početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 1

Alk. gl.  6 /2007 (144) str. 3-6

strana 7 ►

STRUČNI PRILOG

Rehabilitacija osuđenog alkoholičara u klubu liječenih alkoholičara

Snježana Maloić, dipl. defektolog*

Osuđenici, zatvorenici, kažnjenici - imenice su iza kojih se obično očekuju opasne osobe, vječni kriminalci i strašna djela – silovanja, ubojstva, razbojništva. U stvarnosti se u klubovima liječenih alkoholičara zapravo daleko češće nailazi na neka druga kaznena ili prekršajna djela – obiteljski delikti, prometne nesreće, pronevjere; susreću se ljudi kojima kriminal nije «životna karijera» i koji nisu «nepopravljivi». Oni «opasniji» u pravilu ni ne dođu - dođu oni «bolji», koji nisu odustali od «normalnog» života, oni kojima je, da bi to i ostvarili, pomoć nužna.

Pojedini liječeni alkoholičari upravo su sada osuđeni na uvjetnu ili zatvorsku kaznu, uz obavezu da se liječe. Razmišljaju o svojem životu, manje su ili više svjesni svojih pogrešaka, ali znaju da će ih «etiketa» osude pratiti, ljudi će ih «drugačije gledati», o njima će «loše misliti», tko zna kako će se prema njima ponašati. Neki od njih već unaprijed pripremaju «obrambeni» stav, pripremajući sebe na neprihvaćanje, omalovažavanje, odbijanje od strane drugih ljudi.

Zatvor je razočaranje u životu svake osobe i uzrokuje veliko nepovjerenje u sebe i u društvo. Nepovjerenje izaziva strah, strah uzrokuje ljutnju i taj se cijeli ciklus zatvara recidivom (Justava, M.: The Emperor is Naked. Repression versus Rehabilitation. Oto Nemeth. Bratislava. 2005.).

Uključivanje alkoholičara u liječenje već na samom početku izdržavanja kazne zatvora od velike je važnosti za njihovo ponašanje po odlasku «na slobodu» (Male Prisoners and Youg Offenders. Prisoners Information Book. Prison Reform Trust and Prison Service. London. 1999.).

U našim zatvorima «tradiciju» liječenja od alkoholizma razvile su poglavito Kaznionice u Lepoglavi i u Turopolju. Vanjski klubovi bi morali usko surađivati s klubovima liječenih alkoholičara u kaznenim ustanovama i pripremati se za prijam alkoholičara kojemu će, po izlasku iz kaznene ustanove, trebati pomoć i razumijevanje. Klubovi moraju pomagati i članovima obitelji alkoholičara dok se on nalazi u kaznenoj ustanovi (Thaller, V. i suradnicu: Alkohologija, suvremene osnove za studente i praktičare. CSAA. Zagreb. 2002.).

Klubovi liječenih alkoholičara osim u ove dvije kaznionice sada funkcioniraju u gotovo svim zatvorima. Intencija okruglog stola na temu “Tretman osoba s alkoholom uzrokovanim poremećajima u zatvorskom sustavu RH i uloga KLA u postepenalnom prihvatu” održanog dana 24. veljače 2006. godine u Zagrebu, između ostalog je bila i osvijestiti potrebu intenzivnijeg povezivanja zatvorskog sustava i klubova liječenih alkoholičara (Tatalović, R: Tretman osoba s alkoholom uzrokovanim poremećajima u zatvorskom sustavu RH i uloga KLA u postpenalnom prihvatu. Alkohološki glasnik. Godina XII, br. (4) 130, travanj 2006.).

Dva su osnovna moguća pristupa osuđenom liječenom alkoholičaru, kojemu je sudski izrečena mjera liječenja uz zapriječenu kaznu zatvora, koji je u zatvoru, ili je iz njega izašao:

On je osuđen - rečenica je koja ne mora značiti «od njega nikad ništa». Ukoliko tim osobama po dolasku u klub pristupimo na taj način, upravo to će se i dogoditi – bez dobre vjere, pomoći, podrške i edukacije, liječenje alkoholičara uvijek je neuspješno – bio on osuđen ili ne.

U radu s osuđenim liječenim alkoholičarima u KLA doima se korisnim, između ostalih,  obuhvatiti sljedeće ciljeve:

 

NE

DA

traženje da se do detalja opiše počinjeno kazneno djelo

zanima nas čovjek, njegove jake i slabe strane, problemi i potencijali

moraliziranje – «to vam ne valja, to je loše, to više ne smijete raditi…» -  zgražanje - «pa kako ste mogli…»,

sudska presuda jasan je i dovoljan stav društva da je ponašanje neprihvatljivo; prošlost ne možemo promijeniti – razgovor o sadašnjosti i budućnosti je daleko korisniji

izoliranje osuđenika – bolje ga je ništa ne pitati da ga ne naljutimo

ponašanje kao i prema svim drugim članovima

prepričavanje iskustava svih osuđenih koje poznajemo, a koji su «propali» - slanje poruke «i tebe to isto čeka»

ohrabrivati člana da u sebi i drugima otkriva dobre stvari, pružati mu podršku u pozitivnim nastojanjima

kod osuđenika je ponovno pijenje očekivano i oko toga se ne treba truditi ni brinuti

recidiv je kod svih liječenih alkoholičara dio bolesti koji treba prevladati

U sljedećoj tablici ukratko su predočene najosnovnije preporuke - čega bi se u radu s osuđenim liječenim alkoholičarom u okviru KLA trebalo suzdržavati i čemu bi možda, bar u početku, ipak trebalo dati prednost.

Neki puta se postavlja pitanje sigurnosti ostalih članova kluba liječenih alkoholičara, ako osuđena osoba dolazi na sastanke – naročito ako dolazi iz zatvora ili je u njemu boravila. Podozrivost pa i strah razumljivi su, dijelom su temeljeni na realnim razlozima, a dijelom su i rezultat pogrešne informiranosti i predrasuda. Ovdje ćemo se pozvati na zdravorazumsko razmišljanje i etičnost. Zatvoriti vrata kluba alkoholičaru jer je osuđen, bio u zatvoru, ili je temeljem dosadašnjeg liječenja od alkoholizma u zatvoru iz njega pušten kući na nekoliko dana i traži pomoć, bilo bi nehumano, suprotno duhu onog što klubovi liječenih alkoholičara zapravo jesu – mjesta gdje čovjek čovjeku pomaže unatoč tome što je uslijed alkoholizma radio «loše» stvari i upravo zato da ih više ne bi radio.

Nadalje, to je osoba koja živi u našoj lokalnoj zajednici, u našoj ulici, kvartu ili selu, prolazi istim parkom kojim i mi, dijete joj ide u istu školu kao naše, idemo u istu poštu, banku. Ako će ubuduće pokraj nas živjeti trijezna, s osjećajem prihvaćenosti u svojoj zajednici, sigurniji smo svi – mi, naša djeca, naši ukućani, susjedi, prijatelji.

 

U slučaju ekscesnog ponašanja u klubu, koje se, izuzetno rijetko, ali ipak događa i od strane liječenih alkoholičara  u  recidivu  koji  nisu  osuđeni,  uvijek  se  može  postupiti  onako kako  se  i  inače  postupa u takvim situacijama. Kod osuđenih osoba o tome se može obavijestiti i nadležne službene osobe kojima je posao pratiti osuđenika i osigurati sigurnost društvene zajednice – sudac ili sudski savjetnik pri općinskom sudu kod sigurnosne  mjere ili uvjetnog otpusta sa zatvorske kazne, povjerenik za izvršavanje zaštitnog nadzora uz uvjetnu osudu kod posebne obveze, upravitelj ili službenik tretmana kaznionice ili zatvora iz kojeg osoba dolazi. U takvim slučajevima u rješavanje problema uključuju se različite društvene institucije, a klub može nesmetano nastaviti s radom.

Osuđene osobe imaju roditelje, braću, sestre, izvan/bračne partnere, djecu. Pomažući njima pomaže se i njihovim obiteljima, educirajući ih o alkoholizmu i mogućim konstruktivnim načinima prevladavanja međuljudskih i drugih obiteljskih poteškoća, usmjeravajući ih kako da se ponašaju prema svojem članu koji se liječi od alkoholizma i pružajući im neposrednu podršku da ustraju u nimalo lakom procesu rehabilitacije. Ovo je naročito važno u slučajevima obiteljskog nasilja, kao i drugih štetnih radnji ili propusta u okviru partnerske ili roditeljske uloge, a temeljem kojih je stvorena specifična disfunkcionalna obiteljska dinamika koju treba prevladati.

Osuđeni alkoholičari povremeno kucaju na vrata klubova liječenih alkoholičara – apsolutno nema sumnje da su, možda nakon dugo vremena, pokucali na prava. Kao i svakome tko dolazi, važno im je ponuditi ono najbolje što klub ima – pomoć, podršku, iskustvo, znanje, prihvaćanje, sigurnost, toplinu. Čak i ako ostane samo jedan, i klubu da najbolje što ima, vrijedit će za sve ostale koji su možda otišli jer nisu prepoznali vrijednost onoga što im se nudi.

______________________________________

* Snježana Malonić, dipl. defektolog - socijalni pedagog, stručna djelatnica KLA «Kašina-Centar»

DRUŠTVO – ŽAREK UPANJA, Kamniška ulica 25, p.p. 2558, SI – 1000 Ljubljana

tel: 00 386 1 89 77 023, fax: 00 386 1 89 89 018 GSM: 031 341 784 in 041 732 381

 

Pozivamo Vas na KONFERENCO ALPE ADRIA 2007 od 13. do 14. oktobra 2007

s naslovom:

RAZLIČITE OVISNOSTI – KAO IZZIV SODOBNOG VREMENA

sa vidika prepoznavanja, lječenja  i nadaljne celostne psihoterapevtske pomoči pacientu i njegovi obitelji po končanom bolničkom lječenju

Strokovni vodja konferencije: prim. Darja Boben – Bardutzky, dr.med., spec.psihiater

Organizacijski odbor Konference AA 2007

----:oOo:----

◄ strana 1

Alk. gl.  6 /2007 (144) str. 3-6

strana 7 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES