početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 3

Alk. gl. 11 /2005 (125) str. 7-10

strana 11 ►

SVJETSKI DAN MENTALNOG ZDRAVLJA

Uz Svjetski dan mentalnog zdravlja

"Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja"

U ponedjeljak, 10. listopada 2005. u prostorijama Hrvatskog Liječničkog zbora obilježen je Svjetski dan mentalnog zdravlja. Doc. dr. sc. Slađana Ivezić-Štrkalj predstavila je Europski plan akcije za mentalno zdravlje

U svom izlaganju doc.dr.sc. Slađana Ivezić-Štrkalj naglasila je da je mentalno zdravlje osnovna komponenta socijalne kohezije, produktivnosti, mira, stabilnosti i da doprinosi socijalnom i ekonomskom razvoju društva.

Plan akcije temelji se na deklaraciji o mentalnom zdravlju za Europu koje su potpisali ministri zdravstva članica Europske unije i Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije, stoga se deklaracija odnosi i na Hrvatsku.

Plan se temelji na činjenicama vezanim uz važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje, rasprostranjenost mentalnih poremećaja (svaki četvrti stanovnik svijeta, a prema nekim podacima u nekim dijelovima svijeta i svaki drugi tijekom svog života, ima problema s mentalnim zdravljem), pronalaženje učinkovitih metoda liječenja, raširenost stigme (predrasuda) i diskriminacije povezane s psihičkom bolešću, koja negativno utječe na traženje pomoći i otežava integraciju oboljelih u zajednicu, nastojeći ih isključiti umjesto uključiti u život zajednice.

Ciljevi akcije za mentalno zdravlje su stvaranje nacionalne politike mentalnog zdravlja koja uključuje:

- promicanje mentalnog zdravlja

- povećanje svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja

- prevenciju i rano otkrivanje i liječenje bolesti

- odgovarajuće liječenje lijekovima, psihološkim psihosocijalnim metodama

- borbu protiv stigme i diskriminacije zbog psihičke bolesti

- ostvarivanje partnerstva za mentalno zdravlje koje uključuje suradnju profesionalaca u mentalnom zdravlju s korisnicima usluga (pacijentima), članovima obitelji, sustavom socijalne skrbi, stručnjacima u području prava, obrazovanja, rada i zdravstva općenito

- osmišljavanje i primjenu sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za mentalno zdravlje koji će uključiti promicanje, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju, brigu i oporavak

- promjena u sustavu obrazovanja stručnjaka u mentalnom zdravlju i različitih profesija koje su povezane s mentalnim zdravljem

- prihvaćanje iskustva i znanja korisnika usluga (pacijenata) i njihovih obitelji u planiranju usluga i servisa za mentalno zdravlje

- osiguranje odgovarajućih fondova koji će omogućiti ravnopravnost mentalnog zdravlja s drugim sektorima.

Što treba učiniti Hrvatska?

 1.   Donijeti nacionalnu strategiju mentalnog zdravlja u skladu s europskim smjernicama, što u praksi znači donošenje legistrative koja mora omogućiti primjenu nacionalne politike, isključivanje diskriminacije, uključivanje predstavnika korisnika usluga i članova njihovih obitelji u grupe odgovorne za planiranje, provođenje, vrednovanje i nadzor aktivnosti povezanih s mentalnim zdravljem, uspostavljanje programa zapošljavanja i prilagođavanje zahtjeva radnih mjesta u skladu s potrebama osoba koje imaju problem s mentalnim zdravljem.

2.   Uvesti sustav organizacije psihijatrijske službe u zajednici, koja znači organizirani sustav povezanosti izvanbolničkog i bolničkog liječenja, multidisciplinarni tim stručnjaka, i daje prednost izvanbolničkom liječenju i razvoj rehabilitacijskih servisa u zajednici.

3.   Osnovni preduvjet je otvaranje centara za mentalno zdravlje na regionalnim razinama, rad u multidisciplinarnom timu, edukacija tima, uvođenje psihosocijalnih intervencija kao dijela standardnog liječenja, pa je potrebno razviti službu za rehabilitaciju i provođenje psihosocijalnih metoda.

4.  Posebnu pozornost treba posvetiti razvoju službi za djecu, mladež i starije osobe.

5.   Potrebno je osigurati odgovarajuće fondove, koji će omogućiti ravnopravnost službi za čuvanje mentalnog zdravlja s drugim sektorima u medicini.

Za vrijeme okruglog stola sudionici su imali prilike iznijeti svoja zapažanja, prigovore i pohvale koje se odnose na zadatke postavljene pred Hrvatsku, posebno vezano za skorašnje osnivanje Centra za mentalno zdravlje u Zagrebu, što će biti jedan od prvih koraka uvođenja psihijatrije u zajednicu u Hrvatskoj.

Mr sc.dr. Ema N. Gruber,

predsjednica Udruge za unapređenje duševnog zdravlja i kvalitete života duševnog bolesnika i njegove obitelji "Sretna obitelj", Popovača

----: O :----

2. NACIONALNA KONFERENCIJA O VOLONTERSTVU

VOLONTIRAM, A NE MORAM

2. nacionalna konferencija o volonterstvu

„Volontiram, a ne moram“

Na Drugoj nacionalnoj konferenciji o volonterstvu u hotelu „Medena“ u Trogiru, čiji je organizator udruga „Most“ iz Splita, a pod pokroviteljstvom i uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, uz partnere koje rade na razvoju volonterstva diljem lijepe naše. Okupilo se 235 sudionika iz cijele zemlje, između ostalih i udruga „Mi“ iz Splita, SMART iz Rijeke, Mreža mladih Hrvatske iz Zagreba i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka.

Nakon što se sudionicima na Plenarnoj sjednici obratila predsjednica udruge „Most“, gđa. Đordana Barbarić i zahvalila nazočnima na ovako velikom odazivu, ali i suradnicima diljem lijepe naše, na uloženom trudu i želji da zajedničkim snagama pružimo u svakom trenutku pomoć onima kojima je naša pomoć ili suradnja dragocjena, ispred nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, sudionicima se obradila predsjednica, gđa Cvjetana Plavša Matić. Ona je kazala kako je očito, obzirom na ovoliki broj sudionika konferencije, da u Hrvatskoj postoji kapacitet i prepoznavanje snage volontera, koji se u svom radu zalažu za poštivanje vrijednosti civilnog društva, ali, nažalost, ne nailaze na podršku Udruge socijalnih ili medicinskih ustanova, pa i državnih institucija, te je stoga značajno usvajanje Zakona o volonterstvu i volonterima.

Posljednjeg dana konferencije sudionicima se obratila i gđa. Vesna Širanović, pomoćnica ministrice obitelji, branitelja i međunarodne solidarnosti, koja vodi Upravu za međugeneracijsku solidarnost. Između ostalog je kazala: „Uprava razvija programe usmjerene ka poboljšanju kvalitete života osoba starije životne dobi i promicanje međugeneracijske solidarnosti. U godinu i pol postojanja radili smo kao osnovni posao dva programa - dnevni boravak i program u kući. Napravili smo ih u 12 županija, ugovorili 30-tak programa kojima je obuhvaćeno 2127 korisnika, a u programima je zaposleno 350 osoba teže zapošljive skupine. U programima rado koristimo volontere. Imamo posebne projekte u koje su uključeni volonteri u ustanovi u Belom Manastiru, „Mladi za stare“ u Zaprešiću i volontersku skrb za starije s Maticom umirovljenika Hrvatske i sindikatom umirovljenika Hrvatske…“

Radni dio konferencije bio je intenzivan, iskorišten je svaki trenutak kako bi se u radionicama što više sudionika uključilo u raspravu, kojoj je cilj usvajanje što kvalitetnijih rješenja ili zaključaka o volonterima i volonterstvu. U jednoj od tih radionica, na temu: „Primjeri dobre prakse volontiranja“, među 15-tak sudionika, našli su se i g. Damir Vodopivec, dopredsjednik Hrvatskog saveza Klubova liječenih alkoholičara iz Zagreba i g. Davor Grgat, kao predstavnik Matice umirovljenika Hrvatske. U neslužbenom smislu tu se našao i g. Dinko Dragičević, predsjednik Kluba „Feniks“ iz Splita. Prilikom predstavljanja sebe i svoje udruge, gospodin Dragičević je kazao kako već 14 godina apstinira te da je predsjednik Kluba koji je osnovan njegovom zaslugom prije tri godine i to s tri člana,a danas ima 11 članova. Gospodin Vodopivec je govorio o Hrvatskom savezu KLA, ističući prednost liječenja i rehabilitacije ovisnika, te ulogu Klubova kao kontinuiranog nastavka liječenja i rehabilitacije. Gospodin Grgat je pak govorio o ulozi Matice umirovljenika Hrvatske koju je predstavljao na ovoj konferenciji, odnosno, o pomoći starim i bolesnim osobama, kao i o aktivnoj ulozi u Esperanto pokretu, jer je predsjednik Esperantskog društva „Split“ te stručni član za novinarstvo u Rotterdamu. Kao dobri poznavalac i govornik ovog međunarodnog jezika obišao je skoro čitavu Europu i dio Azije. Uz to, profesionalno se bavi novinarstvom punih 48 godina. Jasno, pri tome nije zaboravio spomenuti ni ulogu u pokretu KLA Hrvatske, uz konstataciju da je danas možda i najstariji apstinent od alkohola u našoj Republici, sa stažem od 40 godina.

Radionice, koje su prvoga dana djelovale po grupama, temeljito su obuhvatile i razradile sustav volonterstva i volontiranja, što je poslužilo kao osnova da se posljednjeg dana donesu i konkretni zaključci, koji su jednoglasno usvojeni.

Na temelju istjih zahtijeva se donošenje i usvajanje Zakona o volonterstvu, što bi rezultiralo značajnijom informiranošću i boljom edukacijom te pozitivnim primjerima koji pospješuju razvoj ovog područja.

Uz radionice na temu volonterstva, značajan dio konferencije bila je i ekološka akcija čišćenja izvora rijeke Jadro u Solinu, koja napaja oko 300 000 žitelja Splita i okolice, a u kojoj su sudjelovali svi sudionici konferencije. Pri tome su volonteri udruge „Zeleni Dalmacije“ održali prezentaciju o značaju rijeke Jadro za ovo područje.

Kako je spomenutoj Konferenciji bio nazočan i dopredsjednik HSKLA, g. Vodopivec, to je bila prilika da ga pri završetku konferencije zamolimo da za naše čitatelje iznese svoje dojmove s ove konferencije. Gospodin Damir se rado odazvao našoj molbi i za naš „Glasnik“, pored ostalog, kazao:

„Održavanjem ovih skupova nevladinih humanitarnih i srodnih udruga, upućuje se zajednički javni apel, dakle Vladi i Saboru, koji mogu, ako ne drugo, onda svojim aktom zaštiti djelatnike volontere. Programske aktivnosti Udruga koje se bave volonterskim radom prepoznate su kao dopuna programima državnih institucija u sferi zdravstva ili socijalne skrbi, u promicanju i zaštiti ljudskih prava i osnaživanju građanske inicijative. Kako bi se postigli željeni rezultati, nužno je što veći broj građana uključiti u volonterske akcije. Zaključak ove konferencije je da volonteri raspolažu potencijalima kojima cjelokupna zajednica treba dati značaj i da što hitnije treba donijeti Zakon o volonterstvu. Uz to, nužno je poboljšati suradnju s medijima, kao i stalnu edukaciju, pa i mijenjanje svijesti o volonterstvu i volonterima.“

Tekst i slike, Davor Grgat

----: O :----

Iz rada konferencije

Uvod

Suvremeno civilno društvo koje se razvija u Republici Hrvatskoj prepoznaje brojne dobrovoljne nevladine i neprofitne organizacije, udruge, socijalne pokrete, interesne grupe, ustanove, zaklade i inicijative građana.

Visokovrijedni ciljevi volonterskih udruga i građanskih inicijativa usmjereni su prema općem dobru, a programske aktivnosti prepoznate su kao dopuna programa državnih institucija iz područja zdravstva, socijalne skrbi, promicanja i zaštite ljudskih prava, jer u središtu svog djelovanja imaju čovjeka u obitelji, zajednici i društvu,

Organiziranje i održavanje 2. nacionalne  konferencije o volonterstvu u Trogiru omogućilo je da tijekom dva dana predstavnici organizacija civilnog društva, volonteri i svi drugi sudionici razmjenjuju iskustva, razvijaju potporu volontiranju i pošalju jači glas javnosti kako će promjene u društvu velikim dijelom i dalje nositi volonteri iz malih i velikih sredina, ljudi različite dobi, obrazovanja i mogućnosti, što zajednički rezultira doprinosom cjelokupnog promoviranja i snaženja građanske inicijative na nacionalnoj razini.

Radionica: Primjer dobre prakse volontiranja

U uvodnom dijelu radionice predstavljeno je nekoliko primjera dobre prakse volontiranja europskih zemalja kao što su :

-          volontiranje u obrazovnim ustanovama – pružanje pomoći u učenju

-          volontiranje u zdravstvenim ustanovama – posjete djeci u bolnicama

-          volonterske akcije  očuvanja okoliša – ekološke akcije

-          pomoć osobama sa posebnim potrebama – invalidi

-          volonteri useljenike podučavaju jezik

-          volonterske akcije očuvanja kulturne baštine

-          volontiranje u trećoj dobi – turistički vodiči

Sudionici radionice su nakon predstavljanja i kratkog opisa svoje udruge pokušali dati odgovore na pitanja:

1.Koji su preduvjeti stvaranja dobre prakse?

2.Kako vrednovati primjere dobre prakse?

Odgovor na prvo pitanje polazi od dobro osmišljene ideje, dobre organizacije i motiviranosti sudionika,  što se želi postići određenom akcijom i stvaranja pozitivnih preduvjeta za rješavanje problema, a to su točna i dobra informacija te senzibilizacija javnosti za problem.

Kao mogući problemi koji se javljaju navedeni su nemotiviranost, neinformiranost i neorganiziranost. Kako bi se problemi riješili, potrebno je senzibilizirati javnost, upoznati javnost što se radi, uspostaviti dobru suradnju s lokalnom zajednicom i strukturama, angažirati medije, u obrazovnom sustavu razvijati svijest o volonterstvu, te osnivati volonterske centre.

Vrednovanje primjera dobre prakse otežano je u našem društvu zbog nerazvijene društvene svijesti, nedovoljne popularizacije volontiranja u društvenoj zajednici (biti volonter – znači nešto dobro), izostanka podrške od strane državnih i lokalnih struktura, izostanka sustava praćenja i vrednovanja volonterskog rada, nezainteresiranosti i needuciranosti, nedostatka financijskih sredstava, nedostatka u zagovaranju i promicanju te nedostatka vlastite svijesti.

Kako bi se mogli vrednovati primjeri, potrebno je razvijati svijest o volonterstvu i dati mu određeni značaj. U društvu postoje ljudski resursi koji posjeduju znanje i volju.

U promociji dobre prakse treba mudro koristiti izravnu predaju pozitivnih iskustava, osigurati prostor za predstavljanje udruga u lokalnim i državnim medijima, organizirati tematske televizijske i radijske emisije na lokalnoj i državnoj razini, u akcije uključiti predstavnike medija i javnih osoba, privući profesionalce da se uključe u određenoj mjeri, povećati suradnju i animirati državne i ostale institucije, povezati i povećati međusobnu suradnju i koordinaciju srodnih udruga, izdavati biltene i razmjenjivati iskustva.

Zaključeno je da se donošenjem Zakona o volontiranju i zakonskom regulativom uvelike poboljšao način vrednovanja rada volontera, a korištenjem novih elektronskih medija postigla se i uspostava  bolje suradnje s medijima, čime je

podignut dignitet volonterstva i udruga.

ZAKLJUČCI RADIONICA

Mladi i volonterstvo

Što društvo dobiva volontiranjem?

- aktivne građane, svjesne i odgovorne ljude, bolju kvalitetu života, prevenciju delinkvencije kod mladih.

Što mladi dobivaju volontiranjem?

-  samopoštovanje, stjecanje i učenje socijalnih vještina, utjecaj na društvene promjene, nova poznanstva, osjećaj korisnosti, korisno provođenje slobodnog vremena.

Gdje mladi mogu volontirati?

- članstvom u nevladinim udrugama i organizacijama, radnim kampovima, humanitarnim akcijama, u međunarodnoj razmjeni.

Kako potaknuti mlade?

Uvođenjem volonterstva u odgojne i obrazovne institucije, edukacijom i dodatnom edukacijom, tijela države trebaju promovirati vrijednosti volonterstva.

Kako vrednovati volonterski rad?

Uvođenjem kartica za volontere po uzoru na  Euro 26, priznati volonterski rad kao radno iskustvo, razvijati pozitivne trendove i odnos prema volonterima, povećati kapacitete, znanje i osnovati organizacije za pokretanje volonterstva.

Volontiranje poslovnog sektora

Volontiranje u poslovnom sektoru odnosi se na marketing i promidžbu, donacije u naturi i sponzorstva, partnerski odnos, zaštitu privatnosti korisnika, obostranu edukaciju poslovnog sektora – udruga. Birokratizam i formalizam su još uvijek prisutni u proceduri dodjele sredstava.

Primjeri dobre prakse volontiranja

Primjeri dobre prakse volontiranja očituju se u dizanju svijesti građana na lokalnoj razini, korištenju modernih komunikacijskih kanala, suradnji sa stručnjacima, uključivanju medija i javnih osoba u akcije, dobrim odnosima i suradnji s medijima.

Koga treba educirati u volontiranju i vođenju volonterskih programa?

U javnosti su problemi prepoznati, ali javnost je nesenzibilizirana, edukacija nedovoljna, zakonske regulative ne postoji.

Rješenje je u tome da se zajedničkim naporom provede javna kampanja, kontinuirana edukacija, istraživanje i stvaranje baze znanja, korištenjem postojećih resursa. Treba osnivati  trenerske centre, volonterske centre, poticati suradnju  i razvoj volonterstva kroz Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, osnaživati volonterske inicijative u lokalnoj zajednici, organizirati studijska putovanja.

Završni zaključak i poruka 2. nacionalne  konferencije o volonterstvu glasi:

Mi volonteri raspolažemo resursima kojima treba dati značaj cjelokupna zajednica, a zakonskom okvirima urediti sustav vrednovanja i edukacije.

Damir Vodopivec, dopredsjednik HSKLA

----: O :----

◄ strana 3

Alk. gl. 11 /2005 (125) str. 7-10

strana 11 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES