početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 3

Alk. gl. 2 /2006 (128) str. 5-8

strana 9 ►
EDUKACIJA

Seminar o alkoholizmu u Splitu

Klubovi su biser u liječenju alkoholičara

U Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu je 14. prosinca 2005. godine održan je seminar o alkoholizmu, s jednostavnom temom: Kako što ranije otkriti i započeti s liječenjem ljudi ovisnika o alkoholu. Seminaru je nazočilo oko 100 liječnika opće medicine, socijalnih radnika i medicinskih sestara, koje se nastojalo senzibilizirati za ovaj problem i uključiti u rad klubova liječenih alkoholičara. Kako su na ovom seminaru predavači bili naši vrhunski stručnjaci, to je bila prilika da za vrijeme stanke zamolimo prim. dr. sc. Željka Marinića, iz Psihijatrijske bolnice Sv. Ivan - Jankomir iz Zagreba, da za čitatelje našeg lista kaže nekoliko riječi o značenju ovog seminara. Prim. Marinić je to rado prihvatio, a mi prenosimo razgovor s njime:

Dr. Marinić:  U prvom redu pozdravljam čitatelje Alkohološkog glasnika, a s druge strane želim izraziti svoje veliko veselje što je na području Splita organiziran ovako značajan seminar, koji je imao prvenstveno zadatak okupiti djelatnike i liječnike primarne zdravstvene zaštite i socijalne djelatnike, koji bi se u budućnosti mogli više angažirati oko problema ovisnosti, naročito u segmentu alkoholizma. Stoga, su ovaj sastanak i ova naša izlaganja vezana za upoznavanje s problemima koji se javljaju kod liječenja. Govorimo o tome da je bolnica tek zadnja karika ili mogućnost za liječenje. Prije toga treba napraviti puno stvari da se ne dođe u bolnicu.

A.G.: Možete li nam reći kakvo je trenutno stanje u Splitu i Hrvatskoj što se tiče alkoholizma?

Dr. Marinić:  Odgovor na vaše pitanje očigledan je i vama i vašim čitateljima. Gotovo svatko tko prođe ulicom može vidjeti kakvo je stanje u pogledu alkoholizma. Naših 300 000 građana su ovisnici o alkoholu, a tu je i još veći broj članova njihovih obitelji. Oni imaju izuzetno velikih problema zbog toga. A vojska onih koji su spremni pomoći, koji su spremni raditi na rješavanju problema je neusporedivo manja. Ovaj sastanak i naši susreti nas stavljaju u taj kontekst. Što se tiče Klubova, oni su biser u toj jezgri liječenja alkoholičara i okupljanja alkoholičara izvan bolničkog programa. Mislim da je brojka od oko 180 klubova u Hrvatskoj nedovoljna i ne možemo biti zadovoljni, jer njih treba biti daleko više. Svaka velika zgrada, kakve su, primjerice, u Splitu ili negdje drugdje, trebala bi imati jedan klub liječenih alkoholičara, ili, kako ja to znam reći u Zagrebu, jedan matični klub bi trebao imati deset klubova, jer je problem zbog broja ljudi koji tamo žive jednostavno takav.

A.G.: Prije dvadesetak godina, po principu prof. dr. Hudolina, na ovim područjima je djelovalo 55 klubova liječenih alkoholičara, odnosno terapijskih zajednica, a danas se svi ti klubovi mogu izbrojiti prstima dvije ruke.

Dr. Marinić:  Kako smo čuli od prof. Anite Čudine, danas ih ima 7 ili 8. Dakle, oni su desetkovani. Kad je riječ o opadanju rada s alkoholičarima, uvijek se izvlačimo s objašnjenjima vezanim uz Domovinski rad, prognaništvo i sve ostalo. Mislim da nam je to samo izgovor, jer su oni koji su željeli nešto raditi ostali i dalje u sustavu. Oni koji su ostali, među njima ste i vi, i u tome ustrajali punih 40 godina, i oni koji su željeli raditi na sebi, usput su pomagali i drugima.

A.G.: Kako vidite pokret pet godina unaprijed, barem kad je riječ o ovom području?

Dr. Marinić:  Ako budemo ustrajali na ovom programu, koji je tek započet, u skladu s kojim se unutar udruga KLA počelo sustavno raditi na edukaciji, na okupljanju novih snaga, aktiviranju onih snaga kod kojih su institucije radile, onda mislim da imamo perspektive. Ne bih rekao da smo pesimisti. Uostalom, Split je unatrag godinu-dvije reaktivirao nekoliko klubova, a ta inicijativa se najbolje očituje u širenju pokreta u susjednim mjestima i općinama, kao što su Makarska i Imotski, gdje klubovi postoje, a već djeluju klubovi i pokret u Zadru, Šibeniku… Međutim, smatram da svi klubovi koji ovdje rade mogu biti samo jezgra za razvoj novih klubova i jedini to nam je izlaz, uz, dakako, aktiviranje što većeg broja liječnika opće medicine.

Za dojmove sa splitskog skupa obratili smo se i dr. sc. dr. Zoranu Zoričiću, predsjedniku HSKLA, poznatom psihijatru iz KB «Sestre Milosrdnice», gdje je i Referalni centar za liječenje alkoholizma i drugih ovisnosti. Budući da je dr. Zoričić, uz prim. Marinića, bio istaknuti predavač ovog skupa, zamolili smo ga da nam ukratko iznese svoje dojmove.

Dr. Zoričić: Seminar je u prvom redu namijenjen liječnicima primarne zdravstvene zaštite, odnosno obiteljskom liječenju i socijalnim radnicima, čak i župnicima, pa i stručnjacima drugih profila, koji su htjeli biti nazočni. Prema podacima kojima raspolažemo, seminaru se odazvalo blizu stotinu zainteresiranih. Mislim da je to najbolji dokaz kvalitete skupa, a sutra ćemo to moći reći i za uspješnost.                   

A.G.: Kako i kada najbolje detektirati alkoholizam?

Dr. Zoričić: Najvažnije je alkoholičara zahvatiti što ranije i što ranije detektirati problem. Značajnu ulogu o tome zasigurno ima socijalni radnik i liječnik opće medicine. Kad se jednom vidi da čovjek ima problema, treba ga s time suočiti jer on gotovo nikad ne dođe samovoljno na liječenje. Uvijek je potaknut ili prisiljen od strane druge osobe, liječnika, te koji put supruge, koja prijeti rastavom braka ili poslodavcem koji prijeti otkazom. Kad se ovisnik odluči na liječenje, dolazi u instituciju ili kliniku na liječenje, koje provodi liječnik, kombinacijom psihoterapije i  farmakoterapije, odnosno lijekova. Jedan od njih je i Esperal odnosno Disulfiram, koji se daje pacijentima da ne dođe do recidiva. To je pomoćno sredstvo koje je dodatni osigurač na vagi odluke da se ostavi pijenja i uspostavi zdrav način života putem apstinencije. Nakon završenog liječenja u Klinici, koje traje oko mjesec dana, alkoholičar se uključuje u sustav KLA, što je nužno za održavanje apstinencije i uspostavu što kvalitetnijeg načina života. Naime, apstinencija sama sebi nije svrha. Ona je uvjet da osoba pokrene sve ostale procese u svom životu i napravi značajan napredak - iskorak i promjenu slike života u odnosu na sve ono što je prethodilo i što je generiralo problem alkoholizma.

A.G.: U Splitu, kao središtu Dalmacije, uvjeti liječenja su oduvijek bili najbolji. Međutim, što se tiče alkoholizma, oni su bili znatno bolji na Rabu ili Ugljanu, nego u Splitu. Kakvo je stanje danas?

Dr. Zoričić: Nažalost, u pravu ste. Još uvijek je ista situacija. Problem splitske sredine je upravo u tome što sama Klinika za psihijatriju i bolnički sustav kao takav ne potiče ovo područje za liječenje alkoholičara, a problem ovisnosti o alkoholu je, nažalost, treći zdravstveni problem u Hrvatskoj. Stoga ne možemo biti slijepi za nešto što je tako prisutno. Upravo bi zato splitski ovisnici o alkoholu, ljudi koji nisu svi, Bože sačuvaj, raspadnuti, potrošeni ili disfunkcionalni, trebali ići na liječenje jer dio njih ima svoje korijene, svoje obitelji, svoje funkcije, svoj imidž i socijalni status. Nažalost, trebali bi ići u bolnicu, a budući da im je to u Splitu uskraćeno, često idu na Ugljan. Kao prvo, oni tu bolnicu najprije percipiraju na jedan sasvim drugačiji način, a kao drugo, u takav sustav liječenja ne možemo uključiti i obitelj. To je zapravo otežavajuća okolnost jer se u liječenju inzistira na što ranijem uključivanju u obitelj. Jedan dio pacijenata s vašeg područja apsorbiramo mi kroz zagrebačke Klinike i bolnice, ali to je sve sustav, koji je opet na razini naše dobre volje da takve pacijente prima i pruža im usluge. Mislim da bi upravo ovdje, na splitskom području, trebalo urediti da se Splićani liječe u svojoj klinici.

A.G.: I na kraju, kako ocjenjujete rad ovog seminara?

Dr. Zoričić: Seminar senzibilizacije za problem alkoholizma je uključio liječnike opće prakse, socijalne radnike, defektologe, medicinske sestre, znači sve koji bi mogli pridonijeti što ranijem otkrivanju i skrbi za pacijente - ovisnike o alkoholu. Nastojali smo ih potaknuti i dati im osnovno znanje o problemu i kako se što ranije i što stručnije suočiti s problemom i intervenirati. Vrlo je značajno koliko će se kasnije ti ljudi ovdje angažirati, koliko će međusobno surađivati. Ja sam tu da ih podržim, da im dam stručne potencijale, da ih educiram, da im pružim informacije i model koji imamo u Zagrebu, i da na taj način supervizijom obuhvatimo cijeli proces rada na ovom području. Nadam da ćemo nešto napraviti.

Kako je seminaru nazočio i gosp. Vedran Mardešić, pročelnik Službe za borbu protiv ovisnosti Grada Splita, koja inače najvećim dijelom financira rad KLA na ovom području, a tako i ovaj Seminar. Upitali smo ga za mišljenje i komentar.

„Sa zadovoljstvom prenosim najiskrenije zapažanje s jučerašnjeg skupa, na kojem su naši eminentni stručnjaci prenosili bogata iskustva na naše sugrađane. Informacije ponuđene polaznicima su od najvećeg značaja za one koji se bave ovim problemom. Pravo je zadovoljstvo u činjenici da smo imali dva vrhunska predavača koji ne samo da dobro poznaju taj problem, već dobro poznaju i našu sredinu. Sretna je okolnost što su kod njih naši brojni alkoholičari bili na tretmanu, bilo u Zagrebu u KB «Sestre milosrdnice» ili u PB Sv. Ivan u Jankomiru. Dakle, radi se o ljudima koji poznaju i naše građane i iznimno dobro poznaju problematiku i jasno je da su na temelju takvog znanja i iskustva mogli održati kvalitetno predavanje, i održali su. Ponovno kažem, prava je šteta da odaziv nije bio veći, no to nas neće pokolebati da i u idućoj godini ustrajemo na tom poslu i da održimo ovakve edukacijske sadržaje. Pored toga, to nam je poticaj da razvijemo mrežu klubova i koordinaciju rada svih klubova, barem kada je riječ o našem području. Na splitskom području, kako smo danas čuli, djeluje tek deset klubova. To je ipak  lijepi broj, ali i broj koji nam jamči da su pred nama bolji dani, kada je u pitanju alkoholizam, alkoholičari i suzbijanje alkoholnih pića“, kazao je gosp. Mardešić.

I na kraju, obratili smo se čovjeku koji je alfa i omega kada je u pitanju alkoholizam, barem na ovom području, dr. Stjepi Botteriju, te od kojeg je, uz gospodina Matu Smolčića (dugogodišnjeg terapeuta) i gospođu Anitu Čudinu, predsjednicu Crvenog križa Splita, sva ova organizacija i potekla.

- Seminar je zamišljen i održan u Mjesecu borbe protiv alkoholizma, s osnovnom temom «Kako što ranije otkriti i započeti s liječenjem ljudi koji pate od alkohola», odnosno, možda bi bilo bolje reći, obitelji koje u sebi osjećaju problem alkoholizma. Mi, organizatori vrlo smo zahvalni,  kao Zajednica KLA Županije Splitsko-dalmatinske i organizacija CKH, podružnica Split. Međutim, pokrovitelji su bili i Zbor liječnika Hrvatske sa svojim alkohološkim društvom i HSKLA. Financijski nas je poduprlo Poglavarstvo grada Splita i Služba za borbu protiv ovisnosti. Veliku zahvalnost dugujemo i Nadbiskupskom sjemeništu Splitsko-makarske nadbiskupije, na čelu s don Mladenom Parlovom, koje su je ustupilo vjerojatno najljepšu dvoranu u Splitu, kao i druge popratne prostorije za rad ovog seminara. Moramo zavaliti i TV Dalmaciji koja je ovom prilikom napravila dvije emisije, koje će emitirati u dva navrata. O samom seminaru već ste čuli od naših najznačajnijih gostiju, a ja ću komentirati početkom iduće godine kad se stanje malo slegne i kad vidim rezultate u klubovima, kazao je dr. Botteri.

Tekst i snimke: Davor Grgat

----: O :----

Okrugli stol udruga za zaštitu mentalnog zdravlja Hrvatske

u Popovači, 15. prosinca 2005.

Organizator: Udruga za unapređenje duševnog zdravlja i podizanje kvalitete života duševnog bolesnika i njegove obitelji «Sretna obitelj» iz Popovače

Mjesto održavanja: Neuropsihijatrijska bolnica «Dr.I. Barbot» u Popovači

Tema: Budućnost neprofitnih vladinih organizacija za zaštitu mentalnog zdravlja u Hrvatskoj

Koordinator okruglog stola: doc. dr. sc. Slađana Ivezić-Štrkalj, psihijatar, šefica Dnevne bolnice Psihijatrijske bolnice Vrapče

Sudionici:

«Sretna obitelj»; Udruga za unapređenje duševnog zdravlja i kvalitete života duševnog bolesnika i njegove obitelji  iz Popovače

„Svitanje“; Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja   iz Zagreba

„Duga"; Udruga za podizanje kvalitete života obitelji duševnih bolesnika iz Zagreba

„Nada“ ; Udruga za obitelji i bolesnike koji boluju od poremećaja prehrane anoreksije i bulimije iz Zagreba

„Stijena“; Udruga za rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika o drogama i njihovih obitelji te prevenciju ovisnosti  iz Zagreba

„Sjaj“; Udruga duševnih bolesnika  iz Zagreba

„Marimo“; Udruga za promociju duševnog zdravlja i kvalitete života  iz Osijeka

Udruga za rehabilitaciju i resocijalizaciju duševnog bolesnika pri NPB „Dr. I. Barbot“, radno- okupaciona terapija iz Popovače

Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara Hrvatske

Hrvatski liječnički zbor, Sekcija za psihoterapiju i psihosocijalno liječenje psihoza

Early intervention centre for psychosis, Luton, Bedfordshire, in association with University of Cambridge

Diskusija:

·         Okrugli stol dobar je način za razmjenu iskustva i viđenja  udruga, kao i planiranje  međusobne suradnje.

·         Principi djelovanja udruga su različiti, a programi specifični za strukturu korisnika koje obuhvaćaju. Udruge se razlikuju po vremenu djelovanja kao i posebnošću trenutnih problema (prostor za rad, financije, organizacija rada, iscrpljenje nakon dugogodišnjeg volonterskog rada u udruzi).

·         Od posebne je važnosti osiguranje prikladnih i stabilnih fondova koji će omogućiti ravnopravnost mentalnog zdravlja s drugim sektorima te redovan rad udruga.

·         Udruge za zaštitu mentalnog zdravlja u Hrvatskoj važni su sudionici Nacionalne strategije mentalnog zdravlja koja ide prema psihijatriji u zajednici. Udruge imaju svoje mjesto u ostvarivanju partnerstva za promicanje mentalnog zdravlja koje uključuje suradnju stručnjaka u području mentalnog zdravlja s korisnicima usluga, pacijentima i članovima obitelji.

·         Udruge podržavaju Europski plan promicanja mentalnog zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije koji se temelji na nizu preporuka. One obuhvaćaju organizaciju službe za mentalno zdravlje, borbu protiv stigme i diskriminacije, kao i suradnju s udrugama korisnika usluga. Europski plan promicanja mentalnog zdravlja potpisali su ministri zdravstva članica Europske zajednice i Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije.

·         Osobe s duševnom bolešću marginalizirane su i stigmatizirane, kao i članovi njihovih obitelji. Pristup udruga u borbi protiv stigme duševne bolesti  treba biti radikalniji, aktivniji i prodorniji. Ovo uključe i rad s medijima.

·         Treba potaknuti organizaciju  izvanbolničkih programa liječenja u zajednici za osobe koje se liječe od  psihotičnih  poremećaja,  kao  i za one koje istovremeno boluju od ovisnosti i psihotičnog poremećaja. Također su potrebni posebni programi bolničkog i izvanbolničkog liječenja za osobe oboljele od  poremećaja prehrane.

·         Također je potrebno riješiti problem smještaja za osobe oboljele od psihotičnih poremećaja koji do danas nije uspješno riješen.

·         Potrebna je promjena legislative koja bi trebala biti više usklađena s potrebama osoba s duševnim smetnjama. Tako primjerice, .Zakon o starateljstvu ne pokriva potrebe osoba s duševnim smetnjama.  Osobe  pod starateljstvom treba uključiti u pravilnik  o doplatku za djecu koji se primjenjuje prema Obiteljskom zakonu. Također je potrebno osigurati izravnu zaštitu prava osoba s duševnim smetnjama, odnosno uvesti odvjetničke usluge zastupanja i besplatno pružanje pravne pomoći te mogućnost «probnog zamrzavanja» invalidske mirovine u slučaju ponovne uspostave radnog odnosa rehabilitiranog duševnog bolesnika.

·         Vrlo su vrijedne aktivnosti udruga i volonterski rad u promicanju mentalnog zdravlja u prigodama poput maskenbala, športskih aktivnosti, „trijeznog tramvaja“, javnih tribina, izdavanju knjiga poezije i održavanja večeri poezije, izložbi umjetničkih radova, izdavanja psihoedukacijske literature, brošura i priručnika u borbi protiv predrasuda prema duševnim bolesnicima.

·         Broj udruga koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja u Hrvatskoj je vrlo mali. Isproban model mreže udruga u Hrvatskoj je mreža klubova liječenih alkoholičara pod krovnom udrugom Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara.

Zaključak:

·         Potrebno je oformiti mrežu udruga u području mentalnog zdravlja koje bi, ujedinjene u koordinaciju udruga, imale priliku utjecati na donošenje nacionalne strategije mentalnog zdravlja u skladu s europskim smjernicama, imale zastupnike u tijelima koje donose odluke vezane uz mentalno zdravlje,  lakše lobirale  na nacionalnoj i međunarodnoj razini za prava duševnih bolesnika i njihovih obitelji, međusobno se lakše podržavale i  osnaživale.

Mr. sc. dr. Ema N. Gruber, predsjednica udruge «Sretna obitelj»

----: O :----

◄ strana 3

Alk. gl. 2 /2006 (128) str. 5-8

strana 9 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES