početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 22

Alk. gl. 7/8 /2005 (121-2) str. 25-30

strana 31 ►

STRUČNI RAD

Rad je prezentiran na 2. konferenciji o alkoholizmu i drugim ovisnostima, u Opatiji 2004. godine.

Autori:

Josip Čelan dipl. ing. strojarstva, prof. mentor u Industrijskoj strojarskoj školi, Zagreb

Ema N. Gruber mr,sc,, specijalizant iz  psihijatrije, Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. I. Barbot“, Popovača

Vesna Golik-Gruber prim. mr.sc., psihijatar, Klinika za psihijatriju, Dnevna bolnica za alkoholizam, KB         „Sestre Milosrdnice“, Zagreb

R. Antolić psiholog, Tehnička strojarska škola, Zagreb

 I. Velić pedagog, Industrijska strojarska škola, Zagreb

Od pušenja i alkohola do teških droga

Dosadašnja istraživanja pokazala su da je postotak učenika koji su konzumirali psihoaktivne tvari u srednjim školama zabrinjavajuće visok. Učenici već u osnovnoj školi u 68% slučajeva dolaze u dodir s duhanom, 79% slučajeva s alkoholom i 14% s  marihuanom. (1)

U srednjoj školi taj postotak raste, da bi na kraju srednje škole 81% učenika došlo u dodir s pušenjem i 95% s alkoholom (1). Ukupan broj ovisnika o svim ilegalnim drogama u Hrvatskoj iznosi oko 15.000 (stopa 3.1 na 1000 stanovnika), ukupan broj do sada liječenih ovisnika o heroinu je oko 7.000. Heroinski ovisnici su kod dolaska na prvo liječenje stari oko 24 godine, četiri puta češće su muškog spola, a heroin su u prosjeku probali s 19 godina (2).

U Hrvatskoj je rizik da će muško dijete postati ovisnik o alkoholu pet puta veći nego kada je riječ o ženskom djetetu, a slična situacija je i kada se radi o riziku razvoja ovisnosti o ilegalnim drogama (3).

Probleme s psihoaktivnim tvarima u djeteta u 37% slučajeva prva otkriva obitelj (4,5). Ponekad roditelji zanemaruju konzumaciju alkohola i pušenje svoje djece. Kako zaustaviti nepovoljni proces razvoja ovisnosti, a istodobno pomoći adolescentu u njegovu procesu osamostaljivanja na način koji je za njega najprihvatljiviji, zasigurno je jedna od najtankoćutnijih zadaća koju imaju odrasli. Da bi se stvorila otpornost prema sredstvima ovisnosti u djece, treba raditi programe podizanja obiteljske otpornosti za probleme vezane uz zlouporabu sredstava ovisnosti (6).       

Srednjoškolski nastavnici u svom svakodnevnom, odgojnom i obrazovnom radu s učenicima često nailaze na probleme uzrokovane zlouporabom psihoaktivnih tvari kod djece kao na potrebu informiranja i učitelja i roditelja o međusobnoj povezanosti drogiranja adolescenata i prethodne zlouporabe duhana i alkohola.

Rano otkrivanje zlouporabe psihoaktivnih tvari u srednjim školama nužna je i neizbježna. Učenici u prvi razred srednje škole dolaze s iskustvima uzimanja psihoaktivnih tvari pa prevenciju zlouporabe psihoaktivnih tvari treba započeti u osnovnoj školi.

Cilj rada:

          1. Ispitati uporabu  psihoaktivnih tvari u srednjoškolaca.

          2. Utvrditi korelaciju uzimanja pijenja alkohola i pušenja s ilegalnim  drogama.

Metode:

Ispitivanje je provedeno anonimnom anketom u tri zagrebačke srednje škole (trogodišnjoj strukovnoj i dvjema tehničkim školama, s pretežno muškom populacijom) na uzorku od 551 učenika od prvog do trećeg razreda u strukovnoj školi, odnosno prvog do četvrtog razreda u tehničkoj školi.

U upitniku su obrađena pitanja: godina rođenja, razred, uspjeh prethodne godine, vladanje, zadovoljstvo, iskustva učenika s psihoaktivnim tvarima. Rezultati su obrađeni programom na računalu, gdje se tražio apsolutni iznos i korelacija pojedinih utjecajnih faktora. Ispitivanje je izvršeno u travnju i svibnju 2004.

Rezultati:

Upitnik je ispunio ukupno 551 učenik, od čega 169 iz prvog razreda, 173 iz drugog razreda, 146 iz trećeg i 63 iz četvrtog razreda.

78,5% učenika je starosne dobi od 16 do 18 godina, a ukupni prosjek iznosi 17,2 godine.

Prosječna ocjena uspjeha iz prethodne godine s godinom školovanja kontinuirano raste, od 3.19 u prvom, 3.24 u drugom, 3.39 u trećem do 3.73 u četvrtom razredu.

U tablici 1. prikazana je upotreba psihoaktivnih tvari prema razredima srednje škole učenika. U ovoj tablici učenici su zabilježili upotrebu svih psihoaktivnih tvari koje su uzeli „ikada u životu“.

U tablici 2. prikazano je pušenje, konzumacija alkohola, pušenje marihuane i uzimanje ostalih ilegalnih droga (hašiš, ecstasy, spped, LSD, heroin, kokain) učenika u zadnjih mjesec dana.

Kako bismo istražili korelaciju konzumacije različitih vrsta psihoaktivnih tvari u zadnjih mjesec dana, podijelili smo učenike u četiri grupe, neovisno o razredu u kojem se trenutno nalaze. Također smo pratili parametre školskog uspjeha, neopravdanih sati, stupnja zadovoljstva sobom, te materijalnog stanja obitelji u odnosu na konzumaciju alkohola i pušenje učenika. Navedene su grupe:

Grupa (A-D-) koju su sačinjavali učenici koji u posljednjih mjesec dana nisu pili alkoholno piće (A-), niti pušili duhan (D-). Oni su sačinjavali 15% ukupnog uzorka učenika.

Grupa (A+D-) koju su sačinjavali učenici koji su u zadnjih mjesec dana pili alkohol (A+) no nisu pušili duhan (D-), a sačinjavali su 30% ukupnog uzorka učenika.

Grupa (A-D+) koju su sačinjavali učenici koji u zadnjih mjesec dana nisu pili alkohol (A-) no pušili su (D+), a sačinjavali su 8% ukupnog uzorka učenika.

Grupa (A+D+) koju su sačinjavali učenici koji su u zadnjih mjesec dana bar jednom pili alkohol (A+) ili pušili (D+), a sačinjavali su 47% ukupnog uzorka učenika.

U tablici 3 prikazane su materijalne prilike obitelji učenika prema grupama.

U tablici 4 prikazan je školski uspjeh učenika u prethodnoj školskoj godini prema grupama.

U tablici 5 prikazan je stupanj zadovoljstva samim sobom učenika prema grupama.

U tablici 6 prikazan je broj neopravdanih sati u ovoj školskoj godini učenika prema grupama.

U tablici 7 prikazano je pušenje u zadnjih mjesec dana učenika prema grupama.

U tablici 8 prikazana je konzumacija alkohola u zadnjih mjesec učenika prema grupama.

U tablici 9 prikazano je pušenje marihuane, učenika prema grupama u zadnjih mjesec dana.

U tablici 10 prikazana je konzumacija ilegalnih droga (hašiš, ecstasy, speed, LSD, heroin, kokain) u zadnjih mjesec dana učenika prema grupama.

Diskusija

U Hrvatskoj, prema istraživanjima (7) 34,1% muškaraca redovito puši, a 6,6% ih puši povremeno. U Zagrebu ima 28,7% muškaraca pušača. Više od 40% muškaraca puši više od 20 cigareta na dan. Čak 74% ispitanika je navelo da su počeli pušiti u ranoj dobi, prije 20. godine života. 6,8% muškaraca češće od četiri puta tjedno pije vino.

Slika pušenja i konzumacije alkohola u učenika srednjih škola još je gora od ovih podataka.

Na upit jesu li ikada u životu probali ikoju od navedenih psihoaktivnih tvari, učenici su u našem istraživanju u 77% slučajeva došli u dodir s duhanom, a u 92% slučaja s alkoholom. Naši podaci pokazuju da u proteklih mjesec dana nije ni pušilo niti pilo alkohol samo 15% učenika iz ukupnog uzorka. Neki učenici samo puše ili pak samo piju alkohol. Njih je 38%, dok učenika koji i puše i piju alkohol ima 47% cjelokupnog uzorka. Kako bismo ispitali korelacije pušenja duhana, konzumacije alkohola i ilegalnih droga, podijelili smo učenike u grupe prema tome piju li alkohol, puše ili rade i jedno i drugo. Pitanja smo postavili za razdoblje unatrag mjesec dana.

Naše je ispitivanje pokazalo da u zadnjih mjesec dana polovica cjelokupnog uzorka učenika uopće nije pušila, dok je 35% pušilo svaki dan. Učenici ili ne puše ili puše svaki dan.  Možemo li ovdje već govoriti o ovisnosti o nikotinu? Za razliku od pušenja, skoro polovina svih učenika je više puta u toku mjesec dana konzumirala alkohol, oko četvrtina učenika ne pije ili je pila samo jednom, a 4% učenika alkohol pije svakodnevno. Također smo dobili podatak da 4% učenika svakodnevno puši marihuanu, a 2% učenika svakodnevno uzima teške droge. Većina učenika u zadnjih mjesec dana nije pušila marihuanu niti „uzela“ ostale ilegalne droge. No, 11% učenika više puta i svakodnevno puši marihuanu, a 6% učenika više puta i svakodnevno uzima ostale ilegalne droge (kod njih je već razvijena ovisnost).

Ako podatke promatramo u odnosu na dob učenika, možemo zaključiti da u pravilu mladi učenici ne piju niti puše, a s porastom dobi raste broj učenika koji piju alkohol i puše. Napominjemo kako su ove psihoaktivne tvari legalne, iako su zabranjene za djecu do 18 godina.

I dosadašnja istraživanja su pokazala da je postotak učenika koji su konzumirali psihoaktivne tvari u srednjim školama zabrinjavajuće visok (1). Visoki postotak učenika u prvi razred došao je s iskustvom dodira s psihoaktivnim tvarima. Učenici svih razreda većinom su u visokom postotku došli u dodir s duhanom i alkoholom. Četvrtina učenika prvih razreda ima iskustvo s marihuanom, a 5% ih ima iskustvo i s heroinom. S porastom razreda raste i upotreba psihoaktivnih tvari. Skoro svi učenici srednje škole „probali su“ alkohol, trećina od ukupnog broja učenika svih razreda pušila je marihuanu barem jedan puta u životu, i to 37% u prvom razredu srednje škole, 39% u drugom, 48% u trećem i 53% u četvrtom razredu. Učenici iz svih grupa većinom su zadovoljni sobom, te na to pitanje većinom odgovaraju s „prilično“ ili „kako kada“. U najvećem postotku su sa sobom vrlo zadovoljni učenici iz grupa koje puše, a ne piju alkohol i one koji piju alkohol, a ne puše.

Broj neopravdanih izostanaka neizravna je slika ponašanja učenika u školi. Naši podaci pokazuju da porastom zlouporabe psihoaktivnih   tvari  raste i broj broj neopravdanih izostanaka ili obrnuto, učenici s većim brojem izostanaka češće navode zlouporabu psihoaktivnih tvari. Ovaj je podatak u skladu s podacima iz literature, gdje se navodi da mnogi rizični faktori koji vode do zlouporabe droga i alkohola slični su onima kod antisocijalnog ponašanja. Međutim, veza je jača nego samo pasivno preklapanje. Antisocijalno ponašanje povećava i zlouporabu droga i alkohola, a vrijedi i obrnuto (8).  Longitudinalne studije pokazuju da antisocijalno ponašanje u djetinjstvu i adolescenciji povećava rizik od kasnijih problema s drogama i alkoholom s vrhuncem u dvadesetim godinama života. «Problemi» se odnose na učestalu konzumaciju teških droga ili alkohola s psihosocijalnim oštećenjima i medicinskim komplikacijama, za razliku od rekreacijske upotrebe marihuane ili halucinogena, koja je puno raširenija, kao i upotreba alkohola bez oštećenja. Zlouporaba alkohola povećava rizik od kriminalne aktivnosti, povezana je s krivičnim djelima. Kod uzimanja droga također se javljaju kriminalne aktivnosti, kao krađe i nasilje (9).

Uspjeh u školi, prema našem istraživanju, bolji je u skupinama učenika koji ne piju alkohol niti puše i u skupini učenika koji konzumiraju alkohol, a ne puše, dok je uspjeh učenika koji puše i piju alkohol najlošiji.

Materijalne prilike obitelji učenika podjednake su, prema našim istraživanjima, među učenicima iz sve četiri grupe, odnosno, većina učenika navodi da su im materijalne prilike prosječne. Dosadašnji podaci iz literature govore da u državama razvijenog zapada droge uglavnom uzima urbana mladež nižih socioekonomskih slojeva društva. U Hrvatskoj se prve skupine ovisnika o ilegalnim drogama uočavaju početkom sedamdesetih u urbanim sredinama, prema statistikama droge isprobava urbana mladež svih socioekonomskih slojeva, s određenom predominacijom srednjeg društvenog sloja (10).

Roditelji ovisnika o drogama u Hrvatskoj u prosjeku su boljeg imovinskog stanja i statusne društvene pozicije. U Hrvatskoj svega 1% ovisnika živi na ulici, posve odbačeni, ostali žive u svojim obiteljima, u 64% slučajeva s majkom. Podatak iz literature govori da 36% očeva ovisnika o drogama i 56% očeva ovisnica imaju visoku, fakultetsku naobrazbu (5).

Iako 35% cjelokupnog uzorka učenika svakodnevno puši, u rezultatima gdje je prikazana distribucija pušenja i alkohola u zadnjih mjesec dana, učenika prema grupama, (grupa A+D-), učenici koji ne puše, su u zadnjih mjesec dana pili alkoholno piće u 52% slučajeva jednom, ili u 45% slučajeva više puta, dok u grupi (A+D+) učenici koji puše, piju alkohol u 25% slučajeva jednom, a čak u 68% slučajeva više puta. Vidljivo je da kod učenika koji samo puše bez konzumacije alkohola, učestalost pušenja raste konstantno, linearno, a kod učenika koji uz pušenje i konzumiraju alkohol, porast je sve nagliji, u obliku eksponencijalne funkcije, što dokazuje međuovisnost zlouporabe alkohola i nikotina.

Učenici koji ne piju i ne puše u pravilu ne uzimaju ni marihuanu, niti teže droge. Učenici koji puše duhan, a ne piju alkohol u vrlo malom postotku uzimaju marihuanu, a  zadnjih mjesec dana nisu „uzeli“ niti težu drogu. Učenici koji ne puše duhan, a piju alkohol u vrlo malom postotku uzimaju marihuanu i u još manjem postotku su u zadnjih mjesec dana uzeli“ težu drogu. 

Skoro 20% učenika iz grupe koja puši i pije alkohol, puši marihuanu više puta i svakodnevno, što jasno potvrđuje porast pušenja marihuane s porastom pušenja duhana i pijenja alkohola. 11% učenika iz grupe koja puši i pije alkohol više puta ili svaki dan uzima i teške droge, što također potvrđuje  porast uzimanja  teških droga s porastom pušenja duhana i pijenja alkohola.

Poruka je jasna. Učenici koji ne piju i ne puše se niti ne drogiraju.

Nakon što alkohol i duhan izbore pozicije i poprime funkcionalnu vrijednost u glavi adolescenta, manevarski prostor za prevenciju je bitno sužen (1). Prevenciju stoga treba povećati, ojačati i provoditi već u osnovnim školama, a u srednjim školama, uz to, treba snažno i agresivno provoditi i  ranu detekciju zlouporabe psihoaktivnih tvari.

Zaključci:

  1. Postotak učenika koji dolaze u dodir s psihoaktivnim tvarima u srednjim školama zabrinjavajuće je visok i raste s godinama starosti učenika.

  1. Učenici u srednju školu dolaze u visokom postotku s iskustvom pušenja i konzumacije alkohola, a jedna sedmina učenika već je došla i u dodir s marihuanom.

  1. U populaciji maloljetnika koji redovito i piju i puše zlouporaba ilegalnih droga naglo raste, te su čak dvoje od njih troje pušili marihuanu, a svaki treći je probao i neku težu drogu

  1. Učenici koji ne piju i ne puše u pravilu ne uzimaju ni marihuanu, niti teže droge.

  1. Rana detekcija zlouporabe psihoaktivnih tvari treba se odnositi i na alkohol i pušenje, a ne samo ilegalne droge.

  1. Nameće  se potreba intenzivne prevencije zlouporabe psihoaktivnih tvari već u osnovnoj školi

Tablica 1. Upotreba psihoaktivnih tvari „ikada u životu“ učenika, prema razredima srednje škole.

 

Učenici 1.razreda

 

Učenici 2.razreda

 

Učenici 3.razreda

 

Učenici 4. razreda

 

Učenici svih razreda

 

 

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

Duhan

122

72

134

77

114

78

54

86

424

77

Alkohol

154

91

159

92

135

92

60

95

508

92

Sedativi

12

7

12

7

7

5

8

13

39

7

Inhalanti

12

7

6

3

6

4

7

11

31

6

Marihuana

47

28

74

43

63

43

25

40

209

38

hašiš

15

9

25

14

24

16

12

19

76

14

Ecstasy

15

9

18

10

21

14

8

13

62

11

Speed

13

8

21

12

20

14

7

11

61

11

ČSD

6

4

9

5

10

7

3

5

28

5

Amfetamin

10

6

3

2

9

6

2

3

24

4

Heroin

9

5

5

3

6

4

1

2

21

4

Kokain

10

6

5

3

15

10

3

5

38

7

Ukupno

169

 

173

 

146

 

63

 

551

 

U tablici 1 vidi se da je visoki postotak učenika u prvom razredu došao u dodir s psihoaktivnim tvarima, što je posljedica konzumacije psihoaktivnih tvari još u osnovnoj školi. Većinom učenici u visokom postotku piju alkohol (91%) i puše (72%). 28% učenika  prvih razreda ima iskustvo s marihuanom, a 5% i s heroinom. S porastom razreda raste i upotreba psihoaktivnih tvari. Gotovo svi učenici srednje škole pili su alkohol, a polovica   ukupnog broja učenika pušila je marihuanu ili hašiš.

Tablica 2. Pušenje, konzumacija alkohola, pušenje marihuane i uzimanje ostalih ilegalnih droga (hašiš, ecstasy, spped, LSD, heroin, kokain) učenika u zadnjih mjesec dana.

 

duhana

 

alkohola

 

marihuana

 

ostale droge

 

 

Broj učenika

%

Broj učenika

%

Broj učenika

%

Broj učenika

%

Nijednom

253

46

128

23

459

83

505

91

Jedan put

35

6

151

28

32

6

14

3

Više puta

68

13

249

45

39

7

23

4

Svaki dan

193

35

23

4

20

4

9

2

Ukupno

551

100

551

100

551

100

551

100

U tablici 2 vidi se da je u zadnjih mjesec dana pušila duhan čak trećina cjelokupnog uzorka učenika, a skoro polovica učenika uopće nije pušila. Učenici ili ne puše ili puše svaki dan. Skoro polovina uzorka više puta u tijeku mjesec dana konzumirala je alkohol, oko četvrtina učenika ne pije ili je pila samo jednom.

Većina učenika u zadnjih mjesec dana nije pušila marihuanu niti „uzela“ ostale ilegalne droge. No 11% učenika više puta i svakodnevno puši marihuanu, a 6% učenika više puta i svakodnevno uzima ostale ilegalne droge.

Tablica 3. Materijalne prilike obitelji učenika prema grupama

Oznaka

 A-D-

 

 A+D-

 

A-D+

 

 A+D+

 

Ukupno

 

 

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

Jako bogata

0

0

0

0

1

2

6

2

7

1

Prilično bogata

7

8

15

9

7

16

23

9

53

10

Prosječna

71

83

147

88

33

77

218

85

460

85

Prilično siromašna

3

4

4

2

2

5

4

2

12

2

Jako siromašna

4

5

2

1

0

0

4

2

10

2

Ukupno

85

100

168

100

43

100

255

100

551

100

Tablica 3 pokazuje da su obitelji većine učenika prosječnog materijalnog stanja.

Tablica 4. Školski uspjeh učenika u prethodnoj školskoj godini prema grupama.

Uspjeh

 A-D-

 

 A+D-

 

A-D+

 

A+D+

 

Ukupno

 

 

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

Odličan

9

11

33

20

0

0

15

6

57

10

Vrlo dobar

31

36

56

34

10

23

55

22

154

28

Dobar

34

40

71

42

24

56

146

57

274

50

Dovoljan

7

8

4

2

5

12

24

9

40

7

Ponavljač

4

5

4

2

4

9

15

6

26

5

U tablici 4 vidi se da je uspjeh u školi bolji u skupinama učenika koji ne piju alkohol niti puše i skupini učenika koji konzumiraju alkohol a ne puše, dok je uspjeh učenika koji puše i piju alkohol najlošiji

Tablica 5. Stupanj zadovoljstva samim sobom učenika prema grupama.

 

 A-D-

 

A+D-

 

A-D+

 

A+D+

 

Ukupno

 

 

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

Vrlo zadovoljan

20

24

54

32

15

36

53

21

142

26

Prilično zadovoljan

34

40

62

37

13

30

100

39

209

38

Kako kada

23

27

46

27

13

30

82

32

162

29

Prilično nezadovoljan

6

7

4

2

1

2

12

5

24

4

Vrlo nezadovoljan

2

2

3

2

1

2

8

3

14

3

Ukupno

86

100

168

100

43

100

255

100

551

100

U tablici 5 vidljivo je da su učenici iz svih grupa većinom zadovoljni sobom, prilično ili kako kada. U najvećem postotku su sobom vrlo zadovoljni učenici iz grupa koje puše a ne piju alkohol i one koji piju alkohol a ne puše.

Tablica 6. Broj neopravdanih sati u ovoj školskoj godini učenika prema grupama.

 

A-D-

 

A+D-

 

A-D+

 

A+D+

 

Ukupno

 

 

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

Nijedan

27

32

39

23

4

9

15

6

86

16

Manje od 7

38

45

81

48

17

39

99

39

234

42

Manje od 24

18

21

34

21

14

33

86

34

152

28

Više od 24

2

2

14

8

8

19

55

21

79

14

U tablici 6 vidljivo je da najčešće izostaju iz škole učenici koji piju i puše, potom učenici koji piju, a ne puše i najzad učenici koji puše, a ne piju. Učenici koji ne piju i ne puše najmanje izostaju s nastave.

Tablica 7. Pušenje u zadnjih mjesec dana učenika prema grupama.

 

Grupa A-D-

Grupa A+D-

Grupa A-D+

Grupa A+D+

ukupno

 

n

%

n

%

n

%

n

%

n

%

Nijednom

85

100

168

100

0

0

0

0

253

46

Jedan put

0

0

0

0

7

16

28

11

35

6

Više puta

0

0

0

0

14

33

54

21

68

13

Svaki dan

0

0

0

0

22

51

173

68

193

35

 Σ

85

100

168

100

43

100

255

100

551

100

U tablici 7. vidi se da 35% učenika svakodnevno puši. Oni učenici koji puše u više od pola slučajeva puše svakodnevno.

Tablica 8. Konzumacija alkohola u zadnjih mjesec učenika prema grupama

 

Grupa A-D-

Grupa A+D-

Grupa A-D+

Grupa A+D+

ukupno

 

n

%

n

%

n

%

n

%

n

%

Nijednom

85

100

0

0

43

100

0

0

128

23

Jedan put

0

0

87

52

0

0

65

25

151

28

Više puta

0

0

76

45

0

0

172

68

249

45

Svaki dan

0

0

5

3

0

0

18

7

23

4

Σ

85

100

168

100

43

100

255

100

551

100

U tablici 8. vidljivo je da su učenici koji ne puše, u zadnjih mjesec dana pili su alkoholno piće u 52% slučajeva jednom, ili u 45% slučajeva više puta, dok u grupi (A+D+) učenici koji puše, piju alkohol u 25% slučajeva jednom, a čak u 68% slučajeva više puta.

Tablica 9. Pušenje marihuane u zadnjih mjesec dana, učenika prema grupama

 

A-D-

A+D-

A-D+

A+D+

Ukupno

 

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

broj

%

Nijednom

84

99

158

95

41

96

176

69

459

83

Jedan put

1

1

4

2

1

2

26

10

32

6

Više puta

0

0

4

2

1

2

35

14

39

7

Svaki dan

0

0

2

1

0

0

18

7

20

4

Ukupno

85

100

168

100

43

100

255

100

551

100

U tablici 9 vidljivo je postotak pušenja marihuane raste s postotkom učenika koji puše duhan i piju alkohol. Skoro 20% učenika koji puše i piju alkohol, puši marihuanu više puta i svakodnevno. Učenici koji ne puše duhan u velikoj većini ne puše niti marihuanu.

Literatura:

1. Galić J. Zlouporaba droga među adolescentima - rezultati istraživanja. Centar za prevenciju ovisnosti Grada Zagreba, 2002.

2. Sakoman S. Društvo bez droge? Biblioteka Studije, 2001.

3. Sakoman S. Sociopatološki uzroci ovisnosti o drogama u zajednici. U: Položaj adolescenata u obitelji. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži: 1999: 99-107.

4. Sakoman S. Uvodna studija u: Schwebel R. Reći ne nije dovoljno. Sysprint. Zagreb 1995: 5-25.

5. Galoić Cigit B. Obiteljska obilježja ovisnika o opijatima. Magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet. Zagreb, 2002.

6. Halmi A, Golik-Gruber V. The prevention and reduction of the consumption of alcohol and any other drugs among a hig-risk group of youths through improving family resilience (Prevencija i redukcija konzumiranja alkohola i drugih droga među visoko rizičnom skupinom mladih, povećanjem sposobnosti obiteljskog otpora). Alcoholism 2002; 38: 41-55.

7. Turek S.et al. A large cross-sectional study of health attitudes, knowledge, behaviour and risks in the Post-war Croatian population. The first Croatian health project. Coll. Antropol 1002; 25 (1): 77-96.

8. Scott S. Childhood antecedents of juvenile delinquency/ U: Susan Bailey and Mariead Dolan:Adolescent Forensic Psychiatry, Arnold, 2000.

9.Thaller V. i sur. (Buljan D, Golik-Gruber V, Marušić S.) Alkohologija. Suvremene osnove za studente i praktičare. Zagreb: CSCAA; 2002.

10. Torre R. Droge. Dugo putovanje kroz noć. Promotor zdravlja. Zagreb, 2003.

◄ strana 22

Alk. gl. 7/8 /2005 (121-2) str. 25-30

strana 31 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES