početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 14

Alk. gl. 10 /2008 (160) str. 15,16,17

strana 18 ►

POVJESNI ZAPISI

LIJEČNIČKI VIJESTNIK 1908; 30(1):1-4

Jedanaesti medjunarodni kongres protiv alkohoIizma*).

Izvješćuje Dr. Fran S. Gundrum-Oriovčanin na redovitoj mjesečnoj skupštini dne 27. prosinca 1907.

Kad sam prošle godine ovom časnom sboru izviešćivao o medjunarodnom liječničkom kongresu u  L i s a -      b o n u, označio sam moje stanovište i mnijenje o kongresima te vrsti, pa ni ovaj put ne odstupam u načelu sa tih stanovišta, to manje, što je kongres u S t o k h o l m u   pohodilo vrlo mnogo osoba, koje ne bijahu liječnici.

Taj kongres, zbog širenja velebne ideje,  d a   j e   a l k o h o l  o t r o v,  d a   a l k o h o l  n i  i z d a l e k a  n i -j e  i  n e  m o ž e  b i t i  o n o,  š t o  a l k o h o l n i   k a p i t a l   u   s v i j e t u   t r u b i - bijaše velika medjunarodna manifestacija za potrebu širenja nauke o uplivu alkohola na tijelo čovjeka; to bijaše medju­narodno, pravedno sudište, koje je alkohol osudilo i reklo, da alkohol, ma da se tako proširio, nije za čovječansko biće. Inače moram priznati, da kongresi medju  inim gotovo nijesu za drugo, da čovjek vidi, promatra i upozna pre­davača, čiji će izvodi slušaču dati pregled o stanju odnosnog pitanja, a svakako će u velike potpiriti na vlastiti, daljnji rad. Posve je prirodno, da se opsežni predmeti ne mogu u kratko vrijeme iscrpno obraditi; predavač pako zbog pomanjkanja vremena ne može niti smije dugo govoriti, što bi u ostalom slu­šače umaralo.

Kod našeg kongresa napokon dolazi u obzir, kao što sam već rekao, da je bilo dosta osoba neliječnika, osoba iz najrazličnijih slojeva, pa se u mnogom pogledu i ne može govoriti o znanstvenom značaju pojedinih predavanja, makar da su i uvršteni u znanstveni dio.

Rasprave bijahu razdijeljene tako, da su držane u trima vrstima sjednica i to 1.  u   s v e o  p ć i m   s j e d n i -  c a m a,  2. u   z n a n s t v e n i m   s e k c i j a m a  i   3. u   p u č k i m   s k u p š t i n a m a,  ali vrijeme bijaše za sve to tako kratko, da se mnogo toga ne može čuti, a  jer su se vrlo zanimiva pitanja raspravljala u svjema sjednicama, ne mogaše se ni najboljom voljom svemu posvetiti pravi mar, kako je svatko htio. To je u ostalom rak-rana, od koje boluju svi kongresi. Istina je, da se predavanja i rasprave naknadno štampom objelodanjuju, da je onda svatko čitati može, ali živa je riječ moćnija; njezin je utisak znatniji, trajniji.

Sjednice su se vrlo marljivo polazile; zanimanje bijaše svebujno. Tomu je doprinijelo, što su posjetioci kongresa bili poduzeti iskrenom ljubavi spram plemenite stvari, a takodjer i to, što su mnogi predavači - zbog raznolikosti slušača - znali udariti "srednjim" putem, to jest, našli su način, kako će stvar udesiti medju čisto znanstvenim i popularnim značajem. A to bijaše odista vrlo ugodno, shodno za svakoga, jer si ne morade um mnogo naprezati, um, koji je zbog dalekog putovanja, raznolikosti utisaka novih predjela, novih slika, stranih ljudi itd. i onako bio u jačem poslu, nego obično.

        Držim, da bijaše vrlo shodno, što  se je  prije dvije  godine u B u d i m p e š t i  zaključilo, da se kongres ove godine održava u S t o k h o l m u.  Svjema je poznato, da se boj protiv kletog alkohola počeo voditi baš na sjeveru, a jer se ondje već mnogo godina živo i uspješno bori, bilo je na dlanu, da će svakog stranca osim rasprava na kongresu vrlo zanimati moćni pokret apstinencije, pa njezini uspjesi.

A to se radije gleda, nego da se o tome čita. Neki su rekli, da bi bolje bilo, da se kongres obdržava u kojem gradu, gdje se za trijeznost slabo mari; gdje svijet ne zna, da je  t r i j e z n o s t   p r e k r a s a n   u r e s  č o ­v j e k a,  d a n a s   n e o p h o d n o    s v o j s t v o;  u gradu rekoh, u kojem da se ob­državanjem kongresa propaguje veličanstvena i ozbiljna ideja apstinencije. Ali ne! Dobro je tako  bilo,  jer smo u  "S j e v e r n o j  V e n e c i j i",   pa  ostalim  krajevima   Švedske i Norveške mogli osim velebne trijeznosti proučavati i druge odnose, za nas nove, od kojih najveći dio nosi na sebi krasni žig trijeznosti.

Kako se dojmila stranca, kad je vlastitim očima vidio najasnije svjedo­čanstvo trijeznosti švedskog naroda, onu značajnu i velebnu, zanimivu i šalo­liku demonstracijonu povorku, koja je 28. srpnja t. g. po podne od  V a l h a l a­ v ä - g e n  ukraj veličanstvenog novog muzeja kretala i uspinjala se u S k a n s e n.  Ushićuje, kad 15-20  tisuća članova povorke, koje povladjajućim poklicima dočeka i susreće možda dvo- i trostruki broj pučanstva Stokholma i okolice; ushićuje kako rekoh jer, to je velika četa, na čijem je stjegu napisano:

"A l k o h o l  -  o t r o v !  U  S k a n s e n u, tom nepokrivenom muzeju na prostoru od kakvih 30 hektara, bilo je predavanja, pučke glazbe, pučkih igara, veselja i zabava, zabava i veselja ali pravog, nepatvorencg, ne onakvog, kako  radja  alkohol - alkoholna  je veselost  neprirodna,  poslije smiješna a iza nje dolazi  mamurluk i žalost .... sve do kasne noći i zato nije čudo, da su svi članovi kongresa ushitom pratili rasprave, koje su počele danom 29. srpnja t. g. u crkvi sv. I m m a n u e l a   a pod pokroviteljstvom princa  G u s t a v a   A d o l f a   sada prestolonasljednika i predsjedništvom dičnog, odvažnog i umnog pobornika svete stvari protiv alkohola - biskupa   v a n   S c h e e l e - a, tog poznatog čovjekoljuba, koji kao svećenik ne prodiče vodu, a pije vino.

Petnaest država bijaše zastupano; petnaest moćnih vladara šalje svoje vodje u boj, gdje se ne bori mačem ni puščanim prahom - nego uvjerovanjem protiv jačeg neprijatelja, nego što su neprijatelji domovine, bolje reći koje države.

Za ovu se prvu svečanu sjednicu ne mogaše u dnevni red uvrstiti bolje pi­tanje, nego ono, o kojem je raspravIjao   prof.   F i g e r s t e d t : "Zadaća škole u borbi protiv alkoholizma". U školi se mora početi, ali najbolji je primjer bezuvjetno,  k a d    j e   u č i t e l j   s t r o g i    a p s t i n e n t a.  Lažljivost apostola škola ne treba! ... Primjer obično bolje djeluje, nego najvatrenija riječ; dublju odgojnu vrijednost može apstinencija učitelja imati samo onda, kad je apsti­nencija   d j e l o   s l o b o d n o g   ć u d o r e d n o g   u v j e r e n j a,   a ne nešto, što se silom hoće postići. Alkoholizam je medju učiteljima vrlo proširen. Madžar  Dr. S t e i n   reče, da u Ugarskoj odista nema i da se ne bi moglo naći učitelja, koji bi se stavio na čelo apstinentnog društva mladosti! … Možda je tako i u nekim drugim državama ... dok u Finskoj ima društva apstinentnih mla­dića koje broji preko 8 tisuća članova. Liječnici su zvani, da u učionama podu­čavaju o alkoholizmu. Nitko se jamačno ne će usuditi, da ustvrdi, da bi liječnici mogli biti zli pedagozi. Tko bi to ustvrdio, odvratio bih im, da ima možda mnogi učitelja, koji su zli pedagozi i da najslabiji liječnik pedagog može manje zla poči­niti, nego koji slabi učitelj.

Sredstvom k cilju, a to će sredstvo u prvom redu biti liječnik, koji zna, kako aIkohol na ustroje tijela djeluje, druge pak odnose treba prepustiti učitelju i obitelji. Kod nas se u tom pogledu žalibože vrlo malo radi, ma da se vrlo mnogo pije, jer je posvuda preobladalo lažljivo tumačenje, da je vino, pivo i ra­kija dobar i krasan dar božji, pa da ga mogu, pače da takav boži dar moraju piti i  d j e c a.

Nabrojit ću pitanja, o kojima se slijedećih dana razpravljalo: A l k o h o l n a   d  i  j e t a   i   l  i  j  e č e n j e   a l k o - h o l o m (Kassovitz) ;  A l k o h o I   i   m e d i c i n a (VogI, Kristianija) ; A I k o ho I   i    n e k u l t u r n i   n a r o d i   R u s i j e (Skarzynski);  A l k o h o l   i   r a z l i č n i   n e k u l t u r n i    n a r o d i  (Victor) ; Š v e d s k i   L a s i   i    a I k o h o l  (biskup Bergqvist, Lulea); Ž  e n a   i   b o r b a   p r o t i v   a l k o­ h o l a  (Slach, London); O  u p l i v u   m a l i h    k  o  l  i  č  i  n a     a  l  k  o  h o I a   n a   o t  p  o  r n o s t   ž i v o t i n j s k o g    t i j e l a    o s o b i t o      o b z i r o m   n a   p o  ­t o m s t v o  (Laitinen, Helsingfors); A l k o h o l    i   m o ć   u b r o j i v o s t i  (Aschaffőnburg, Keln);  A l k o h o l   i   s  p  o  l  n o   p i  t  a  n  j  e  (Forel) ; A l k o h o l   i   z lo č i n  (Ahnqwist, Stokholm); I s t o   p i t a n j e (Scharffenberg, Kristianija) ; A I k o h o l   n a   l a d a n j u (Gonser, Berlin); H r a n i v o s t   a l k o h o I a (Tigersted t, Helsingfors); U p l i v i   e t i l n o g   a I k o h o I a   n a   i z o I i r a n o   s r c e   s i s a v c a (Backman, Upsala);  A l k o h o l   i   v o j n i š t v o  (Tegel, EisenachI); I s t o   p i t a n j e ( Liljedahl, Stokholm);  A l k o h o l   i  p r o m  e t  (de Terra, Marburg);  I s k u s t v o  d r u ž t v i,   k o j a   o s j e g u r a v a j u    ž i v o t (Hotitscher, Priken Lamer); P i t a n i e   o   s m r t n o s t i    a p s t i n o m a t a   i   n e a p s t i n o m a t a    u   Š v e d s k o j (Ekholm, Stokholm);  O r g a n i z a c i j a   d r u ž t v a   u m j e t  n o s t i    u    S k a n d i n a v i j i  (Jensen, Bergen);  N o v i n s t v o   u    b o r b i    p r o t  i v   a I k o h o I i z m a  (Hercod, Lausanne) ;  I s t o   p i t a n j e (Hammel, Bremen);  P o v i j e s t    u   p i t a n j u   a  l k o h o l a  (Bergman); P i j a n s t v o    p r a s t a n o v n i k a    s j e v e r a   (Lidstrom, Oerebro);  A l k o h o l,    a p s t i n e n c i j a   i    o k r u ž n e   b I a g a j n e  (Kiss, Budimpešta);   Z a d a ć a    o k r u ž n i h    b I a g a j n i   i    n j i h o v i h    I i j e č n i k a   u    b o r b i    p r o t i v    a l k o h o l a     (Stein, Buclimpesta);      O p t e­r e ć e n j e     o p ć i n a     a I k o h o l o m"      (Kappelmann, Erfurt);  

R e f o r  m a    G o t e n b u r s k o g   s u s t a v a (Eggers, Bremen).

         Eto pregršt zanimivih i vrlo važnih pitanja, što je .došlo slušati preko 500 stranih, a dva put toliko urodjenih, koja su se pitanja raspravljala u zgradi više realne gimnazije. Svakako je pitanje samo po sebi od neizmjerne važnosti, no ja se ipak ovdje, ne ću taknuti, nego samo dvaju, a to su  "A I k o h o l n a    d i j e t a   i   l i j e č e n j e     a l k o h o l o m”   i   "A l k o h o I   i  m  e d i c i n a".  Alkohol je narkotičan otrov, koji se od drugih omamila, što u istu vrstu spa­daju (kloroform, kloral, eter itd.) razlikuje samo u pogledu obroka, što je po­treban za zamor i još li  nekim neznatnim odnosima.

T o   n i j e   n i   d o b r o,  n i    z l o   h r a n i I o,  n e g o   n a p r o s t o    o t r o v,  koji poput ostalijeh trova ostećuje i razara prvotnu tiječ, dok hranila oporavljaju one dijelove tijela, što se troše kod životnog djelovanja. Tvrdnja se, da alkohol hrani, osniva na činjenici, da alkohol u tijelu većinom izgori, Ali ona bi se smjela do­pustiti samo onda, kad bi bila istina, da mišica radi poput stroja za grijanje u kojem stroju gorivo izgara, da se tvori eneržija. Ali djelovanje se mišice osniva na izmjeničnom raspadu i na novogradnji obiju tvari, iz kojih je pojedina nit mišice sastavIjena, pa zbog toga mogu samo one tvari da služe kao izvor sile za stroj, koje se mogu uporabiti za tvorenje prvotne tiječi, nikad pako one tvari, koje svojim otrovnim djelovanjem razaraju svaku prvotnu tiječ.

Pokusi i svagdanje iskustvo potvrdjuje ovo teoretično shvaćanje. Tjelesna se uradljivost - osim tek neznatne i vrlo brzo prolazne povišice - alkoholom napadno sprečava; mali pak obroci pravih hranila, recimo sladora, bjelančevina a osobito, ako se redovito uzimaju, povisuju uradljivost, trajna je, a nikad je ne umanjuju.

Usprkos spoznaje ove štetnosti alkohola ima ih, koji tumače teoretičnu vrijednost alkohola, i to na temelju pokusa, koji da su navadno pokazali, da se dva sata poslije užitka neke stanovite količine alkohola odnos udisanog kisika spram izdisane ugljične kiseline tako promjenjuje, da se iz toga može zaključiti na izgaranje tvari,  koja jače obiluje kisikom na mjesto masti tijela, koja ima manje dušika. Ova tvar, koja jače obiluje, ima biti alkohol, koji na taj način očituje svoje djelovanje, da u nama prištedjuje mast (Durig).

Ali ovi zaključci imadu dva velika nedostatka i to što alkohol tako brzo izgara, da ga poslije dva sata, iza kako je u tijelo ušao, gotovo posve pone­stane; a onda se nije računalo s činjenicom, da se otrovnim uplivom alkohola jače  luči glikogen u jetrima - slično kao uplivom drugih otrova - koji bi kao pričuvna tvar, jer kisikom jače obiluje, u mijeni tvari izvodio onu promjenu respiratornog količnika, koji se pometnjom pripisivao tobož izgaranju već odavna izgorjelog alkohola.

I kod alkohola se kao kod ostalih omamljivih otrova zamjećuje kratko stanje uzbudjenosti prije, nego će nastupiti  omamno; i  kljenvtno stanje, ali  z b o g    t o g a   n e ć e   i   n e   s m i j e   n i t k o    u p o t r e b i t i   i     p r e p o r  u č i v a t i   a l k o h o l   u   b o l o v n o m    s t a n j u    s l a b o s t  i,  j e r   n i k a d   n e    i z o s t a n e   nedvojbena depresija, koja će i onako oslabljelo djelovanje tijela odnosno nje­govih ustroja kljenutnim djelovanjem omamila još više ostećivati.

Navodno grijajuće djelovanje alkohola osniva se objektivno na znanstvenoj varci, a subjektivno na varavom prividjanju. Misli se naime, da se toplina, što se u tijelu izgaranjem alkohola radja, ima upisat u korist  tijela, kako će se olakotiti, da se toplina uzdrži. Ali u istinu se kod svih životnih procesa toplina tvori u suvišnoj količini kao nuzgredni proizvod, te se osebujnim udezbama, koje toplinu regulišu, brzo iz tijela odstranjuje tako, da je posve suvišno, da se više topline tvori.

Ali zato se svi mekanizmi živaca, koji toplinu regulišu, alkoholom oštećuju, te dodju u kljenuto stanje, što nam najjasnije tumači smrznuće alkoholizovanih, bolje reći pijanih ljudi.

Kod kužnih bi se bolesti alkoholom htjelo, postići, da se unište uzročnici bolesti i da se tijelo potpomaže u borbi protiv bolovnih klica. Ali baš se protivno postava, jer nas iskustvo  uči, da  se baš alkoholizovane osobe radije i češće okuže, da sigurnije i češće od kužnih bolesti umru, nego drugi,

Zlim posljedicama, što je alkohol uzrokuje u bolesnu  tijelu, kad mu se daje i preporuča tobože kao lječidbeno ili okrepljujuće sredstvo,  p r i d r u ž u j e   s e   j o š    v e ć a   š t e t n o s t,   k o j u    t r p i   s v e o p ć e   č o v j e -č a n s t v o,   j e r   s v a k a    i z j a v a    l i j e č n i k a   u   p r i l o g    a l k o h o l u    o š t e ć u j e   o p r a v d a n i    b o j   p r o t i v    n a j p r o š i r e n i j e g    s v j e t s k o g   o t r o v a.

Rekao bih da je ovo dosta, da se alkohol briše iz popisa lijekova, koji tobože jačaju slabo tijelo. Kljenuto njegovo djelovanje naročito na središnji živčani sustav ostavlja teških posljedica. Alkohol si je utro put kad nije bilo dobrih sredstava; no danas se u mnogim slučajevima najteže razbolje može alkohol potpuno mimoići.    S t a r i j i    s e    l j e č i d b e n i    z a h t j e v i   d a    l i j e č n i k    p r e p o r u č a    a l k o h o l,    n e   o s n i v a j u   n a         n i k a k v o j   z n a n s t v e n o j    p o d l o z i;   s a m o   j e    š t e t a,  d a   m n o g i   l i j e č n i c i   n e   ć e,    d a   o z b i l j n o   i   z a   u v i j e k   p r e k i n u   s   t i m   z a   p o j e d i n c a,   a    d a   b o m e  i   z a   c  j e l o k u p - n o s t    v r l o     o p a s n i m    p r e d a  j a m a.    A l k o h o l    o d i s t a    n i j e    s r e d s t v o,    k o j e    b i     m o g l o   d a   n a d o m j e s t i    l j e č i d b e n o   s r e d s t v o,   a   s p r a m    t o g a   g a   n a p r o s t o   ne treba   j e r   n e m a    z g o d e,   u   k o j o j   b i   s e   m o g l o   u p o t r e b i t i.

(Svršit će se.)

___________________________________________________

 *) U Stokholmu od 28. srpnja do 3. kolovoza 1907.

 

______________________________________________________________________________

Zahvaljujemo doc. dr. sc. Darku Breitenfeldu što nam je poslao ovaj izuzetno zanimljiv tekst. Prenosimo ga u izvornom obliku.

Vas, dragi čitaoci,  pozivamo da napišete svoje komentare, kako bismo ih objavili u sljedećem broju

◄ strana 14

Alk. gl. 10 /2008 (160) str. 15,16,17

strana 18 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES