početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 1

Alk. gl. 10 /2009 (172) str. 3-5

strana 6 ►

STRUČNI PRILOG  

Anksioznost

Mr. sc.dr. Ema Gruber, spec. psihijatar, Psihijatrijska bolnica “Dr. Ivan Barbot” Popovača

Anksioznost

Postoji puno naziva koji se koriste za anksioznost, kao što su tjeskoba, zabrinutost, panika, nervoza, napetost, osjećaj da je osoba na rubu, u stresu i slično. Svi ovi izrazi opisuju stanje neugode koje se očituje kao niz tjelesnih i psihičkih simptoma, a javlja se u situacijama koje doživljavamo ugrožavajućim ili opasnim za nas, kada se bojimo posljedica i ishoda neke situacije. Nelagodu ćemo osjećati bilo da se radi o stvarnoj ili zamišljenoj opasnosti. Anksioznost je sastavni dio života i povremeno svi imamo ovakve osjećaje.

O bolesti govorimo tek onda kada je anksioznost stalno prisutna (opći anksiozni poremećaj), kada se javlja u neki posebnim situacijama koje uobičajeno ne plaše ljude, npr. ulazak u lift ili vožnja tramvajem, odlazak od kuće, socijalne situacije (fobija) ili kada se iznenada pojavljuju u obliku neugodnog napada izrazito jake anksioznosti koju nazivamo panika (panični poremećaj) i kada nas ta anksioznost značajno ograničava u životu, u postizanju osobnih, profesionalnih ili nekih drugih ciljeva i na taj način smanjuje našu kvalitetu života.

Anksioznost je prirodna reakcija na opasnost

Da bismo razumjeli simptome anksioznosti, moramo znati da je anksioznost prirodna reakcija na opasnost koja je automatska i urođena, stoga će se simptomi anksioznosti pojaviti uvijek kada postoji doživljaj opasnosti koji može biti objektivan i subjektivan. Bez obzira postoji li stvarna opasnost ili mi doživljavamo situaciju kao opasnom ili čak nismo svjesni opasnosti, mi ćemo iskusiti simptome anksioznosti. Ovi simptomi imaju smisla zato što pripremaju tijelo za reakciju na opasnost koja može biti borba ili bijeg. Ova reakcija uključuje niz fizioloških promjena u našem tijelu.

O anksioznosti kao poremećaju govorimo kada se simptomi anksioznosti javljaju bez postojanja nama poznatih situacija opasnosti ili kad postoji pretjerana anksioznost na uobičajene situacije kao što su npr. odlazak na ispit, razgovor za posao, društvo, izlazak iz kuće i sl. U situacijama kada nam opasnost nije poznata organizam reagira kao da je prijetnja stvarna.

Simptomi anksioznosti kao posljedica neravnoteže kisika i ugljičnog dioksida i lučenja adrenalina

Vrlo je važno razumjeti tjelesnu pozadinu nastanka simptoma anksioznosti jer ćemo na taj način lakše razumjeti kako možemo kontrolirati simptome anksioznosti ako naučimo kontrolirati naše disanje i napetost naših mišića.

U anksioznosti tijelo reagira kao da smo u opasnosti i priprema se na reakciju, borbu ili bijeg, za što su nam potrebni jaki, napeti mišići i za to nam je potrebno više kisika i adrenalina. Da bi se povećao dotok kisika, ubrzava se disanje. Ubrzanje disanja može se doživljavati kao da osoba ne može doći do daha, prsni mišići zbog toga mogu postati napeti, a to se može doživljavati kao pritisak ili bol u grudnom košu. Previše kisika u krvi može dovesti do osjećaja nesvjestice ili osjećaja da nam je glava prazna ili da su nam osjećaji zbrkani.

Adrenalin dovodi do ubrzanja rada srca, što se doživljava kao lupanje srca, povećava napetost mišića, što može dovesti do glavobolje, bolova u vratu, osjećaja obruča oko glave, a može dovesti i do drhtanja mišića. Može izazvati crvenilo ili bljedilo kože, pa osoba može doživljavati vrućinu ili hladnoću ili naizmjenično jedno i drugo. S efektom adrenalina povezana su suha usta, zamagljen vid, teškoće gutanja, mučnina i poriv za uriniranjem ili defekacijom i znojenje.

Anksioznost i mozak

Anksioznost ima svoje uporište u mozgu. Kada su u laboratorijskim uvjetima stimulirani neki dijelovi mozga dolazi do pojave simptoma anksioznosti. Razumijevanje anksioznih poremećaja na razini mozda odnosi se na neravnotežu različitih neuroprijenosnika u nekim područjima mozga.

Lijekovi koji se koriste u liječenju anksioznosti utječu na ovu neravnotežu i na biološki način smanjuju simptome bolesti.

Anksioznost svakodnevnog života

Anksioznost je normalna reakcija na situaciju koja nas zabrinjava ili koju doživljavamo kao prijeteću. Anksioznost se može doživljavati kao mala nelagoda pa sve do vrlo izražene panike. Ne moramo se bojati svake anksioznosti jer je ona uobičajena i obavještava nas da se nalazimo u nekoj situaciji koja nas brine. Svi doživljavamo anksioznost s vremena na vrijeme kada se nalazimo u stresnim situacijama, kao npr. kada odlazimo na neki važan sastanak, kada idemo na liječnički pregled i čekamo rezultate pregleda, kada idemo na ispit. Tada brinemo kakav će biti ishod i kako će to utjecati na naš život. Kada se nalazimo u stresnim situacijama, može nam se dogoditi da smo njima preokupirani, što može utjecati na naše ponašanje. Npr. možemo premalo ili previše jesti, previše pušiti, biti fizički nemirni, osjećati da nam srce brže kuca, da nam se ruke znoje, možemo imati poteškoća sa spavanjem i sl. Sve su to simptomi anksioznosti u situaciju čiji nas ishod brine. U većini situacija anksioznost će prestati kada ove situaciju prestanu. Međutim, kada je anksioznost stalno prisutna i ometa nas u savladavanju zahtijeva svakodnevnog života, tada nas ona ne potiče da rješavamo problem, nego nas blokira. Tada je dobro potražiti pomoć liječnika koji će moći utvrditi radi li se o anksioznom poremećaju.

Kako ćemo prepoznati da smo anksiozni?

Anksioznost se izražava nizom tjelesnih simptoma kao što su lupanje srca, znojenje, podrhtavanje ruku ili tijela, suha usta, teškoće kod disanja, mučnina u želudcu, osjećaj topline ili vrućine, napetost mišića, osjećaj da se ne možemo opustiti, osjećaj knedle u grlu, ili psihičkim simptomima kao što su osjećaj nesvjestice, slabosti, smušenosti, teškoća koncentracije, straha da ćete umrijeti, poludjeti, izgubiti kontrolu nad svojim ponašanjem, doživljajem pretjerane zabrinutosti, osjećaja da će vam se svaki trenutak dogoditi nešto neugodno iznenađenje. Kada se ovi simptomi javljaju kao odgovor na neku situaciju koja vas brine i kada nestanu kada ona prođe, tada se radi o očekivanoj anksioznosti zbog koje ne biste trebali previše brinuti. Međutim, kada su neki od ovih simptoma prisuti stalno ili se javljaju u napadajima panike ili u nekim posebnim situacijama kojih se ljudi obično ne boje, kao što je izlazak iz kuće ili odlazak u društvo, tada bi bilo potrebno da o tome razgovarate s liječnikom. Iako možda bolujete od anksioznog poremećaja, nije nužno da imate sve navedene simptome. Vrlo je važno da detaljno opišete svoje smetnje liječniku koji će moći zaključiti radi li se uopće o anksioznom poremećaju ili o nekom drugom poremećaju i jesu li potrebne neke pretrage i pregled drugih liječnika specijalista.

Kognitivni model - veza misli, osjećaja i ponašanja

Kada je jedanput krug anksioznosti pokrenut, on sam sebe održava preko simptoma, misli i osjećaja koji međusobno samo povećaju anksioznost. Stoga je važno razumjeti kako nastaju simptomi i na koji način se održavaju kako bismo razumjeli da možemo prekinuti ovaj krug utjecaja, čime ćemo poboljšati svoje stanje i preuzeti kontrolu nad svojom tjeskobom.

Zbog postojanja povezanosti između misli, osjećaja, ponašanja i tjelesnih simptoma moguće je utjecati na smanjenje nelagode, otkloniti, umanjiti ili svesti anksioznost na razinu koja se može tolerirati. Da postoji povezanost između misli, osjećaja i ponašanja, pokazuju naše emocije koje su također praćene tjelesnim simptomima i različitim ponašanjem. Već samo prisjećanje na ljutnju ili na tugu može izazvati promjenu naših misli i našeg ponašanja

Kognitivni model, veza misli, osjećaja i ponašanja te tjelesnih simptoma

TJELESNI SIMPTOMI, PONAŠANJE TIJELA

Mučnina.

Palpitacije.

Stisnuto grlo.

Ubrzano disanje.

Znojenje.

Učestalo mokrenje.

Bolovi u trbuhu.

Nemir.

Crvenilo lica.

Glavobolja.

Napeti mišići.

Napetost u čeljusti.

Opetovano gutanje.

Suha usta.

Poremećaj vida.

Nesanica.

Povišen krvni tlak.

Leptiri u trbuhu.

Iscrpljenost.

Drhtanje.

Osjećaj hladnoće.

Osjećaj klonulosti.

Ostajanje bez daha.

Migrena.

Probavne smetnje.

Trnci u rukama i potiljku.

Napetost u ramenima.

Osjećaj umora.

Sveopća bol.

Konstipacija.

Nadimanje.

Proljev.

Znojni dlanovi.

Piskutav glas.

Klimava koljena.

Površno disanje.

Bljedilo.

OSJEĆAJI

Tjeskoba.

Strah.

Ljutnja.

Depresija.

Plakanje.

Teatralnost.

Uznemirenost.

Utučenost.

Frustriranost.

Povlačenje.

Osjećaj beznađa.

Osjećaj bezvrijednosti.

Očaj.

Ranjivost.

Osjećaj neadekvatnosti.

Krivnja.

Euforija.

Osjećaj gubljenja razuma.

Sažaljevanje sebe i drugih.

Osjećaj povrijeđenosti.

Osjećaj razočaranja.

Tuga.

Preplavljenost mržnjom.

Osjećaj nesigurnosti i negativizma.

Osjećaj odbačenosti.

Nedostatak želje za bilo kakvim djelovanjem.

 

Oštroumnost.

Uzbuđenost.

Stimuliranost.

Motiviranost.

UČINCI NA LOGIČKO RASUĐIVANJE

Preokupiranost uzrocima stresa.

Anticipiranje najgoreg ishoda.

Usporeni tijek misli.

Amnezija.

Zaboravljivost.

Maštanje.

Nedostajanje objektivnosti.

Učestale pogreške.

Zbunjenost, smetenost.

Distraktibilnost.

Loše prosuđivanje situacija i ljudi.

Iracionalnost.

Bježanje misli.

Blokada misli.

Nedostatak koncentracije.

Potiskivanje osjećaja.

Oslabljena sposobnost donošenja odluka.

 

Konstruktivno razmišljanje.

Kreativno razmišljanje

UČINCI NA PONAŠANJE

Zamuckivanje.

Zapletanje jezika.

Kazivanje provokativnih stvari.

Nekritične izjave.

Kritičnost prema drugima.

Svađanje.

Nerazumnost.

Vikanje na druge.

Neverbalna agresija.

Čvrsto stiskanje predmeta.

Nespretnost.

Žurba.

Hiperaktivnost.

Inercija.

Impulzivnost.

Kašnjenje.

Preuranjeno dolaženje.

Natjecanje.

Oklijevanje.

Pretjerana pričljivost.

Povlačenje.

Pretjerani pokreti.

Psovanje.

Pijenje.

Pušenje.

Prejedanje.

Agresivna vožnja.

Pretjerano zijevanje.

Bježanje.

Teatralno smijanje.

Pretjerana ili nedovoljna srdačnost.

Odbacivanje ljudi.

Osamljivanje.

Destruktivnost.

Manično ponašanje.

Traženje žrtvenog jarca.

Zlouporaba tableta.

Budnost.

Planiranje strategija za budućnost.

Kvalitetno odrađivanje velike količine konstruktivnog posla.

----: O :----

Anksioznost i alkohol

Anksioznost je univerzalna pojava o kojoj je u prethodnom prilogu opširno pisala mr.sc. dr. Ema Gruber. Imam potrebu ukratko prikazati poveznicu anksioznosti s alkoholom, s obzirom na njegovo anksiolitičko i antidepresivno djelovanje.

Alkohol spada u grupu depresora središnjeg živčanog sustava. U blažim stadijima opitosti smanjuje anksioznost i poboljšava raspoloženje. Depresivno djelovanje na živčani sustav javlja se u stanjima jače opitosti i očituje se općom usporenošću i stanjima zamućenja svijesti, od somnolencije (pospanosti), preko soporoznog do komatoznog stanja (nesvjesnog), u kojem može doći i do smrti zbog zatajenja dišnog i srčanožilnog sustava.

Kad alkohol ne bi izazivao ovisnost, mogli bismo ga koristiti kao psihofarmak za smanjenje anksioznosti i poboljšanje raspoloženja. Propisivali bismo svojim pacijentima npr. 0,3 dl žestice (1,1,0), te 2 dl vina (0,1,1) ili 5 dl piva (0,2,1 +1 prema potrebi), baš kao što se poneke anksiozne osobe samomedikaliziraju.

U čemu je „kvaka“? Zašto to s medicinskog gledišta ne možemo niti smijemo podržati? Naravno, zbog razvoja ovisnosti koju alkohol izaziva. „Terapijska doza“ se ne može održati. Pijenjem alkoholnih pića raste tolerancija prema alkoholu, te je za isti efekt, pretežno ugode zbog koje se alkohol i uzima, potrebna veća količina alkoholnog pića,

Nakon dugogodišnjeg pijenja tolerancija će pasti i opet će biti dovoljno malo pića, što ne smije zavarati, budući da je pad tolerancije znak teške ovisnosti. Ovisna osoba na prestanak uzimanja i tako malih količina pića može reagirati jakim smetnjama sustezanja, koje mogu biti intenziteta delirantnog stanja.

Uobičajena je shema: pijenje - učestalo pijenje – navika - ovisnost.

I da se ponovno vratimo na anksioznost koja je pratilac različitih životnih frustracija. Kad pojedinac jednom upozna efekt ublažavanja anksioznosti alkoholom, ponovno će mu pribjeći. Zašto tražiti druga rješenja kad je alkohol pristupačan, jeftin, opće prihvatljiv, a prihvatljivo je i pijano stanje, osim kad je je previše ekcesivno.

Pijenje postaje učestalije i na sve manje frustracije. Frustracijska tolerancija sve više pada. S razvojem ovisnosti o alkoholu, frustracije i anksioznost kao povod pijenju više nisu potrebni. Dapače, oni se javljaju kao posljedica nepijenja. Bolest nameće svoje zakonitosti. Ako ne popije, ovisnik biva visoko anksiozan, napet, razdražljiv, neraspoložen. Teški ovisnik više nema osjećaj opuštanja i ugode, on pije da bi izbjegao neugodu koja se javlja kad ne popije svoju potrebnu količinu alkohola. Pije da bi uopće mogao funkcionirati.

Prim. mr.sc. Vesna Golik-Gruber

 

----: O :----

◄ strana 1

Alk. gl. 10 /2007 (172) str. 3-5

strana 6 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES