početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 2

Alk. gl. 11 /2008 (161) str. 3,4

strana 5 ►

STRUČNI PRILOG

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada 2008.

Ivana Pražetina, dipl. soc. radnica, Klinika za psihijatriju, KB “Sestre milosrdnice”, Zagreb

Tradicionalno se poimanje mentalnog zdravlja smatra prilično neodređenim i nejasnim pojmom, osobito u psihijatrijskoj profesiji. Takvo je suzdržano mišljenje donekle opravdano, jer se uloga promicanja zdravlja objašnjavala prilično neodređeno i bez jasnog defi niranja sadržaja. U Povelji iz Ottawe iz 1986. godine promicanje zdravlja općenito se defi nira kao proces koji ljudima omogućuje da povećaju nadzor nad zdravljem i da ga poboljšaju. Dva su osnovna pristupa mentalnom zdravlju: pozitivni i negativni. Dobro (pozitivno) mentalno zdravlje promatra mentalno zdravlje kao resurs. Ono je bitno za opću dobrobit kao i za čovjekovu sposobnost percepcije, razumijevanja i tumačenja okoline, prilagođavanja ili ako je potrebno, njezine promjene te međusobnog komuniciranja. Narušeno (negativno) mentalno zdravlje odnosi se na mentalne poremećaje, simptome i probleme koji mogu postojati i bez ispunjavanja kriterija za kliničke poremećaje (npr. kao što propisuje DSM IV). Naziv mentalno zdravlje označava širok pojam koji obuhvaća i dobro (pozitivno) mentalno zdravlje i mentalne zdravstvene probleme. Dobro (pozitivno) mentalno zdravlje, ojačat će sposobnost pojedinca da pridonosi obitelji i ostalim društvenim mrežama, lokalnoj zajednici i društvu, a obuhvaća

  • siguran osjećaj blagostanja;

  • resurse pojedinaca koji uključuju samopoštovanje, optimizam te osjećaj nadzora nad stvarima i dosljednost;

  • sposobnost započinjanja, razvijanja i održavanja uzajamno zadovoljavajućih osobnih odnosa;

  • sposobno svladavanje nedaća (prilagodljivost).

S druge strane, problemi mentalnog zdravlja znatan su dodatak općim zdravstvenim rashodima i pridonose onesposobljenosti, smrtnosti, smanjenju ekonomske produktivnosti, siromaštvu i niskoj kvaliteti života, a oni obuhvaćaju:

  • psihološke patnje, obično vezane uz razne životne situacije, događaje i probleme;

  • česte mentalne poremećaje (npr. depresiju, anksiozne poremećaje);

  • teške mentalne poremećaje sa smetnjama percepcije, vjerovanja i misaonih procesa (psihoze);

  •  ovisnosti (pretjerana konzumacija i ovisnost o alkoholu, drogama i duhanu);

  • poremećaje ličnosti koji hendikepiraju pojedinca i/ili druge osobe;

  • progresivne organske bolesti mozga (demencija).

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu od mentalnih poremećaja pati oko 450 milijuna ljudi (HZJZ, 2004.), a procjenjuje se da 1/4 ukupnog svjetskog stanovništva tokom života pati od najmanje jednog psihičkog poremećaja, bez razlika u kulturi i životnoj dobi. Predviđa se također da će 2020. godine depresija postati druga po redu od vodećih mentalnih bolesti, te se naglašava potreba za razvojem efektivnih metoda rane dijagnostike i liječenja koje će pridonijeti boljem i potpunijem oporavku.

Mentalno zdravlje sastavni je dio općeg zdravlja, no u Hrvatskoj se još uvijek, kada govorimo o mentalnom zdravlju, misli na negativno, narušeno mentalno zdravlje. To podržavaju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2008. godine, kojima se prikazuje raširenost i hospitalizacija mentalnih bolesti i poremećaja u Hrvatskoj u 2007. godini:

  • skupina mentalnih poremećaja nalazila se na sedmom mjestu u ukupnim hospitalizacijama s udjelom od 7,2 %;

  •  prema broju hospitalizacija u radnoaktivnoj dobi (20 – 59 godina) mentalni poremećaji nalaze se na drugom mjestu (13,1%), odmah iza novotvorina (15,2%), pri čemu prednjači alkoholizam;

  • prema broju korištenih dana bolničkog liječenja duševni se poremećaji nalaze na prvom mjestu, s udjelom od 21,8%, u ukupnom broju dana bolničkog liječenja što praktički znači da se u Hrvatskoj svaki peti dan bolničkog liječenja koristio za skupinu duševnih bolesti i poremećaja;

  • 2/3 svih uzroka hospitalizacije iz skupine duševnih poremećaja predstavljaju: duševni poremećaji uzrokovani alkoholom (20,6%), shizofrenija (15,7%), reakcije na teški stres, uključujući posttraumatski stresni poremećaj (13,6%) i depresivni poremećaji (11,7%).

U Hrvatskoj je 2003. godine osnovan Hrvatski zavod za mentalno zdravlje s ciljem zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Osnivanjem Zavoda željelo se postići da Hrvatska postane jedna od rijetkih zemalja koja ima zasebno tijelo na državnoj razini za područje mentalnog zdravlja, uz koji će se tada otvarati i zasebni Centri za skrb za mentalno zdravlje u zajednici. U Deklaraciji Ministarske konferencije, održane u Helsinkiju 2005. godine, navodi se da su prevencija, liječenje i rehabilitacija osoba koje boluju od duševnih poremećaja prioritet Svjetske zdravstvene organizacije, EU i Vijeća Europe i potiču se zemlje članice da poduzmu aktivnosti da smanje teret duševnih poremećaja i poboljšaju stanje mentalnog zdravlja u zemlji. Hrvatska, kao potpisnica Deklaracije, preuzela je u potpunosti odgovornosti na području zaštite mentalnog zdravlja. Prioritetne aktivnosti su: potreba da se promovira značaj mentalnog zdravlja za svakog pojedinca, da se suzbija stigma mentalnih poremećaja te neravnopravnost i diskriminacija osoba koje boluju od mentalnih poremećaja, da se pruži pomoć osobama s mentalnim poremećajima i njihovim obiteljima da postanu aktivni čimbenici u društvu, da se osmisle i provedu sveobuhvatne i učinkovite mjere u zdravstvenim sustavima koje obuhvaćaju promociju, prevenciju, liječenje i reh abilitaciju osoba s mentalnim poremećajima te da se za to osposobe potrebni stručnjaci (www.mzss.hr, siječanj 2006.) Ipak, do danas, Zavod nije započeo s radom, budući da je njegovo ustrojavanje još u tijeku, a zasad u Hrvatskoj imamo samo jedan otvoren Centar u Hrvatskoj, Centar za mentalno zdravlje Grada Zagreba koji se nalazi u Domu zdravlja Zapad u Zagrebu. Promocija važnosti očuvanja dobrog mentalnog zdravlja, koje je važan resurs za pojedince, obitelji, zajednice i narode, koje je nedjeljiv dio javnog zdravstva, koje pridonosi funkcijama društva i utječe na ukupnu produktivnost, te je bitno za blagostanje i funkcioniranje osoba, a tiče se svakoga jer se stvara u svakodnevnom životu kod kuće, u školi, na ulici, radnom mjestu i slobodnim aktivnostima, promiče se raznim kampanjama 10. listopada, na Svjetski dan mentalnog zdravlja. Ovogodišnja tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja „Učinimo mentalno zdravlje globalnim prioritetom“ imala je za cilj senzibilizirati sve čimbenike društvenog života, na lokalnoj i globalnoj razini, za hitne promjene u povećanju dostupnosti službi za mentalno zdravlje i smanjenje stigme koja prati mentalne bolesti. Možemo zaključiti da mentalno zdravlje ima znatnu društvenu vrijednost, a problemi mentalnog zdravlja nameću težak teret ne samo pojedincima, nego i društvu kao cjelini. Iz tog razloga uviđa se potreba promjene po imanja mentalnog zdravlja:

  1. mentalno zdravlje kao važan čimbenik koji pridonosi zdravlju i dobrobiti treba izvući iz stručne, organizacijske i političke izolacije i smjestiti u šire područje javnog zdravstva;

  2. umjesto isticanja mentalnog zdravlja pojedinca, treba ojačati mentalno zdravstveni pristup na razini populacije. To je nužno da bismo jasnije uočili na koji bismo način mentalno zdravlje trebali uklopiti u politike javnog zdravstva, strategije i programe te tako učinkovito djelovati na mentalno zdravlje;

  3. promijeniti dosadašnje shvaćanje mentalnog zdravlja, koje je tradicijski vezano za mentalne poremećaje. Ne promatrajući više isključivo narušeno (negativno) mentalno zdravlje, suvremeno mišljenje i akcije moraju usmjeriti pozornost na dobro (pozitivno) mentalno zdravlje (HZJZ, 2004.).

Možda mentalno zdravlje možemo najzornije pojasniti slikom koja prikazuje kako mentalno zdravlje odražava ravnotežu u dinamičan odnosu između pojedinca i okoline, pri čemu njegove odrednice obuhvaćaju: 1. individualne čimbenike i iskustva (kao npr. događaji u djetinjstvu i sl...); 2. društvena međudjelovanja (interakcije); 3. društvene strukture i resurse; te 4. kulturne vrijednosti.

----: O :----

◄ strana 2

Alk. gl. 11 /2008 (161) str. 3,4

strana 5 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES