početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 8

Alk. gl.  7/8 /2007 (145/6) str. 9-12

strana 13 ►

MLADI I ALKOHOL

DR. BRANKO LAKNER BAVI SE PITANJEM UTJECAJA ŠTETNIH NAVIKA RODITELJA NA NASTANAK OVISNOSTI KOD DJECE

Djeca uče iz primjera, a ne iz prodika roditelja

Neprihvatljivi oblici ponašanja kod djece na otoku su još složeniji, ali nemamo, međutim, ni približno kao na kopnu ni stručnjaka, ni institucija, ni udruga koje bi pomogle.

 Razgovarala Ira Cupać Marković

»Želiš li dovesti u red čitavu jednu zemlju, moraš najprije urediti njene pokrajine. Da bi mogao urediti pokrajine, potrebno je urediti gradove u njima. Da bi mogao urediti gradove, najprije moraš urediti sela i male gradiće, a da bi njih mogao dovesti u red, najprije moraš dovesti u red obitelji...!«, riječi su njemačkog psihijatra Nosrata Pesheschkiana, a ovu poruku u svom magistarskom radu šalje i dr. med. Branko Lakner, koji je napravio opsežno istraživanje među 387 učenika srednje škole u Cresu i Malom Lošinju. U istraživanju se dr. Lakner, inače liječnik obiteljske medicine u lošinjskom Domu zdravlja, bavi pitanjem utjecaja štetnih navika roditelja na nastanak ovisnosti kod djece.

I ovo je istraživanje potvrdilo da među otočnim obiteljima postoje ozbiljni problemi te da se sve strukture društva trebaju hitno i sustavno zauzeti za njihovo rješavanje. Problem je multikauzalan pa ga treba rješavati interdisciplinarno, ali ipak u središte svega dr. Lakner stavlja obitelj i kaže:

– Obiteljski odgoj je miraz koji nosimo u život. Ovo istraživanje potvrdilo je da je osjećaj nezadovoljstva i nesigurnosti u obitelji u značajnoj korelaciji s pojavom i razvojem ovisnosti kod mladih. Naime, broj nezadovoljnih upravo je proporcionalan broju onih koji su u anketi provedenoj među otočnim srednjoškolcima, odgovorili da povremeno ili redovito puše, piju ili konzumiraju droge. Očito je da obitelj nosi teško breme tranzicijskih promjena. Mnoge hrvatske obitelji su egzistencijalno ugrožene, a upravo snaga društva u velikoj mjeri ovisi o snazi njezinih obitelji.

Problemi se žele sakriti

Obiteljski procesi neminovno utječu na užu i širu zajednicu, a s druge strane društvena zbivanja prelamaju se u životu obitelji. Obitelj i društvo su u snažnom uzajamnom odnosu i treba učiniti sve na jačanju obitelji. Unatoč suvremenim promjenama obitelj i dalje ima presudno značenje u životu pojedinca i mjesto je gdje punimo emocionalne »baterije«, ostvarujemo osjećaj bliskosti, pripadanja, razumijevanja i potpore. Ali obitelj može postati izvorište i okruženje za razvoj razornih oblika ponašanja njezinih članova, među kojima su alkoholizam i drugi oblici ovisnosti, potom delinkventno ponašanje do različitih drugih oblika psihičkog, emotivnog, tjelesnog zlostavljanja i zanemarivanja, ističe dr. Lakner te posebno apelira na značaj otvorenog pristupa problemu:

– Obiteljski problemi se načelno žele sakriti, a zapravo je potrebno učiniti upravo suprotno. Otočne i male sredine još su sklonije o problemu ne govoriti, iako s druge strane imate situaciju da »svi sve znaju«. Važno je o problemima otvoreno govoriti i potražiti pomoć. Zbog toga je vrlo važna edukacija i to cijele obitelji. U svojoj se praksi vrlo često susrećem s problemom vezanim uz komunikaciju u obitelji. Nerijetko se događa da članovi obitelji međusobno ne komuniciraju. Kada to kažem, mislim na dubinsku komunikaciju, ne onu koja se svodi na površne razgovore, koje nerijetko slušamo »s pola uha«. Komunicirati znači da članovi međusobno otvoreno govore jer se na taj način jačaju veze među svim članovima obitelji. Otvorena obiteljska situacija u kojoj se o emocionalnim stanjima govori bez straha, u kojoj se iskazuje razumijevanje i prihvaćanje, temelj je razvoja sigurne i samopouzdane osobe. Nasuprot tome, agresivni oblici reagiranja, alkoholizam ili druge ovisnosti kod roditelja, potom upitne moralne vrijednosti, temelj su neprihvatljivih oblika ponašanja kod djece.  Djeca uče iz primjera, a ne iz prodike roditelja, kaže dr. Lakner te nastavlja:

 Revizija vlastitog ponašanja

– Ukoliko se u obitelji pojave neprihvatljivi oblici ponašanja kod djece, prvo što roditelj mora učiniti je revizija vlastitog ponašanja i reakcija prema djeci. Roditelji to često ne mogu sami, zato je potrebna potpora i stručno vođenje. Promjena koju roditelji tada moraju učiniti, često puta, a posebno ako su poremećaji u obitelji složeniji, traži stručnu pomoć i sve strukture je moraju pružiti. To zahtijeva i koordinaciju različitih službi i njihovu međusobnu suradnju. Mislim da je to kod nas najlošija karika. Bojim se da je problem na otoku još složeniji. Na otocima smo po mnogo čemu periferija, pa tako i u ovim problemima. Odnosno, nismo periferija u smislu pojavnosti problema, ali nemamo, ni približno kao na kopnu ni stručnjaka, ni institucija, ni udruga koje sudjeluju u rješavanju ovih problema. To situaciju čini još složenijom. Najgore od svega je što nema jasne strategije kako to riješiti. Poduzimaju se vatrogasne mjere, financira se malo ovo, malo ono, ali problem se ne rješava sustavno. Mislim da će nam se to svima obiti o glavu i da je krajnje vrijeme da se zauzme proaktivan stav u rješavanju problema kako bi se vidjeli konkretni rezultati u praksi jer do sada se uglavnom djelovalo na deklarativnoj razini, zaključuje dr. Branko Lakner.

Dva posto učenika pije svaki dan

Istraživanjem su obuhvaćeni učenici srednjoškolske dobi u Malom Lošinju i Cresu, njih 387, od čega 189 učenika i 198 učenica. Na pitanje piju li alkoholna pića, 50 posto ih je odgovorilo da to čine prigodno, dva posto ih pije svakodnevno, sedam posto često, dok se 21 posto njih za alkohol odlučuje u disku. Čak 31,5 posto srednjoškolaca pijani su bili više puta. Uopće ne pije samo 18 posto učenika.

Šezdeset i tri posto cresko-lošinjskih srednjoškolaca ne puši, a redovito puši 21 posto, dok preostali cigaretama pribjegnu ponekad. Na pitanje jesu li probali drogu, 22,7 posto, odnosno 88 učenika odgovara pozitivno, dok drogu nije probalo 77,3 posto srednjoškolaca. Čak 45,5 posto učenika kaže da im je droga nuđena. Od onih 88 učenika koji su drogu probali, 12,7 posto ili 49 učenika odgovara da bi drogu ponovno uzeli. Upravo ovaj podatak dr. Lakner smatra zvonom za uzbunu na koje naprosto svi skupa ne smijemo ostati pasivni. Zanimljivo je da na pitanje jesu li zadovoljni životom 87,4 posto učenika odgovara pozitivno, a 12,6 posto ih je nezadovoljno životom što odgovara postotku onih koji su probali droge i to žele ponoviti. Broj učenika koji uživaju droge ili konzumiraju alkohol odgovara postotku obitelji u kojima jedan ili oba roditelja konzumiraju alkohol, ali i podatku o agresivnosti roditelja, što potvrđuje hipotezu istraživanja dr. Branka Laknera, o povezanosti štetnih navika roditelja na nastanak ovisnosti kod djece.

----:oOo:----

Preneseno s  Interneta

Kako mladi iz Virovitičko-podravske županije gledaju na ovaj problem?

Analiza rezultata ankete o ovisnostima na području Virovitičko-podravske županije

Povjerenstvo za suzbijanje ovisnosti Virovitičko podravske županije provelo je tijekom svibnja 2005. godine anonimnu anketu među učenicima osnovnih i srednjih škola s područja županije. Reprezentativni uzorak školske populacije obuhvatio je 1.032 učenika šestih razreda iz svih 16 osnovnih škola, te 966 učenika drugih razreda iz svih 7 srednjih škola. Anketa je sadržavala ukupno 27 pitanja koja su se odnosila na stavove ispitanika prema pušenju cigareta, pijenju alkoholnih pića, dostupnosti droga, načinu provođenja slobodnog vremena, te mišljenja o nedostacima u lokalnoj sredini. Sva pitanja sadržavala su i ponuđene odgovore koje su ispitanici zaokruživali. Anketa posebno analizira odgovore učenika osnovnih, kao i srednjih škola.

Pušenje cigareta

Pitali smo učenike osnovnih škola koliko u njihovoj školi, prema

Glavni razlog pušenja kod adolescenata je pokušaj postizanja veće važnosti pred ostalim vršnjacima.

 njihovom mišljenju, njihovih kolega puši cigarete. Dobili smo odgovor kako 68% anketiranih smatra da pušača ima manje od polovine. Osnovci, prema anketi, ne puše uopće u 92% slučajeva, te se u 43% slučajeva izjašnjavaju kako ni jedan od roditelja uopće ne puši. Glavni razlog pušenja kod osnovaca je pokušaj postizanja veće važnosti pred ostalim vršnjacima (55% anketiranih), ali ih 22% smatra da je to i zbog oponašanja odraslih, te želje da se osjećaju odraslijima nego što jesu. Svega 9% anketiranih izjavljuje da je to stoga što im se sviđa i što im godi.

S druge strane, svega 13% srednjoškolaca izjavljuje da pušača ima manje od polovine, a čak 87% njih smatra da ih ima više od polovine. U srednjoškolskoj populaciji 48% ispitanika ne puši uopće, a 27% ih izjavljuje da puše redovito. Roditelja nepušača ima 43%. Glavni razlozi pušenja gotovo podjednako su opisani pokušajem da se postigne veća važnost pred vršnjacima, zatim zato što svi u društvu puše, pa trebaju i oni sami, te zbog toga što im to godi. Njih 17% izjavljuje da je razlog u oponašanju odraslih.

Narkomanija

Osnovci smatraju da 10% učenika, njihovih kolega, uzima neko sredstvo ovisnosti (drogu) i to najčešće cigarete, marihuanu i ecstasy. Njih 68% smatra da su sve droge jednako teške, ali razlikuju marihuanu i cigarete kao predstavnike "lakih", a heroin i kokain kao predstavnike "težih" droga. Svega 8% izjavljuje da bi se moglo povezati s osobama koje mogu ponuditi drogu, dakle, s dilerima, dok ih velika većina od 91% odgovara negativno. Ukoliko požele doći do droge, za 20% ispitanika treba vremensko razdoblje mjereno u satima, za 14% mjereno u danima, dok ih 62% odgovara da ne znaju.

U srednjoj školi situacija je potpuno drugačija. Naime, čak 41% anketiranih izjavljuje kako učenici uzimaju neko sredstvo ovisnosti (drogu) i to najčešće marihuanu i ecstasy. Samo 37% anketiranih smatra kako su sve droge jednako teške, dok većina jasno razlikuje i smatra marihuanu "lakom" drogom, a heroin i kokain kao predstavnike "težih" droga. Odgovori o mogućnosti povezivanja s lokalnim dilerima podijeljeni su skoro ravnomjerno, pa tako njih 48% odgovara da se mogu povezati, a 51% da ne mogu. Za 39% njih vrijeme potrebno za povezivanje mjeri se u satima, za 19% u danima, dok ih se 41% odlučuje za odgovor „ne znam“.

Pijenje alkohola

U osnovnoj je školi 46% anketiranih izjavilo da nikada nisu popili  alkoholno piće, 50%

 popije ponekad, a svega 3% navodi da to radi često Prema ispitivanima, 46% ih izjavljuje da je najbolji način dobivanja informacija o ovisnostima putem stručnih predavanja, a njih 18% navodi da znaju sve što ih o toj temi zanima.

U srednjoškolskoj populaciji samo 9% ispitivanih izjavljuje da nikada nisu popili alkoholno piće, 67% popije ponekad, a 23% često. Čak 36% ispitivanih navodi dolazak školskih kolega i u školu pod utjecajem alkohola. Najbolji način dobivanja informacija o ovisnostima je putem stručnih predavanja za 33% anketiranih, dok ih 29% navodi da znaju sve što ih o toj temi zanima.

Način korištenja slobodnog vremena

Učenici osnovnih škola bave se sportom u 31% slučajeva, njih 28% druži

se s vršnjacima, 17% ih gleda TV, zatim slušaju glazbu, igraju igrice na računalu, čitaju i spavaju.

U slobodno vrijeme uopće ne izlaze u 36% slučajeva, izlaze samo vikendom u 27% slučajeva, a svaki dan u 14% slučajeva. Izlasci su uglavnom ograničeni do 22.00 sata (32%), ali ih čak 14% navodi da nemaju ograničeno vrijeme izlaska! Osnovci najčešće izlaze privatno kod nekoga (20%) ili lutaju po gradu bez posebnog cilja (13%)!

Učenici srednjih škola najčešće se druže s vršnjacima (31%), slušaju glazbu (22%), bave se sportom, gledaju TV, spavaju i čitaju. Izlaze samo vikendom u 55% slučajeva, dok ih 13% izlazi svaki dan. Izlasci su im ograničeni do 02.00 sata (19%), do 03.00 sata (12%), odnosno do 01.00 sat (10%), dok ih čak 43% izjavljuje da nemaju vremensko ograničenje izlazaka! Najčešće izlaze u disko klub ili kafić (81%).

Nedostaci lokalne sredine

U lokalnoj sredini najviše nedostaju "mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih", pop i rock koncerti, te mjesta na kojima se mladi mogu obratiti za pomoć.

 Po mišljenju anketiranih osnovaca, u lokalnoj sredini najviše nedostaju "mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih" (39%), pop i rock koncerti (18%), te mjesta na kojima se mladi mogu obratiti za pomoć (11%). I prema mišljenju srednjoškolaca najviše nedostaju "mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti mladih" (34%), te pop i rock koncerti (25%), dok ih 13% izjavljuje da je dovoljno mogućnosti.

Čak 59% anketiranih osnovaca smatra da svoje slobodno vrijeme provode kvalitetno i korisno, a samo 4% nekvalitetno i beskorisno. Srednjoškolci u 43% slučajeva izjavljuju da svoje slobodno vrijeme provode kvalitetno i korisno, a 9% nekvalitetno i beskorisno. U 15% anketiranih osnovaca i u 24% anketiranih srednjoškolaca prevladava mišljenje da je potrebno više mogućnosti izbora 

Zaključak

Na temelj rezultata provedene anonimne ankete, može se zaključiti da su

Poruka odraslima je jasna, dobar dio mladih išao bi na neka druga mjesta za okupljanje mladih kad bi takvih mjesta bilo.

odgovori i kod osnovaca i kod srednjoškolaca uglavnom iskreni, te da je anketa bila prilično ozbiljno shvaćena. S obzirom da je obuhvaćen uzorak od skoro 2.000 učenika (15% od ukupnog broja), smatramo da su rezultati reprezentativni, te da se određeni zaključci svakako mogu donijeti.

Na temelju rezultata provedene anonimne ankete može se zaključiti da su odgovori i kod osnovaca i kod srednjoškolaca uglavnom iskreni, te da je anketa bila prilično ozbiljno shvaćena. S obzirom da je obuhvaćen uzorak od skoro 2.000 učenika (15% od ukupnog broja), smatramo da su rezultati reprezentativni, te da se određeni zaključci svakako mogu donijeti.

U populaciji osnovaca situacija je povoljnija nego kod srednjoškolaca, što je s obzirom na životnu dob i očekivano. Pušenje cigareta, pijenje alkoholnih pića, pa nažalost i korištenje opojnih sredstava, poput marihuane i ecstasya, izrazito je više prisutno u srednjoškolskoj populaciji nego kod osnovaca. Zabrinjava i razlog naveden u odgovorima, a to je užitak, a ne samo pokušaj postizanja veće važnosti kod vršnjaka.

Zabrinjava podatak o dostupnosti dilera do kojih, prema rezultatima ankete, većina srednjoškolaca može doći u vrlo kratkom roku, što vjerojatno znači da ih učenici poznaju, te da znaju gdje ih se može naći.
Izražen je problem provođenja slobodnog, dakle izvannastavnog i izvanškolskog vremena, s obzirom na ograničavanje vremena izlaska, te samog mjesta izlaska. Ukoliko 14% osnovaca, te čak 43% srednjoškolaca izjavljuje da nemaju ograničeno vrijeme izlaska, što znači da njihovi roditelji vjerojatno ni ne znaju gdje su im djeca, s kim su, što rade, te kakvi dolaze kući. Jednako tako, mjesto izlaska svodi se na kafić ili disco-club gdje je velika vjerojatnost mogućeg kontakta sa nekim od sredstava ovisnosti.

Prema mišljenju preko trećine i osnovaca i srednjoškolaca, u lokalnoj sredini nedostaju mjesta za okupljanje mladih. Time je jasno poručeno da bi sigurno dobar dio mladih išao negdje drugdje, kad bi takvih mjesta bilo.

----:oOo:----

OVISNOSTI - Gdje pronaći pomoć?

 Pri svim županijskim zavodima za javno zdravstvo postoje Službe za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika (bivši Centri).

Njihova se djelatnost proteže od rada s mladima koji su rizični za eksperimentiranje sa psihoaktivnim drogama i njihovim obiteljima, suradnje sa školama i Centrima za socijalnu skrb kao i drugim zdravstvenim službama, pa do tretmana i rada s ovisnicima i kontrole apstinencije ili farmakoterapije. Pri svakoj se službi odnosno centru mogu dobiti odgovori na pitanja koja vas muče i/ili savjeti kako postupiti u situacijama koje ne znate razriješiti.

Osim toga, u Zavodima za javno zdravstvo djeluju i Službe za školsku medicinu u čijim savjetovalištima također možete potražiti pomoć, između ostalog i za probleme rizičnih ponašanja 

dr.sc. Miroslav Venus, dr.med.,

Povjerenstvo za suzbijanje ovisnosti Virovitičko-podravske županije

 

 

 

 

----:oOo:----

◄ strana 8

Alk. gl.  7/8 /2007 (145/6) str. 9-12

strana 13 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES