početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 1

Alk. gl. 6 /2010 (180) str. 3-7

strana 8 ►

STRUČNI PRILOG

Prim. dr. Srđan Marušić, spec. psihijatar je šef odjela za alkoholizam, Klinike za psihijatriju KB “Sestre milosrdnice” u Zagrebu. Ovaj njegov radad prezentiran je na Prvom alkohološkom simpoziju Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem, održanom 23. i 24. travnja 2010. u Tuzli.

Uloga i važnost terapeuta u procesu rehabilitacije u KLA

Prim. dr. Srđan Marušić

Uvod:

Štetnost upotrebe alkoholnih pića poznata je od davnina, stoga su mjere suzbijanja i liječenja alkoholom uzrokovanih poremećaja pratile društveni i tehnički napredak društva. Kroz povijest se ovom problemu najčešće prilazilo s moralističkog stajališta, uz osnaživanje mjere represije i poticaja prohibicije.

Organizacija liječenja i metode koje se upotrebljavaju variraju u svakoj zemlji, a djelomično ovise i o njenim resursima, socijalnoj filozofiji društva, kao i tradiciji, jer je konzumacija alkohola općenito prihvaćena kao uspješnosti liječenja alkoholizma kroz organizirane individualne i grupne psihoterapije, socioterapijske intervencije, obiteljski pristup liječenju, medikamentozno liječenje uz uzimanje disulfirama nakon detoksikacije, te uključivanje u klub liječenih alkoholičara gdje se provodi daljnji rehabilitacijski tretman.

Klubovi liječenih alkoholičara su zamišljeni kao višeobiteljske zajednice s najviše dvanaest uključenih obitelji, koje se nalaze u tretmanu s ciljem mijenjanja stila življenja, rastu i dozrijevanju svakog člana ponaosob, ali i cijelog obiteljskog sustava. U KLA se nalaze osobe i obitelji međusobno različite po spolu, dobi, naobrazbi, profesiji, ponašanju u odnosu na piće, prema stilu življenja. Svima je zajedničko postojanje alkoholom uzrokovanih poteškoća. Njihova odluka o liječenju temelji se na činjenici da alkoholičari ne mogu više kontrolirati svoje pijenje, te je apstinencija temelj dio ljudskog ponašanja

Medicinski model alkoholizma, koji je utemeljen radovima Jellineka 60-tih godina prošlog stoljeća, u mnogome je otvorio novu dimenziju u pristupu problemu, kao i njegovom rješavanju. Iako je već i prije u tretmanu alkoholizma zaživio psihoterapijski pristup i socioterapijske intervencije ranih 6o-tih godina, one su snažniji i vjerodostojni zamah u tretmanu alkoholizma dobile upravo prihvaćanjem alkoholizma kao bolesti. Nova saznanja iz neurobiologije potaknula su značajnost psihofarmakološkog pristupa samom liječenju.

Širok je krug činitelja i mjera djelovanja koje se bave savjetovanjem i liječenjem ovisnosti o alkoholu. Taj krug obuhvaća aktivnosti primarne zdravstvene zaštite, hitnu medicinsku pomoć, opće bolnice, psihijatrijske službe i specijalizirane službe i ustanove namijenjene liječenju, kao i izvaninstitucionalne namijenjene organiziranim društvenim skupinama, koje su u Hrvatskoj organizirane kao Klubovi liječenih alkoholičara (KLA), a u svijetu raširene aktivnosti AA klubova

Cjelovit sociomedicinski kompleksni postupak u liječenju ovisnosti o alkoholu u Hrvatskoj je utemeljio prof. dr. Vladimir Hudolin 1964. godine organiziranjem Centra za suzbijanje i proučavanje alkoholizma pri Klinici za psihijatriju današnje Kliničke bolnice Sestre milosrdnice. On sadrži sve bitne elemente i početak sveobuhvatne promjene, koju započinje alkoholičar i njegova obitelj. KLA je zapravo mjesto gdje alkoholičari sa svojim obiteljima započinju rehabilitaciju i ponovnu socijalizaciju. Kako je to dugotrajan i neprekidan proces, alkoholičar i njegova obitelj praktički odlaze u KLA bez vremenskog ograničenja.

U KLA radi terapeut, stručna osoba s područja alkoholizma i obiteljskog pristupa razrješenju alkoholom uzrokovanih poremećaja. Klinika za psihijatriju je tijekom trideset godina rada na području alkoholizma kroz posebne edukativne programe, u trajanju od mjesec do šest mjeseci, školovala na stotine djelatnika za rad u KLA. To su osobe različitih profesija od psihijatara, liječnika opće medicine, medicinskih sestara psihologa, socijalnih radnika, defektologa, ali isto tako su edukaciju prošli i dostručni djelatnici, bivši

alkoholičari s višegodišnjom apstinencijom motivirani za pomoć alkoholičarima i njihovim obiteljima.Tako se proširio krug djelatnika, a supervizija je sastavni dio rada u KLA. Superviziju obavljaju profesionalni djelatnici usko specijalizirani za rad na području alkohologije s dugogodišnjim iskustvom u radu KLA.

U Hrvatskoj djeluje oko 180 klubova liječenih alkoholičara, rasprostranjenih po cijeloj Hrvatskoj, a najviše ih ima u Zagrebu, 80-tak.

Ciljevi:

U ovom radu želimo pokazati značaj rehabilitacijskog postupka u KLA, evaluirati proces sazrijevanja apstinencije i mijenjanja obiteljskog sustava. Za uspješnost rehabilitacijskog postupka potrebno je zadovoljiti određene parametre samog programa koji su preduvjet uspješnosti samog provođenja programa, kao što je redovit dolazak s obiteljima u KLA, dostupnost kluba, struktura samog kluba (terapeuti, pomoć dugotrajnih apstinenata u poboljšanje kvalitete života).

Željeli smo pokazati značaj redovitog dolaska s obiteljima u KLA u procesu rehabilitacije. Uz to smo željeli i iskazati eventualnu značajnost /strukturu/ postojanja grupe starijih apstinenata koji mogu biti itekako značajni element u fazi početke potpore i strukturiranja prihvaćanja promjena i apstinencije kao dio sveobuhvatnog programa liječenja.

Rad stručnih djelatnika je nezaobilazna karika u radu KLA. Empatijsko ozračje mora dominirati u odnosima među članovima KLA i terapeutima. Osobnost i stručnost terapeuta je jedna od značajnosti u procesu liječenja i rehabilitacije alkoholičara. Terapeut pruža potporu, ali ima i ulogu faktora identifikacije, autoriteta, prijatelja, a napose stručnjaka kod kojeg alkoholičari nalaze u tijeku tretmana.

Metode rada:

Istraživanje je uključeno 17 KLA s područja grada Zagreba, podijeljenih u 2 skupine, kod kojih se pratio dolazak na sastanke KLA i duljina apstinencije u razdoblju od 2003. godine do zaključno 2005. godine.

U I. skupini (N=125) obuhvaćeno je 9 KLA u kojima rade terapeuti s dvadesetogodišnjim iskustvom i radom unutar sustava KLA, koji ujedno rade u institucijama gdje je organizirano liječenje alkoholizma sustavnim kompleksnim pristupom /zagrebačka alkohološka škola/, a po profesiji su: psihijatri (2 terapeuta), više med. sestre (3), socijalne radnice (3), defektolog (1).

U II. skupini (N=75) obuhvaćeno je 8 KLA, u kojima rade terapeuti s dodatnom edukacijom s područja alkoholizma (šestomjesečna škola, seminari iz alkoholizma), a ne rade u institucijama koje se bave liječenjem ovisnosti o alkoholu. Po profesiji su to medicinske sestre (4) i socijalne radnice (4).

Svim tim KLA je poslan i posebno sastavljen upitnik u kojem se tražilo podatke o novoprimljenim članovima u razdoblju od 2003. do 2005. godine, broj osoba koje su ostale u programu liječenja i broj osoba koje su napustile liječenje. Također se tražio i broj “starijih” članova KLA s apstinencijom iznad 3 godine.

Rezultati istraživanja:

Prema evidenciji dolazaka na sastanke KLA koji se održavaju jednom tjedno u I. skupini je postotak dolaženja s obiteljima bio 84 %, a u II. skupini 65%. Obiteljski pristup alkoholom uzrokovanih poremećaja unutar obiteljskog sustava je “conditio sine qua non” za uspješnost liječenja i rehabilitacije alkoholizma.

Na slici 1. prikazana je struktura KLA koja je podijeljena na dvije skupine. Jednu čine stari članovi (s višegodišnjom apstinencijom), a drugu novi članovi primljeni od 2003. do 2005. godine. Vidljivo je da je u I. skupini prisutno više i novih i „starih“ članova u odnosu na II. skupinu.

Na slici 2. prikazano je koliko je novopridošlih članova tijekom dvije godine napustilo liječenje u KLA, pa je vidljivo da je više članova napustilo liječenje u II. skupini (64%) u odnosu na I. skupinu gdje je znatno manje članova napustilo liječenje (28%).

Na slici 3. je prikazana struktura skupine starih članova po godinama apstinencije. Iz nje vidimo da je u I. skupini više članova s dugogodišnjom apstinencijom.

Na slici 4. je pokazana struktura apstinencije novih članova koji su ostali na liječenju. Vidimo da je polugodišnja apstinencija i apstinenciju od 1-2 godine veća u I. skupini.

Na slici 5. dan je prikaz trajanja apstinencije kod članova koji su napustili KLA. Tu je primjetno da je u II. skupini najviše članova napustilo KLA u razdoblju 1-3 mjeseca. Kad analiziramo apstinenciju članova koji su napustili klub u I. skupini zamjećujemo da je klub napustio puno manji broj i da su u vrijeme napuštanja KLA ipak uspostavili višemjesečnu apstinenciju.

Na slici 6. su prikazani rezultati o dužini apstinencije starih članova u obje skupine KLA. Vidljivo je da je oko 50% članova s 3 godine apstinencije, da je oko 30% članova s četiri godine apstinencije, a oko 20% s više od četiri godine apstinencije.

Slika 7. pokazuje rezultate odgovora na skali od 1 do 5 vezano uz značaj starih apstinenata u radu KLA. U obje skupine su te ocjene vrlo visoke što govori o značajnosti sudjelovanja starih članova u samom tretmanu.

Slika 8 prikazuje rezultate na ocjenskoj skali vezano uz kvaliteta života i apstinencije.Tako u drugoj skupini preko 70% pacijenata dali odgovor “nešto bolje”, dok u prvoj skupini je preko 70% pacijenata dali odgovor da je kvaliteta života “bolja i bitno bolja” te oko 20% su svoju kvalitetu života ocijenili s izuzetnim poboljšanjem.

Na slici 9. pokazani su odgovori na pitanja vezano uz važnost rada terapeuta u KLA o odnosu na proces rehabilitacije. Ovdje je vidljivo da su ocjene koji su članovi kluba dali u I. skupini istaknuli veliku i značajnu ulogu terapeuta u njihovom liječenju, dok je kod 2. skupine taj značaj ipak nešto slabije ocijenjen nego kod 1. skupine.

Diskusija i zaključak:

Alkoholizam kod pojedinca osim medicinskih i uže prisutnih psihijatrijskih poremećaja izrazitu mijenja odnos pojedinca prema bližoj i široj sredini svog djelovanja, a što se najprije i najdrastičnije odvija u obitelji. Alkoholičar izbjegava svakodnevne inicijative, emocionalno se udaljuje od ostalih članova svoje obitelji, a širi kontakti se smanjuju. Upravo stoga je u liječenju alkoholizma, osim nezaobilazne apstinencije, potrebno obuhvatiti i cjelokupnu razinu socijalizacije alkoholičara.

Stoga je liječenje ovisnosti o alkoholu multidisciplinaran, postupak čiji je cilj ponovna uspostava zdravih odnosa u obitelji i šire u društvu.

Ovakav proces preobrazbe koji se događa tijekom liječenja zahtijeva vrijeme. Liječenje je dugotrajni proces koji zahtijeva adekvatan odnos, pun razumijevanja i poštovanja između terapeuta i bolesnika. Pozitivni transfer i kontratransfer je vrlo bitan za samo liječenje alkoholizma. On je i neprijeporni dio daljnjeg motivacijskog postupka, koji u sustavu liječenja nije samo bitan za neposredni početak, već se kroz pozitivna ostvarenja tijekom tretmana članovi kluba dalje potiču na održavanje apstinencije, te utječe na nove članove da jačaju svoju odluku o uspostavi apstinencije i započinjanju novog socijalnog modela ponašanja.

Vrlo je bitno u tretmanu alkoholizma omogućiti alkoholičaru da se nakon dugogodišnjeg napuštanja i izoliranja od bližih socijalnih grupa (obitelj, prijatelji, radna sredina) kroz tretman započne i ostvari model

restrukturiranja socijalnog miljea. Kompleksni terapijski put resocijalizacije alkoholičara, ali i njegove obitelji, odvija se u KLA.

Klubovi liječenih alkoholičara su dragovoljne, nevladine organizacije, koje pružaju grupnu samopomoć alkoholičarima i njihovim obiteljima, kao i svima onima, koji imaju bilo kakvih poteškoća u vezi s uporabom alkoholnih pića. Klubovi djeluju prema utvrđenim pravilima kojima se određuje mjesto i vrijeme sastanka, kao i zadaće članova kluba, a osnovni cilj rada je podržavanje trajne apstinencije kao i promjena dotadašnjeg načina ponašanja u svrsishodniji i kvalitetniji oblik življenja

Od samog početka liječenja koje se započinje kroz institucionalni oblik, počevši od početne detoksikacije i tretmana somatski alkoholom uzrokovanih poremećaja, te kroz kompleksni sociomedicinski program temeljen na obiteljskom pristupu uz psihoterapijske i socioterapijske intervencije, ovisnik o alkoholu i njegova obitelj je u fokusu terapijskog djelovanja, koje se kroz KLA nastavlja još niz godina.

Terapijski efekt rada KLA je rezultat djelovanja grupne strukture unutar samog kluba, koje se ogleda u neprestanoj interakciji terapeuta, koji ima značajno mjesto, a čija aktivnost je u grupnom višeobiteljskom radu neprijeporna. Terapeut je identifikacijski model, istovremeno je i autoritet, katalizator i pokretač samih promjena unutar sustava subgrupa, ali i cjelovite grupe kao takve. Značaj i uloga terapeuta u KLA za sam neposredni tretman proizlazi iz njegove osobnosti, empatije prema alkoholičarima, njegove edukacije iz alkohologije, ali i iz psihoterapije.

U terapijskom miljeu unutar samog KLA je i neprestana interakcija dviju subgrupa članova kluba, s jedne strane su stari članovi kluba, a s druge novi članovi kluba. Stariji članovi imaju dvojaku ulogu. Jedna je u postavljanju vodstva u toj grupi (povremeno i prema cjelokupnoj strukturi KLA), a drugi je postavljanje modela novog uspješnog ponašanja za nove članove. Stari članovi imaju veliki efekt u neposrednom terapijskom postupku, te je njihova uloga vrlo značajna.

Članovi obitelji formiraju svoju posebnu subgrupu, koja najčešće ima značajniji odnos prema terapeutu s jedne strane i novim članovima grupe, kroz pokušaje nametanja vodstva spram novih članova. Sva ova dinamika međuodnosa unutar KLA u konačnici ipak ima svoj terapijski rezultat, a to je poticanje ulaska novih članova u proces mijenjanja svog dotadašnjeg načina života.

U ovom radu htjeli bismo prikazati značaj samog rehabilitacijskog programa na uspostavi apstinencije, kao i obiteljskog funkcioniranja.

Kroz analizu dvije grupe KLA, koje smo podijelili prema voditeljima - terapeutima, koji su različiti prema edukacijskom i iskustvenom radu s ovisnicima o alkoholu htjeli smo vidjeti postojanje važnosti iskustva i edukacije samih terapeuta na konačni rezultat samog tretmana.

Ovo je vrlo kompleksno pitanje te prema našim pokazateljima ono ima utjecaja sigurno u samom početku programa liječenja, kad terapeut ima dosta aktivnog utjecaja na modeliranje i jačanje motivacije za liječenje, kao i njegov utjecaj na sam obiteljski sustav. Vidljivo je u našim rezultatima da je više napuštanja kluba bilo u drugoj skupini, no kad se apstinencija kod ostalih pacijenata uspostavila, onda je skoro jednak udio daljnje apstinencije u obje skupine. Utjecaj starijih apstinenata ima svoje značenje u rehabilitacijskom procesu kao dio podrške novim članovima, kao model identifikacije i model poticaja na uspostavu apstinencije, kod “novih” pacijenata. Redovni dolasci s obiteljima u KLA imaju također velik učinak na rezultate uspostave apstinencije i promjene u kvaliteti života.

Apstinencija nije osnovna bit liječenja, no bez nje nije moguće ni govoriti o liječenju. Liječenje znači apstinirati, ali i započeti cjelovit put oporavka, kako samoga sebe, tako i svoje okoline, odnosno obitelji. Bez obzira na činjenicu da je samo liječenje ovisnosti o alkoholu vrlo komplicirani postupak, jer zahtjeva osobni angažman pacijenta, terapijskog tima kao i obitelji, moramo napomenuti da je svaki prekid pijenja, dobrodošao i samom ovisniku, kao i njegovoj obitelji. Stoga se mora podržati apstinencija ma kako ona bila duga.

U tretmanu ovisnika o alkoholu moramo računati na recidive kao i na promjenljivost odnosa prema apstinenciji i liječenju, stoga je i poznato da najviše napuštanja liječenja, a time i ponovnog pijenja imamo u razdoblju između dva i šest mjeseci tretmana, što smo imali i kod naših ispitanika u obje skupine, s tim da smo više napuštanja liječenja imali u drugoj skupini.

Produženje trajanja apstinencije neminovno dovodi do općeg poboljšanja obiteljskog, zdravstvenog sustava i do prihvaćanja apstinencije kao dijela općeg ponašanja, a time bitno poboljšavaju i svoju kvalitetu života.

◄ strana 1

Alk. gl. 6 /2010 (180) str. 3-7

strana 8 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES