu ovoliko cjepidlačenje oko značenja pojmova? Krajnje je vrijeme da svaku stvar počnemo zvati njenim pravim imenom. Utrci za novcem, slavom i užitkom sve smo podredili i zbog njih sve vrijedno obezvrijedili. Za ženu koja se prostituira radi lake zarade kažemo da prodaje ljubav iako njena djela nemaju nikakve veze s ljubavlju. Bogatašima nazivamo ljude s mnogo novca, umjesto ljude pune Boga, na što nas upućuje sam korijen imenice bogatstvo. Novac nam je bog. Njemu se klanjamo i služimo mu. I nikad nam ga nije dosta jer nam je on sam po sebi svrha: prvenstveni nam je cilj imati ga što više, a ne pomoću njega živjeti. Novcu sve podređujemo pa tako i vrijeme. Nije ni čudno što je iz toga ludila nikla izreka „Vrijeme je novac“. I baš zato što vrijeme ne zovemo vremenom, nego novcem, za susrete s bližnjima lažemo da nemamo vremena, kako često znamo reći. Laž rađa laž. Jedina istina je da vremena uvijek imamo i to točno koliko ga u svakoj situaciji trebamo. U svakom trenutku je pitanje samo toga čemu poklanjamo pažnju: onom na što nas Bog poziva ili onom što nam se prohtije. Vremena nam nedostaje samo kada više vjerujemo sebi nego Bogu i svojeglavo lutamo svojim putovima. Umjetnost je stvaralačka djelatnost osnovana na osjetilnosti i izražena pomoću govorne ili pisane riječi, glasa, boja, pokreta, konstrukcije i drugog. A ovo što mi danas nazivamo umjetnošću sve je drugo nego stvaralaštvo: pod umjetnošću sve više podrazumijevamo biti što luđi i neobičniji, biti avangarda pošto-poto pa ako već nismo u onom što bismo trebali biti, budimo u nemoralu i gluposti. Posljedica te gorke laži je, svakako, i to da riječju „gospodine“ oslovljavamo imućne i slavne, ljude cijenjenih zanimanja i na dobrim radnim položajima, umjesto samo moralne i časne, čime god se bavili. Posljedica svega ovoga zajedno su moralna rasula društava, naroda, koji međusobne probleme rješavaju ratovima. I ratujemo, naravno, u ime Boga, pravde, ljubavi i, što je najparadoksalnije, mira. Ubijanje opravdavamo Bogom? Riječima, koje bi trebale biti život, ranjavamo teže i bolnije nego mecima. O zloupotrebi pojma opraštanje da i ne govorim: ima li koga da je oprostio, a da se oproštenog kasnije nije spominjao ni pred osobom kojoj je oprostio, ni pred drugima? Rad shvaćamo kao kaznu pa ga, gdje god možemo, izbjegavamo. Iz pogrešno shvaćenog rada,naravno, ne razumijemo ni što je odmor pa se, ne radeći ništa, dosadom izmorimo više nego radom. Nadalje, naše „tuge” za umrlim bližnjima, nisu ništa drugo nego licemjernost, jer od pokojnikova nestanka iz naše blizine nikad više ne brinemo o njegovu dobru. Pa zlorabljenje poniznosti: ima nas koji se i njome pred drugima nastojimo prikazati velikima. I mogli bismo tako u nedogled. Lista zlorabljenih pojmova je sve veća i zloupotrebe su sve profinjenije što zalazimo dublje u područje duha.

Zvuči li vam ovo strano? Svi smo mi isti s tom razlikom da netko zlorabi ovaj, a netko onaj pojam. Stoga mi ovim razmišljanjem nije bila namjera kritizirati televiziju i novine, nego preispitati sebe, a vas, poštovani čitatelji, pozvati svakog u svoju intimu. Za osobno dobro i dobro našega naroda, zaista je krajnje vrijeme da svaku stvar počnemo nazivati njenim pravim imenom i koristiti je u svrhu koju joj je Bog, a ne čovjek odredio.

Ivan Bašić

◄ strana 20

Alk. gl. 6 /2010 (180) str. 22

strana 23 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES