početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 9

Alk. gl. 5 /2009 (167) str. 12,13

strana 14 ►

strana - 9

 strana - 14

IZ KLUBOVA

Podrška u liječenju ili njezin izostanak

Kineska poslovica kaže: „Najprije čovjek uzima piće, zatim piće uzima piće i na kraju piće uzima čovjeka.“ Ona želi reći da se alkoholizam ne dogodi odjednom, on se događa godinama. Pitanje je samo koliko smo mi to dugo bile spremne nijekati, tolerirati ili se uhvatiti u koštac s tom podmuklom, razarajućom i sveobuhvatnom bolešću (ovo se odnosi na nas supružnike liječenih alkoholičara).

Surfajući neki dan internetom, naišla sam na jedno zanimljivo istraživanje provedeno u Murskom Središću, a čiji su predmet bile supruge alkoholičara, liječenih alkoholičara i supruge čiji muževi ne piju. Članak me privukao zbog ozbiljnosti pristupa nas supruga, obzirom da se istraživanje provodilo tijekom tri godine (1997.-2000.), a time su dobiveni rezultati utoliko konkretniji i valjaniji. Cilj je bio pokazati postojanje povezanosti zdravstvenog stanja supruga alkoholičara, iskazuju li one tjelesne ili psihičke simptome, jesu li one češći korisnici zdravstvene zaštite nego supruge ne-alkoholičara, koliki su, ako se uopće mogu izmjeriti, razina neugode i stupanj stresa koji te supruge proživljavaju živeći s mužem alkoholičarem, jesu li supruge liječenih alkoholičara socijalno izolirane, od koga eventualno dobivaju podršku i očekuju li podršku zdravstvenih radnika te kakva bi ta podrška trebala biti? Postupkom istraživanja obuhvaćen je uzorak od 120 ispitanica podijeljenih u tri skupine (40 žena u svakoj skupini), i to: u prvoj skupini bile su žene liječenih alkoholičara, ujedno i članice KLA, drugu su činile žene neliječenih alkoholičara, a kontrolna su skupina bile žene čiji muževi ne piju, odabirane prilikom dolaska u ambulantu radi drugih tegoba. U istraživanju su korišteni anketni upitnici, upitnik za ocjenjivanje stupnja neugode i stresa u bračnom odnosu, upitnik za ocjenjivanje depresije i upitnik za mjerenje socijalne podrške te je učinjen klinički pregled svake ispitanice da bi se dobio uvid u njezino zdravstveno stanje (po organskim sustavima) i zdravstveno ponašanje (broj i razlozi dolazaka u ambulantu unazad jedne godine, postavljene dijagnoze, uzimanje lijekova te broj i razlozi hospitalizacija).

Rezultati istraživanja bili su zanimljivi. Došlo se do saznanja da žene neliječenih alkoholičara imaju lošiji socijalno-ekonomski status, lošije funkcioniranje obitelji i lošiji odnos s bračnim partnerom, da najčešće dolaze iz obitelji alkoholičara (65%), da imaju podršku u obitelji, ali puno manje izvan obitelji, da one žele i očekuju podršku zdravstvenih radnika (a samo manji broj žena neliječenih alkoholičara ne traži i ne očekuje podršku zdravstvenih radnika, što upućuje da nisu osvijestile problem alkoholizma kao bolesti i toleriraju pijenje), da ne koriste često usluge zdravstvene zaštite, što upućuje na odgađanje njihovih zdravstvenih potreba u suživotu s mužem alkoholičarem, da češće iskazuju simptome depresivnosti, češće su psihijatrijski liječene i svakodnevno uzimaju sedative, da iskazuju ekstremni stupanj neugode i stresa u bračnom odnosu u odgovorima na sva pitanja iz anketa: nedostatak podrške partnera, usamljenost, nesigurnost, zanemarenost, zabrinutost u odnosu na suprugovu nesposobnost za vođenje domačinstva, financijski problemi i nezadovoljstvo seksualnim životom, iskazuju ekstremno visoki stupanj bračnog neslaganja u odgovorima na sljedeća pitanja: fizičko zlostavljanje, verbalno zlostavljanje, potcjenjivanje, osjećaji ljutnje i srdžbe te živciranje u odnosu na supruga, iskazuju najveću depresivnost u odnosu na preostale dvije skupine žena u svim odgovorima: očigledna tuga, indirektna tuga, unutranja napetost, reducirano spavanje, reduciran apetit, poteškoće koncentriranja, tromost i nesposobnost za osjećanje. Pesimističke i suicidalne misli izražavaju jedino žene neliječenih alkoholičara koje imaju najniži stupanj socijalne podrške u svim odgovorima. Upitnik je obuhvaćao elemente koji mjere dvije dimenzije socijalne podrške: podrška povjerenja, koja je obuhvaćala pitanja o pozivima za izlazak i druženje s drugim ljudima, prilikama za razgovor i dobivanje korisnih savjeta, i afektivna podrška, koja je obuhvaćala pitanja koliko imaju ljubavi i naklonosti od drugih ljudi te pomoći u bolesti i nemoći.

Istraživanje je kod žena liječenih alkoholičara pokazalo znatno drugačije rezultate, i to kroz funkcioniranje obitelji koje opisuju kao mnogo bolje od drugih njima poznatih obitelji, jednako tako i svoj odnos s mužem, nakon liječenja i rehabilitaciju kroz KLA. Ističu značenje podrške u obitelji, izvan obitelji i podrške zdravstvenih radnika, manje svakodnevno uzimaju lijekove, posebno sedative, čak i od žena kontrolne skupine (skupine čiji muževi ne piju uopće), iskazuju znatno manji stres u bračnom odnosu, tek nešto veći u odnosu na žene kontrolne skupine, iskazuju manji problem vezan za verbalno zlostavljanje od strane muža nego žene neliječenih alkoholičara, a čak su u tome bolje i od kontrolne skupine, iskazuju manji stupanj depresije, imaju bolju socijalno podršku u odnosu na žene neliječenih alkoholičara (izjednačenu čak sa ženama kontrolne skupine).

Zaključak istraživanja je da supruge neliječenih alkoholičara predstavljaju ugroženiju skupinu kojoj je potrebna posebna skrb, kroz rad u grupama ili individualno, osobito u slučajevima kada njihovi supruzi odbijaju liječenje. One očekuju i traže posebnu pozornost obiteljskog liječnika, pa tako i bolji uvid u obitelj, radi čim ranijeg otkrivanja poremećaja vezanih uz alkoholizam, a time i mogućnost intervencije. Kroz rad na jačanju njihovog samopouzdanja, samopoštovanja i edukacije o alkoholizmu kao bolesti, povećava se i mogućnost njihove intervencije u smislu mogućeg upućivanja supruga na liječenje. Važno je naglasiti, a to se nametnulo tijekom ispitivanja, da je razgovor i prikupljanje podataka, posebice kod žena čiji su muževi alkoholičari, bila svojevrsna psihoterapijska podrška i pomoć tim ženama da osvijeste problem alkoholizma kako bi mogle adekvatno reagirati. Tri su se obitelji tijekom istraživanja odlučile na liječenje i postale su polaznici kluba liječenih alkoholičara. Rezultati također upućuju da su žene liječenih alkoholičara manje ugrožena grupa žena nego što je pretpostavljeno, pa se tako pokazalo da liječenje alkoholičara i rehabilitacija kroz KLA poboljšava zdravstveno stanje i zdravstveno ponašanje žena, umanjujući neugodu, stres, sklonost depresivnom ponašanju i socijalnu izolaciju te tako poboljšava ne samo kvalitetu bračnog odnosa već i kvalitetu života cijele obitelji.

Vjerujem da smo se mnoge prepoznale u nekim odrednicama ovog istraživanja, počevši od razdoblja kada smo u početku tolerirale ili krile i same od sebe činjenicu da naši supružnici previše ili prečesto posežu za čašom. Vratimo li se na početke našeg problema, ne čini li se da smo možda i prije mogle reagirati, ili bar drugačije? Jesmo li i same pridonijele tome da je naš problem narastao, eskalirao, jesmo li možda ipak uskratile potporu?

U vrtlogu života suočavali smo se s raznoraznim preprekama, a činjenica da naš partner pije osupnula nas je. Bili smo zapravo nespremni priznati si neuspjeh – neuspjeh u odabiru životnog partnera, neuspjeh pred bližnjima, roditeljima i braćom, neuspjeh pred okolinom, neuspjeh pred samima sobom. Činilo se često kao da smo sami krivi za to što naš partner pije, ta razdoblja samookrivljavanja dovela su nas do toga da posumnjamo u sebe, iako nismo mi bili ti koji pijemo, koji smo bolesni. Svima nam je dobro poznat taj osjećaj, osjećaj krivnje, pitanja gdje smo pogriješili, što smo pogrešno uradili, zašto našem partneru treba alkohol i što to njime pokušava nadoknaditi, što to u pijenju želi zaboraviti, s čime se to on ne želi suočiti? Nakon razdoblja samookrivljavanja, neuspješnih razgovora, nagovora i pogaženih obećanja da će prestati, dođete u situaciju da vam je svejedno. Neka popije i previše samo da ga ne slušate, samo da zaspi i da nas pusti na miru. A nemir izjeda dušu. Jer, unatoč nesnošljivom mirisu alkohola, unatoč nerazumljivom govoru i verbalnim nasrtajima, pamtimo osobe za koje smo se udale. Pamtimo dobre, vrijedne osobe, osobe za koje smo prisegnuli da ćemo biti uz njih i u dobru i u zlu. U tim razdobljima kada oni sami nisu prihvaćali našu pomoć niti je tražili na stručnim mjestima, i same smo više puta klonule - posegle za sedativima, tražile izlaz u prekovremenom radu, pažnju usmjeravale na obitelj i djecu, tražile sve načine samo da se ne suočimo s onim što nas očekuje u kući – a to je bolestan supružnik.

Pogledajmo se danas, svi smo u ovom klubu prošli više-manje nešto od gore navedenog, i mislim da i svojim primjerom možemo potvrditi rezultat istraživanja – a to je da su, od kad smo se suočile s problemom, i naši supružnici prihvatili činjenicu da je alkoholizam bolest i usprostivili se tome da budu bolesni, kroz klub smo se uspjeli održati i vratiti našu vjeru u partnere. Kroz klub smo naučili da nismo sami i da za svaki problem postoji rješenje, samo je potrebno ponovno početi vjerovati – vjerovati sebi, svom partneru, a nadasve u budućnost koja je pred nama. Je li bilo potrebno pronijeti svoj križ baš s tolikom mukom? Očito jest, i bilo je vrijedno, jer čovjek samo kroz patnju naraste, a vrijednost je u zlu se ne poniziti, u dobru ne uzvisiti.

Učeći na svojim greškama naučili smo najviše o sebi, spoznali koliko smo spremni svoje želje i htijenja zatomiti, a da bismo pomogli drugome – prvenstveno našim partnerima. Naučili smo davati, a samo kroz davanje možeš i primati. Sada primamo pažnju i uzvraća nam se sve ono čeg smo se odricali, jer naši su partneri ozdravili i naše su obitelji ponovno zaživjele.

Vera Majdek, Klub Remetinec Gaj

◄ strana 9

Alk. gl. 5 /2009 (167) str. 12,13

strana 14 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES