početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 14

Alk. gl. 7/8 /2005 (121-2) str. 18-19

strana 20 ►

SUPERVIZIJA RADA KLA CENTRA - ZAGREB

Supervizijski sastanak Koordinacije klubova liječenih alkoholičara "Centar" - Zagreb

Supervizijski sastanak klubova liječenih alkoholičara s područja gradskih četvrti Centar, Medveščak i Trnje održan je 7. lipnja 2005. godine, u Tkalčićevoj 33. Prim. dr. sc. Željko Marinić rado se odazvao našoj zamolbi i prihvatio da i ove godine procijeni rada klubova.

Koordinacije klubova Centar – Zagreb koju sačinjavaju: KLA "Centar", KLA "Centar Stara Tkalča", KLA "Centar Tkalča", KLA "Medveščak I, II i III",  KLA "Dubravka nova",  KLA "Izvor" i KLA "Poštar".

Nakon uvodnog pozdrava Zlatka Topalovića svim prisutnima članovima klubova, kao i gostima, u ime domaćina sastanka, predsjednik Koordinacije Damir Vodopivec otvorio je sastanak i ukratko se osvrnuo na redovite sastanke koordinacije, kontinuitet u održavanju supervizijskih sastanaka na kojima smo nastojali da tema bude zanimljiva,  da potiče na razmišljanje i bude primjenjiva u radu klubova, te  predložio dnevni red.

Zbog brojnosti klubovi su prije supervizijskog sastanka dostavili opširnija pisana izvješća o svom radu supervizoru, a za sam sastanak priredili kraće sažete izvještaje.

Nakon izvješća klubova, uzimajući riječ, supervizor prim. dr. sc.  Željko Marinić je izrazio zadovoljstvo što smo se okupili u ovakvom zajedništvu i  lijepom broju, te je dao  kratak osvrt i opažanja o radu klubova. Sva izvješća su kvalitetna i vidljivo je da klubovi iz godine u godinu napreduju. Nakon osvrta na rad klubova, supervizor je izlaganje podijelio u dvije tematske cjeline, "Alkoholizam i odgovornost" i "Pozitivni pomaci".

Tema "Alkoholizam i odgovornost" je izuzetno zanimljiva i složena, jer odgovornost proizlazi iz usvojenih vrijednosti, kontrole vlastitog ponašanja, emocionalne zrelosti pojedinca i obaveze da se odgovara za postupke. Vrlo važan segment je i socijalna odgovornost koju sačinjava briga za sebe i druge, prihvaćanje individualne i kulturalne raznolikosti, prepoznavanje osnovnih ljudskih prava sebi i drugima, mogućnost da se bude otvoren prema novim idejama, iskustvima i ljudima.

Odgovorna osoba je ona osoba koja svakodnevno obavlja poslove i obveze koje su postavljene pred nju, a da pritom ne ometa ostale u obavljanju svojih poslova i zadataka (prema definiciji realitetne terapije).

Odgovornost i preuzimanje odgovornosti za obveze je osnova za dugotrajnu apstinenciju i drugačiju kvalitetu života, društveno prihvaćeno i uredno funkcioniranje u obitelji, radnom mjestu i društvu.

Navodeći primjere iz bogatog iskustva i prakse, prim. Marinić je naveo da 90% članova klubova započinju proces rehabilitacije u ustanovama gdje se uključuju u grupni rad i obiteljske programe i upućuju u odlazak u KLA. Većina članova u klubu po prvi puta započinje i nastavlja terapijsko–rehabilitacijski proces započet u ustanovi i počinje rad na resocijalizaciji kroz klub, radeći na sebi i pozicioniranju u obitelji, radnom mjestu i lokalnoj zajednici.

"Za proces učenja i resocijalizacije, rada na sebi, ali i s članovima obitelji, potrebno je barem godinu dana otrežnjavanja, 2-3 godine za stjecanje uvida, i tek tada se mogu početi stvarati ozbiljni planovi za budućnost. Zato je liječenje alkoholičara dugotrajan proces. Danas bi svi željeli brzi učinak liječenja, izglađivanje problema za mjesec-dva, ali potrebno je završiti "vrtićku grupu" , "malu školu" i barem "osnovnu školu", da bi se tada moglo uključiti u obiteljske i društvene uloge koje se od njih očekuju. Zbog toga  je rečenica "Samo da ne pije" često  puna neznanja i nerazumijevanja problema i zapravo priprema za nastavak ne drugog, nego 50 poluvremena i nove igre" - završio je prvi dio izlaganja prim. Marinić.

U drugom dijelu svoga izlaganja, "Pozitivni pomaci" primarius je obrazložio pozitivne pomake u radu klubova: kao što su nove aktivnosti, otvorenost za nove ideje, radionice, predavanja članova, ali i

gostiju, druženje izvan kluba (izleti, priredbe, godišnje skupštine, suradnja s lokalnom zajednicom), korištenje informacijskih sustava i novih tehnika komunikacije. Ti uočljivi pomaci su posljedica kontinuirane izobrazbe voditelja klubova, redovitog održavanja godišnjih skupština i supervizijskih sastanaka. Prim. Marinić je preporučio da se na sastancima klubova ne robuje temama o alkoholizmu, da u klubu nema pijenja i razgovora o tome - tko, kako i koliko.

Zaključujući svoje izlaganje, supervizor ukazuje na premali broj klubova u odnosu na broj stanovnika gradskih četvrti zbog izostanka potpore šire društvene zajednice, stalan broj klubova i nejednak rast klubova.

Supervizijski sastanak je nakon diskusije završio neformalnim druženjem uz mali domjenak.

Damir Vodopivec, predsjednik Koordinacije klubova "Centar", Zagreb

----: O :----

Odnos članova kluba prema obavezama

Klub je organiziran radi pomoći i podrške alkoholičaru i članovima obitelji s ciljem što dulje i kvalitetnije apstinencije ali i uspostave novog načina života bez alkohola.

Kako bi se ostvarili postavljeni ciljeve rada kluba, potrebno je znanje i iskustvo stručnih i dostručnih djelatnika, ali i uključivanje što većeg broja članova kluba u njegov rad. Ako klub ima manji broj članova, veća je vjerojatnost da će svaki član imati neku obavezu. U klubovima s većim brojem članova postoji mogućnost da dio članova bude pasivan. No to nije jedini razlog. Zaduženja se mogu i "izmisliti", pa će se za svakog nešto naći. Mislim da je veći problem što dio članova zaduženje u klubu ne želi i odgovara im samo pasivno sudjelovanje u radu.

Naš klub broji 13 redovitih članova a tijekom prošlog mjeseca pridružila su nam se još dva člana.

Izabrani članovi kluba obnašaju dužnosti dostručnih djelatnika, tajnika, blagajnika. Kako bih podatke o dosadašnjim i budućim aktivnostima članova kluba mogla objektivno potkrijepiti, proveli smo mali anonimni upitnik kada je radu kluba nazočilo devet članova.

Rezultati su bili sljedeći:

ü    gotovo 70% članova kluba redovito dolazi na sastanke. To nije mali postotak, ali bi se boljom motivacijom mogao i povećati.

ü    više od polovice (55,5%) članova zasada nema funkciju u klubu, no

ü    veseli što bi više od polovice (66,9) voljelo biti aktivniji u klubu.

ü    Dosta su brojni i oni koji bi išli u prijateljske posjete.

ü    Više od polovice članova družilo se na zajedničkim izletima, posjetima kulturnim događanjima (kazalište, izložbe).

ü    Veliki postotak članova, 88,8%, volio bi imati knjižnicu u sklopu kluba.

ü    Tri člana su dosada priredila kratka predavanja na izabranu temu, na temelju kojih smo zajedno raspravljali.

ü    Druženje izvan kluba jako veseli: 78% članova sastaje se i izvan rada kluba! To je rezultat dosadašnjeg rada u klubu gdje njegujemo međusobno poštovanje, ljubav, pomoć sebi i drugima. To dovodi do zbližavanja članova i potrebe dodatnog druženja, što svakako koristiti u rastu i radu kluba.

Nadam se da rezultati ovog upitnika neće ostati samo na papiru, nego da ćemo to osjetiti i u radu kluba ubuduće. I dalje ćemo poticati članove da po osobnom izboru i potrebama pripreme teme o kojima ćemo zajedno raspravljati.

Rad nije idealan, uvijek možemo više i bolje. To ćemo nastojati postići osluškivanjem i ostvarenjem želja i potreba pojedinaca, kao i cjeline, te boljom motivacijom i edukacijom svih nas.

Prim.dr.sc. Mirjana Marković-Glamočak, stručni djelatnik Kluba „Centar Stara Tkalča“

----: O :----

◄ strana 14

Alk. gl. 7/8 /2005 (121-2) str. 18-19

strana 20 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES