početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 11

Alk. gl. 4 /2008 (154) str. 14,15

strana 16 ►

PRILOZI ČITATELJA

Možemo li i trebamo li biti presretni?

Presretan sam da sam sretan (Ivan Kožarić)

Gotovo svakodnevno u kući, na poslu, u društvu znanaca i prijatelja čujemo komentare na račun sreće: "Baš nemam sreće, kako je ona/on sretan, kad bih bar ja imao toliko sreće!..."

Mnogi se pitaju: "Tko je danas sretan? Kakva sreća, glavno je da preživimo". Takve i slične rečenice duboko su se utisnule u našu podsvijest. Možda smo ih odrastajući slušali od svojih roditelja, baka, susjeda. No zasigurno smo nakupili i mnoštvo crnih slika čitajući novine, slušajući radio, gledajući televiziju. Nismo ni svjesni koliko te crne misli o bolestima, nesrećama i nasilju stvaraju nesvjesnu sliku o svijetu gdje iz svakog ugla vreba opasnost i nevolja.

Mislimo li pri tome ozbiljno, žalimo li se opravdano? Možemo li  sami nešto učiniti da bismo bili sretniji? Može li se i treba li se količina sreće mjeriti?

Da bi mogli odgovoriti na ovo pitanje, najprije trebamo znati što je sreća. Definicija sreće uključuje slobodu, sigurnost, položaj u društvu, materijalna dobra, unutarnji mir; sreća je stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće (tuge). Postoji još niz definicija, a psiholozi kažu da je definicija sreće jedan od najvećih problema.

Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća javlja se i pravac u psihologiji koji stavlja naglasak na sposobnost čovjeka da živi ispunjen i sretan život. Razvija metode koje pomažu čovjeku povećati stupanj zadovoljstva u životu.

Važno je imati  dovoljno novca za osnovne životne potrebe (kruh, krov nad glavom), no novac nije rješenje za sve, pa ni za sreću. Više novca neće bitno promijeniti našu sreću. Da bismo bili doista sretni, moramo voditi dobar i smislen život, mijenjati sebe i svijet koji nas okružuje.

Akademski kipar Ivan Kožarić otvorio je izložbu krajem prošle godine pod nazivom 'Presretan sam da sam sretan!' Isti naziv dao je i svojoj najnovijoj grafičkoj mapi. U Kožarićevu očitovanju više nema sumornih vizija niti tjeskobnih raspoloženja, nego su djela pokazana na ovoj izložbi formom i koloritom razigranih kreacija iskaz njegova iskrena zadovoljstva životom, što je dodatno podcrtao karakterističnim kožarićevskim zapisom – Presretan sam da sam sretan!, napisao je jedan od kritičara Kožarićeve izložbe.

Što je dovelo do ovakvog preokreta, možemo samo nagađati, ali zasigurno je promijenio nešto u svom životu. Potrebno je upoznati i prihvatiti sebe onakvima kakvi jesmo, zauzeti pozitivan stav, neki su od čimbenika koji nadahnjuju i pružaju zadovoljstvo. Istraživanja su pokazala da je moguće, bez obzira na životne okolnosti, biti zadovoljniji, biti aktivnije uključen u život, imati više nade, više se smješkati i smijati. No za to često moramo „trenirati“ naš mozak, da uoči ono što nas raduje, obogaćuje. Potrebno je i učenje stava zahvalnosti.

Učiti treba i svladati se od nerazumnog trošenja. Poruka znanosti savršeno je jasna: mi kupujemo da bismo se osjećali bolje, mislili da vrijedimo više i nalazimo se u materijalnim stvarima jer se ne možemo naći u onim drugim, vrednijima. I tu je ključ naše promjene i novoga, zdravijeg stava prema novcu. Dokle god mislimo da je okolina kriva i usredotočujemo se isključivo na vanjske čimbenike, čak i ulažemo vrijeme u praćenje i evidentiranje svojih troškova, nećemo promijeniti ono najvažnije, a to je naš stav prema kupnji i razloge koji nas na nju tjeraju.

Bilo da novcem želimo razveseliti naše najdraže i kupiti im nešto lijepo, uplatiti putovanje života za svoju obitelj ili partnera ili osjetiti sigurnost koja proizlazi iz financijske situiranosti, nitko od nas neće reći da je novac nešto čega u životu ne bismo voljeli imati više. No što su zapravo razlozi naše kupnje, potrošačke histerije i konačno dugova u koje sve češće zapadamo? Ima li ova idilična slika i tamnu stranu?

Mnogobrojna istraživanja u psihologiji pružaju potvrdan odgovor na to pitanje i bacaju svjetlo na prave razloge zašto kupujemo. Produktivnije bi bilo prihvatiti kako naša osobna vrijednost nema nikakve veze sa time koliko novaca imamo i stvarima koje taj novac kupuje. Ona je u nama i ako se želimo osjećati jače i bolje, čitanje knjige, novi hobi ili nešto lijepo što možemo napraviti za ljude koje volimo puno će nas prije dovesti do tog osjećaja i duže ga zadržati u nama, nego što će to moći prazni predmet kojeg vrlo vjerojatno ne trebamo.

Prema najnovijem istraživanju, velika sreća ne znači nužno da je sve u redu. Grupa znanstvenika neko je vrijeme uspoređivala podatke iz svjetskog istraživanja o sreći te otkrila da najsretniji ljudi nisu bili uvijek i najbolji. Za istraživanje se koristilo metričko mjerenje sreće na ljestvici od jedan do deset, s time da je deset bila najveća sreća, no najveći broj ispitanika rekao je da su prosječno sretni. Što su veći broj na ljestvici odredili, bili su sretniji, s većim mogućnostima da budu i uspješni. Međutim, takvi su rezultati pali u vodu kada su ispitanici došli do brojke deset. Oni koji su svoju sreću ocijenili savršenom desetkom zarađuju manje novca i ne spadaju među one koje se u društvu smatra veseljacima. Studenti koji su izabrali broj deset imaju lošije ocjene na fakultetu i izostaju s više predavanja nego oni koji su svoju sreću ocijenili s osam ili devet.

Jedan od autora istraživanja, Ed Diener, objasnio je:"Ljudi očekuju da u jednom trenutku života moraju biti super sretni. Međutim, ljudima su potrebne i negativne emocije". Kako je istaknuo, ljudi krivo shvaćaju pojam prosječne sreće. Biti prosječno sretan ne znači da smo manje sretni od nekog tko misli da je presretan, nego se prosječno sretni, za razliku od presretnih, povremeno pitaju kakve su stvari oko njih i pokušavaju ih promijeniti.

Trebamo nastojati neprestano se prilagođavati novom, teći s promjenama i tako razvijati sebe na nov način. U svakom životnom razdoblju nove spoznaje obogaćuju život, a isto tako održavaju naš mozak fleksibilnim i mladim. Moramo biti spremni i za rizik. Stara poslovica kaže: tko ne riskira, ne profitira. U to smo se mogli mnogo puta i sami uvjeriti. Neki od čimbenika koji nadahnjuju i pružaju zadovoljstvo su poznavanje i prihvaćanje sebe onakvim kakvi jesmo, prihvaćanje drugih kakvi jesu te zauzimanje pozitivnog stava prema okolini u kojoj živimo i djelujemo.

Možda bi  sada mogli odgovoriti na postavljeno pitanje, jednostavno ponovno citirajući Ivana Kožarića: "Presretan sam da sam sretan". Drugim riječima, zaključiti da nije potrebno biti presretan, dovoljno je biti prosječno, ali iskreno sretan, sretan u potpunosti sa sobom kakvi jesmo, s našim najdražima koji nas okružuju. Nastojati se prilagoditi promjenama u sebi i oko sebe i dovesti te odnose u sklad koji nas čini sretnim. Za količinu sreće tako smo većinom odgovorni sami, moramo mijenjati sebe i što je moguće oko sebe, ne čekajući da nam to učini netko drugi. Tko lovi sreću, sam je žrtva potjere.

Priredila: prim.dr.sc. Mirjana Marković-Glamočak, dr.med.

Iz Dnevne bolnice za alkoholizam u Vinogradskoj

Moji trijezni blagdani

Ovo je bio moj prvi trijezni Uskrs nakon mnogo godina. Mislio sam da će biti teško, no dogodilo se nešto sasvim drugo. Blagdane sam proveo u krugu svoje obitelji. Od samog doručka nisam osjećao žudnju za alkoholom.  Mozak mi je radio na sasvim drugi način. Bio sam  mnogo smireniji nego bi to bio  prije. Doručkovali smo u miru. Komunikacija je bila drugačija. Nije bilo magle u očima. Bio sam ponosan i veseo. Poslije podne smo išli kod kumova gdje se konzumirao alkohol uz jelo. Bilo mi je drago gledati kako su supruga i kćer ponosne što ne pjem. Društvo me je podržalo u apstinenciji uz želju da za mene ovo  bude jedna vrsta uskrsnuća u drugu osobu.  M.S.

Ovogodišnji uskršnji blagdani protekli su u apstinenciji od alkohola. Jako sam ponosan na to, a vjerujem i moja obitelj i okolina. Alkohol mi uopće nije nedostajao. Uz svoju obitelj i rođake osjećao sam se pun samopouzdanja i sreće. Postao sam druga osoba zahvaljujući onajprije ovoj terapiji. D.V.

Razmišljao sam o budućnosti. Spremao sam posvećenje i nosio ga u crkvu. Gledao sam televiziju. L.Č.

Blagdane sam proveo s roditeljima i sestrinom obitelji. Na stolu je bilo piva i vina. Došao sam u iskušenje da malo popijem no ipak sam se suzdržao. Na Uskrsni ponedjeljak sam otišao na kavu s prijateljima koji su se čudili kako mogu izdržati bez piva.T.Z.

Moji blagdani prošli su uz obitelj. Nisam došao ni u kakvo iskušenje. Bilo je raznih sokova i cijela obitelj je pila sokove. Z.G.

Uskršnje čestitke s kavom. Pomoć supruzi u pripremanju blagdanskog objeda. Objed protekao O.K. Jedenje i pijenje vode i sokova. Svi prisutni solidarni sa mnom.Ž.L.

Dolaskom nedjelje u meni se osjećala velika napetost, jer dolazi veliki blagdan Uskrs. Meni nije  bilo svejedno jer obitelj nije ispunila moja očekivanja i otišla u klub. Blagdan je protekao bez svađe. Otišao sam kod susjeda i bilo mi je puno bolje.     Đ.I.

Predblagdanski šoping obavio sam zajedno sa suprugom. Za to prije nisam imao strpljenja i odlazio sam na piće. D.V.

◄ strana 11

Alk. gl. 4 /2008 (154) str. 14,15

strana 16 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES