početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 1

Alk. gl. 3 /2007 (141) str. 3-5

strana 6 ►

STRUČNI RAD

Stručni djelatnik u klubu liječenih alkoholičara – motivacija, osobnost, stručnost

Snježana Maloić*

Alkoholičar je osoba koja ima problem i treba pomoć. Ujedno je i osoba s vlastitim potencijalima za rješavanje osobnih problema, te za pomaganje drugim ljudima. Rad klubova liječenih alkoholičara neosporno je koristan i nužan. Koja je i kolika uloga stručnog djelatnika u njegovu radu?

«Sadržaj rada u klubu je liječenje alkoholičara i njihovih obitelji. Kako bi se to postiglo, u klubu treba osigurati odgovarajući stručni program (Hudolin, V.: Klubovi liječenih alkoholičara. Jumena. Zagreb. 1982.). Stručnim programom definiraju se ciljevi, modeli rada, predviđene aktivnosti, načini kontrole uspješnosti i sve ostalo što osigurava učinkovitost djelovanja kluba, s pri čemu je važna stručnost djelatnika kluba.

Osnovna snaga KLA su njegovi članovi i ukupnost njihovih interakcija i odnosa; stručni djelatnik ima ulogu stručnog pomagača i «katalizatora» grupnih procesa, ali i «inhibitora»,  kada je to potrebno.

Stručni djelatnik

1. pomoć u osmišljavanju programa i evaluaciji

2. osnaživanje za promjenu i ustrajnost

3. otkrivanje i poticanje pozitivnih potencijala pojedinaca i grupe

4. učenje komunikacijskih i drugih socijalnih vještina

5. olakšavanje i usmjeravanje grupnih procesa

6. uravnoteživanje aktivnosti članova

7. stručno vođenje kriznih situacija

8. rješavanje konflikata bez poraženih

9. kreiranje ozračja međusobnog uvažavanja,razumijevanja, podrške

10. poticanje članova na aktivnosti i samopotvrđivanje u društvenoj zajednici

Rad u klubu zasniva se na metodama terapijske zajednice. No i terapijska zajednica, ili koji drugi pristup skupnoj terapiji u klubu, uvelike ovisi o ličnosti, znanju i praktičnom iskustvu terapeuta. I terapeut  s  relativno  malim  iskustvom može voditi klub, a sadržaj rada će se mijenjati, kako se bude«mijenjalo iskustvo terapeuta i drugih članova skupine.» (Hudolin, V.: Ovisnost o alkoholu. Jumena. Zagreb. 1982.)

Kao i u svakom drugom radu, stručni djelatnik može inercijom, linijom manjeg otpora upasti u zamku rutine i/ili malodušnosti, ili čak namjerno, egocentrično voditi klub. «I terapeut može početi iskorištavati klub za vlastite interese: stručne, znanstvene, financijske. U tim slučajevima često se sadržaj rada pretvara u formalna predavanja terapeuta o alkoholizmu, koja su članovi već mnogo puta čuli. Kako ta predavanja, «satovi» (kako ih neki zovu) nemaju veze sa stvarnim poteškoćama članova, oni se pasiviziraju – klub nije mjesto za održavanje teoretskih predavanja o alkoholizmu. U klubu, doduše, treba educirati članove, ali u diskusiji o stvarnim problemima članova.» (Hudolin, V.: Klubovi liječenih alkoholičara. Jumena. Zagreb. 1982.). U svom radu u klubu stručni djelatnik se treba pridržavati etičkih načela svoje struke, kao i etičkih smjernica za voditelje skupine.

 «Danas se sve češće smatra kako je osobnost alkohološkog radnika kudikamo najvažniji činitelj za njegov rad. I osobe manjeg znanja mogu uspješno djelovati u klubu ako imaju pozitivne osobne značajke, dok naprotiv, ni najveće znanje bez tih osobina nije dovoljno za uspješan rad u alkohologiji.» («Hudolin, V.: Alkohološki priručnik. Medicinska naklada. Zagreb. 1991.)

Stručnost djelatnika naročito dolazi do izražaja u slučajevima «nedobrovoljnog» dolaska u klub, ili kod preveniranja, prepoznavanja i prevladavanja različitih kriznih situacija pojedinog člana ili kluba u cjelini. «Alkoholičar će, u tijeku svoga liječenja i rehabilitacije, bezbroj puta sumnjati, pokolebati se i bježati od samoga sebe. Nije li to nešto što bi trebalo očekivati? Tako je to, uostalom, s oboljelima od bilo koje bolesti. No liječenje i pomoć u klubu trebaju stalno djelovati u smislu jačanja njegove motivacije. U tome mu treba pomagati i njegov terapeut… Uloga terapeuta sastoji se u nastojanju da članovima pomognu, ako se vidi da je potreban stručni savjet, mišljenje ili pomoć. Terapeut, u toj fazi, nadalje, kratkim tumačenjima i intervencijama educira članove, služeći se iznesenim problemom kao primjerom. U diskusiji treba paziti da sudjeluju svi članovi. Diskusija ne smije biti agresivna i nije zamišljena da se pojedinog člana napada, već da mu se pomogne. To međutim, ne znači da član može netočnim podacima manipulirati članovima kluba…» (Hudolin, V.: Klubovi liječenih alkoholičara. Jumena. Zagreb, 1982.).

U svom radu stručni djelatnik, ovisno o svojoj stručnoj edukaciji, potrebama članova i aktualnoj situaciji u klubu, može koristiti različite metode i tehnike grupnog rada, a kojima se doprinosi uspješnosti rada kluba, njegovoj dinamičnosti, zanimljivosti i učinku na pozitivne promjene. Sve metode koje se u radu primjenjuju potrebno je prije provedbe pojasniti – način izvođenja i moguću korist za članove, a za njihovo provođenje nužno je, naravno, primjerenim tehnikama vođenja i motiviranja, postići interes i pristanak članova.

U okviru svog stručnog rada u klubu, stručni djelatnik susreće se s disfunkcionalnim obiteljima, često vrlo složenih, narušenih međusobnih odnosa, a što se u klubu često iskazuje jakim emocionalnim reakcijama i sukobima. Navedeno ponekad postaje «prijetnja» i cjelokupnom ozračju kluba i njegovom radu, naročito ako članovi također zauzmu «fiksne» strane («fronte») u takvim obiteljskim sukobima.

«Budući da obiteljska terapija nije dinamska grupna psihoterapija, terapeut ne analizira niti ima vremena analizirati odnose. On reagira u skladu s nastalom situacijom, u čemu mu pomažu drugi članovi, ali i stečeno iskustvo. On mora povremeno zaustaviti agresivne akcije pojedinog člana obitelji. Mora doduše paziti da se emocionalno ne prebaci na jednu stranu i da korigira svoje emocionalne odnose prema onomu što se događa u obitelji.» (Hudolin, V.: Klubovi liječenih alkoholičara. Jumena. Zagreb. 1982.).         Stručni djelatnik treba imati znanja i vještine kako bi se što uspješnije osobno i profesionalno suočio s ovakvim situacijama, kao i da bi  u njihovo prevladavanje primjereno uključio i potencijale obitelji u klubu koje su već prevladale takve poteškoće.

«Kao i svaka druga vrsta rada i rad u klubu traži od članova stručne ekipe, ali i od alkoholičara i članova njegove obitelji, iskustvo i znanje… Klub se temelji na razvijanju međusobnog poštovanja i ljubavi te na taj aspekt treba prije svega paziti. Ako u klubu ponestane međusobnog poštovanja i ljubavi, tim je nestalo i osnovnog razloga za njegovo postojanje (Hudolin, V.: Alkoholizam – stil života. Školska knjiga. Zagreb.1987.) 

Rad klubova liječenih alkoholičara od velikog je značaja za rehabilitaciju i liječenje alkoholičara, njegovu obitelj i društvenu zajednicu u cjelini. Stručni djelatnik kluba svojim stručnim znanjem i osobnim potencijalima neosporno može pridonijeti kvaliteti rada klubova. U klubu se podupire i poštuje jednakost, zajedništvo, suradničko ponašanje, dobronamjernost, prihvaćanje različitosti, ravnopravnost, međusobno pomaganje i podrška, otvorenost, dobrovoljnost, orijentacija na pozitivno i potencijale, optimizam. Klub liječenih alkoholičara «ogledalo» je svakog pojedinog člana, pa tako i stručnog djelatnika.

◄ strana 1

Alk. gl. 3 /2007 (141) str. 3-5

strana 6 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES