početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 14

Alk. gl. 5 /2009 (167) str. 16,17

strana 18 ►

PRILOZI ČITATELJA

Zahvalimo roditeljima

Imati dijete znači izraziti apsolutnu suglasnost s čovjekom kakav jest. Imati dijete znači isto što i reći: rodio sam se, vidio sam život i ustanovio, kako je lijep toliko da ga vrijedi ponoviti.

(Milan Kundera: „Posljednji valcer“).

Majka i otac su simboli ljubavi, vječne ljudskosti i ljudske vječnosti. Oni su izvor života i njihova najljepša i najsvjetlija strana; oni su ljubav koja vlada svijetom i koja zbilju čini podnošljivom.

Ove krasne misli pročitala sam nedavno i neočekivano počela razmišljati o istini izrečenoj u ovom kratkom tekstu, a i o svojim roditeljima koji su me prerano napustili, a o kojima već davno nisam posebno razmišljala. Nisam razmišljala, ne zato što sam ih prestala voljeti, što sam zaboravila što su mi u životu značili i što su mi sve pružili, već jednostavno zato što me vrtlog života svakodnevno nosi i malo vremena ostaje za razmišljanje i lijepe uspomene. Uz to, kad ste mladi i roditelji su još s vama, ni ne primjećujete koliko i što vam znače.

Odgojni utjecaj roditelja na djecu tako je velik i značajan da neki kažu kako ih odgojem drugi put rađaju, pa čak i to da je ovo drugo rađanje “uzvišenije” jer im se, za razliku od tjelesnoga, posreduje život duhovnih vrednota i uzvišeni svijet kulture. Djeca su dvostruki baštinici: svijeta koji nasljeđuju tjelesnim rađanjem i svijeta koji u njih ulazi roditeljskim odgojem.

Jedva da postoji riječ koja se toliko upotrebljava (i zloupotrebljava!) kao ljubav. Što sve ne proizlazi iz te riječi? Ljubav kao oduševljenje, zanos, trpljenje; ljubav u pjesmama, filmovima, romanima; romantična i podmitljiva ljubav.

No postoji i drugačije shvaćena ljubav: ljubav majke prema oboljelom djetetu, ljubav koja se stavlja u službu bolesnima; ljubav bračnih drugova koji jedno drugome ostaju vjerni i uz najveće kušnje i poteškoće. Ipak, ljubav treba shvatiti i prihvatiti kao dar koji se ne može zaslužiti i na koji postoji samo jedan odgovor: to je uzvraćanje ljubavi bez granica i mjere, koja ne želi samo imati nego i davati. Prava ljubav je u požrtvovnom služenju jedno drugome: roditelji djeci i obrnuto.

Nakon ovako napisanih misli nisam mogla ne sjetiti se svog svakodnevnog odlaska u školu uz osmjeh moje majke koja je bila uvijek kod kuće, a još više svaki puta otvorena vrata i topao doček nakon povratka iz škole. Nije to bilo vrijeme „ključića oko vrata“ ili „baka servisa“ već samo i jedino tvoja majka: gotov ručak, topla soba, sve spremno. Nedjeljom neka od predstava u HNK u sklopu ciklusa „Muzička omladina“. A tek srijede: nezaboravni zajednički odlasci u kino uz još tople, tek ispečene, kolače! Može li to itko osim mame? Do danas jasno i bez razmišljanja mogu odgovoriti: NE.

Zato ne čudi što je gotovo univerzalna ženska tema što se šapatom vodi između djevojaka, između adolescentica, pa i odraslih žena, majki, pa čak i baka, tema vezna uz riječi i djela njihovih majki. To je, naime, zato jer sve žene, istina, ne postaju majke, i sve majke nemaju kćeri, ali sve žene imaju majku, a ponekad čak i više „mama“ (ako „mama“ označava jednu funkciju).

Moderan način življenja potiče ženu da ima visoko obrazovanje i uspješnu karijeru. Međutim, ženina uloga kao majke za društvo je daleko važnija od svih drugih zanimanja. Od jakih i zdravih obitelji nastaje jako i zdravo društvo. U izgradnji takve obitelji majka ima nezamjenljivu ulogu i u tome je pravo mjerilo njenog uspjeha. Uspješno podizanje djece je pravi i stvarni izazov za svaku ženu.

Stoga možemo reći da je biti majka je zanimanje i karijera. One žene koje namjeravaju biti majke trebaju biti spremne uložiti trud i vrijeme, i moraju prići tom poslu planski i osmišljeno.

Sve što se događa između majke i djeteta dio je razvojnog procesa i jedna od najznačajnijih interakcija u životu svake individue. Ta veza zauzima središnje mjesto u odnosu djeteta s drugima, kao i načinu na koji će se ono razviti nakon odvajanja od majke.

Kada se rodi, dijete nema nikakvo znanje o svijetu. Preko majke stječe prva iskustva o njemu. Njegov pogled na svijet, kao i način razmišljanja, težnje i navike uvelike će ovisiti o majci. Dijete će odrasti i možda će se promijeniti, ali ono što nauči u tim prvim godinama, pamtit će do kraja života.

Majka uvijek nastoji zaštititi dijete i pružiti mu sigurnost. Neke majke ponekad pretjeruju u tome. Mudro je dopustiti da se dijete susretne sa problemima, naravno onim koji će odgovarati njegovom uzrastu i okolnostima. Razmaženo dijete neće biti u stanju suočiti se sa stvarnim životnim problemima. Odnos vezanosti djeteta za majku razlikuje se kod svakog djeteta u snazi njegove sigurnosti. Koliko pojedinac može računati na majku kao na siguran osnonac predstavlja temelj za izgradnju budućeg povjerenja u vlastite snage, svoju neposrednu okolinu i svijet u kojem živi. Zadovoljstvo i sigurnost majke u braku preduvjet su da ona na najprimjereniji način iskoristi svoje najbolje emocionalne potencijale u odnosu na dijete.

U današnjoj suvremenoj obitelji, u vrijeme bitno izmijenjenih uloga oba roditelja koji podižu dijete, otac je sve češće “onaj drugi”. Između te dvije uloge postoji, po mišljenju većine današnjih psihologa, jedna vrsta jaza. Prvenstveno je vezana za običaje kulture u kojoj obitelj živi. U našem društvu od muškarca se očekuje da skrbi za dijete i obitelj dok žena na sebe preuzima neposrednu brigu o djeci. Čak i onda kada oba roditelja rade, briga o djetetu i dalje ostaje ženski dio posla. Za očeve koji se više angažiraju u njezi i odgoju djece obično se kaže da su to muškarci koji “krše” već odavno ukorijenjene socijalne norme.

Danas se smatra da je otac jedna od značajnijih figura u razvoju djeteta, koji može biti jednako emotivno i kompetentno angažiran kao i majka. Otac je posredno ili neposredno prisutan i značajan u svim fazama dječjeg razvoja. No tek u uzrastu između 3. i 5. godine, otac dobiva centralnu ulogu u obiteljskoj dinamici. Svojim načinom njege, komunikacije, stavovima i dr., otac s djetetom razvija svoj osobni signalni sustav preverbalnog komuniciranja koji dijete postupno i sve finije počinje razlikovati od majčinog. Svojim aktivnostima otac igra veoma značajnu ulogu i u formiranju tragova pamćenja, u ranim mogućnostima odlaganja neposrednog zadovoljenja i kontrole nagona, te u formiranju djetetovog temeljnog osjećanja sigurnosti ili nesigurnosti.

Moglo bi se reći da svaki roditelj osjeća i doživljava ulogu majke i oca na svoj način.

Opet se malo vraćam u vlastito djetinjstvo. Otac je manje bio kod kuće nego majka, no uvijek sam ga dočekivala s radošću, dijelom zato jer je unosio veselje (bio je osobito otvorena, vesela i duhovita osoba okružena brojnim prijateljima), ali i zato jer je donio često i neki konkretan dar. Bili su to slatkiši, voće, prve banane (koje su se u doba mog djetinjstva tek počele konzumirati), a kad sam odrasla i vrednije stvari, nerijetko željeni dio garderobe ili kozmetike. Slijedili su zajednički odlasci u restorane, upute o ponašanju u hotelu i drugim javnim mjestima. Posjeti kazalištima bili su rezervirani pretežno za majku. Sad tek znam i osjećam s koliko ljubavi su mi se darivali i da nesvjesno taj dio topline i brige sama nastojim prenijeti svojoj djeci. Posredno ili neposredno, sudjelujemo u osamostaljivanju i odvajanju djece, u ranom formiranju ličnosti preko ranih identifikacija s izrečenim i neizrečenim zabranama, odnosno ponašanja u cjelini. Teško je procijeniti koliko u tome uspijevamo, no pustimo to našim potomcima, oni će to sigurno znati prepoznati.

Iako nastojimo biti što bolji, pa i najbolji, javljaju se i poteškoće, pogreške, kojih smo nekada svjesni, a nekada nas na njih upozore neželjene posljedice ili okolina. No sve je to sastavni dio života i moramo i na takve situacije biti pripravni i prihvatiti ih s ozbiljnošću i željom da ih ispravimo. Naš život je neprestana borba od koje ne smijemo odustati.

Majčinu ljubav ništa i niko ne može zamijeniti. Uz majku sam se uvijek osjećala voljenom i bila sam sigurna u njezinu ljubav, čak i onda kada sam zaslužila prijekor. Majka je izvor sreće i čini dijete sretnim i privrženim. Ono što majka daje ničim se ne može platiti i samo uz Božju pomoć dijete može zahvaliti majci na pravi način.

Ništa manja zahvalnost ne pripada ni ocu koji se na svoj način trudio i sudjelovao u mojem odrastanju i napredovanju u životu. Ni uloga oca nema cijene, ako govorimo o osobama s bar prosječnom kvalitetom života i osobnosti.

Možda bi bilo najpravednije pamtiti i zahvaliti roditeljima zajedno na svemu što su nam darovali. Njihove uloge se tijekom godina isprepliću i nadopunjuju, jedan bez drugog ne bi bili dovoljni. U jednom razdoblju života dominira majka i njezina ljubav, u drugom otac i njegovi savjeti i sugestije. Oni su sigurnost, nada i istina u koju se uvijek mora vjerovati.

Volimo ih od rođenja do trenutka kad ih ispratimo na vječni počinak, a nastavljamo ih voljeti u uspomenama.

Pripremila: prim.dr.sc. Mirjana Marković-Glamočak, dr.med.

◄ strana 14

Alk. gl. 5 /2009 (167) str. 16,17

strana 18 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES