početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 11

Alk. gl. 10.11 /2004 (112/113) str. 16-19

strana 20 ►

STRUČNI PRILOG

Sindrom izgaranja (burnout) stručnih djelatnika u radu s liječenim alkoholičarima[1]

Ivana Pražetina, apsolvent soc. rada

Izgaranje na poslu je, jednostavno rečeno, postupan proces pri kojem produktivan i odgovoran radnik gubi sav interes za svoj posao odnosno profesiju (Goliszek, 1993). To je kumulativni proces, koji se razvija polako i započinje s malim znakovima upozorenja. Mogu proći godine prije no što se simptomi manifestiraju kao psihički i emocionalni problemi i dovedu do potpunog gubitka volje za radom. Jedan je od nepovoljnijih posljedica dugotrajne izloženosti profesionalnom stresu i može se desiti svakome, no istraživanja su pokazala da su mu izloženije osobe u pomažućim  profesijama.

Postoje 4 faze odnosno stupnja izgaranja. To su:

1.             početni entuzijazam kojeg karakteriziraju nerealna očekivanja i samoulaganja pomagača, uz visok stupanj energije i dobrih postignuća;

2.             faza stagnacije u kojem pomagaču postaje jasno da posao nije onakav kakvim ga je zamišljao, javlja se tjelesni i psihički umor, pesimizam, početno nezadovoljstvo poslom te osjećaj dosade;

3.             fazu frustracije obilježava emocionalno povlačenje, izbjegavanje kontakata s kolegama, depresivnost, negativizam, ljutnja i neprijateljstvo. Progresija sindroma izgaranja se nastavlja, a ubrzava  se s tjelesnim poteškoćama (kronični umor, nesanica, glavobolje, alergije i sl.);

4.             apatija i gubitak životnih interesa javljaju se kao stanje kronične frustracije i potpunog gubitka interesa. Simptomi koji karakteriziraju ovu fazu su: gubitak samopouzdanja, cinizam, ozbiljne emocionalne poteškoće, nesposobnost komunikacije i suradnje s kolegama  te narušeni međuljudski odnosi.

Izgaranje na poslu moguće je zaustaviti sve dok pomagač ne dođe u posljednju fazu. Promjenom u radnim ciljevima, stavovima i ponašanjima ili radnom okruženju proces se može preokrenuti i vratiti se u prvu fazu.

Stručni djelatnici koji rade s liječenim alkoholičarima, jedna su od najizloženijih pomažućih struka zbog svakodnevne neposredne komunikacije s liječenim alkoholičarima, slušanja njihovih životnih problema, traumatskih događaja, gubitaka i sl. Oni najčešće nisu svjesni kako ta vrsta rada utječe na njih i izbjegavaju tražiti pomoć, a ne prepoznajući sindrom izgaranja, mogu razviti negativan stav prema liječenim alkoholičarima te pružati neefikasnu i neadekvatnu pomoć. 

Spomenuti razlozi potaknuli su istraživanje kojim se željelo:

§         utvrditi prepoznaju li stručni djelatnici sindrom izgaranja u radu s klijentima[2];

§         utvrditi imaju li stručni djelatnici koji rade s klijentima sindrom izgaranja te koje zanimanje bilježi najveći rezultat sindroma izgaranja;

§         utvrditi strategije samopomoći koje stručni djelatnici koriste u rješavanu problema;

§         predstaviti aspekte skrbi za mentalno zdravlje stručnih djelatnika.

Istraživanje je provedeno anonimnim upitnikom (36 pitanja) podijeljenim u dva dijela. Prvi dio odnosio se na percepciju ispitanika o sindromu izgaranja te njegovim izvorima[3], a drugi dio je sadržavao Upitnik izgaranja na poslu, DPP-a[4].

Istraživanje je provedeno na 40 ispitanika (82,5 % Ž, 17,5 % M) koji rade s klijentima u ustanovama za liječenje alkoholizma (40 %), ili u klubovima liječenih alkoholičara (37,5 %) ili u jednima i drugima (22,5 %). Najzastupljenija zanimanja u ustanovama za liječenje alkoholizma, što se i očekivalo, bila su medicinske sestre (81 %), liječnici/ce (45,5 %), te socijalni/e radnici/ce (15,4 %). U klubovima liječenih alkoholičara najzastupljeniji su psiholozi (100 %), socijalni/e radnici/ce (76,9 %), a nešto manje liječnici/ce (27,3 %) i medicinske sestre (9,1 %). Gotovo sva zanimanja, rade i u ustanovama i u klubovima liječenih alkoholičara.

Ispitanici u prosjeku imaju 45 godina (min - 24, max - 68), rade 15 godina s liječenim alkoholičarima (min - 1, max - 40) i tjedno provedu u radu 22 sata (min - 2, max - 50).

REZULTATI

Profesionalni stres ima dvojake izvore, unutrašnje (ovise o samoj osobi – nerealna očekivanja, potreba za kontrolom situacije, pretjerana identifikacija s ljudima kojima se pomaže...) i vanjske (izvore vezane uz radne uvjete, uz organizaciju rada, uz odnose s drugima unutar organizacije, te izvore vezane uz vrstu pomagačkog posla i obilježja ljudi kojima se pomaže), a rezultati koji slijede prikazuju kako ih ispitanici percipiraju.

Svi ispitanici navode da su izloženi profesionalnom stresu (52,5 % ponekad, 15 % često, a 32,5 % svakodnevno). Po učestalosti odgovora, ispitanici navode da je najveći izvor profesionalnog stresa niski osobni dohodak, zatim što kolege nisu timski igrači i što ne mogu utjecati na odluke koje se odnose na njihov posao (graf 1.).

Graf 1

Prilikom suočavanja sa stresom, ispitanici najčešće djeluju u cilju rješavanja problema, povećavaju otpornost na stres, te svoje vrijeme i aktivnosti organiziraju na drugačiji način (graf 2.).

Graf 2. Suočavanje sa stresom

Svoje profesionalno okruženje, ispitanici uglavnom, doživljavaju kao podržavajuće, spremno pomoći kolegama (67,5 %), dok ga manji broj ispitanika doživljava kao nezainteresirano (17,5 %) te natjecateljsko, gdje svatko misli samo na sebe (7,5 %).

Kako se profesionalni stres odražava u svim područjima čovjekova života, odražava se i na privatan život ispitanika, što potvrđuje veći broj (40 %) ispitanika. Ipak, u velikom broju, oni nastoje svoje probleme na poslu odvojiti od privatnog života (45 %), a dio njih uopće niti ne primjećuje njihov utjecaj na privatan život (12,5 %).

Stav natpolovične većine ispitanika je da ih klijenti i posao koji obavljaju istovremeno ispunjava i iscrpljuje (60 %). Ostale ispitanike, ispunjavaju rad i klijenti (32,5 %), a manji dio rad iscrpljuje (5 %). Ispitujući stavove ispitanika prema klijentima i poslu, utvrdili smo statističku značajnost. Naime, ispitanici koje rad ispunjava, bilježe najmanji prosječni rezultat sindroma izgaranja u odnosu na ispitanike s drugim stavovima. Iako, nije utvrđena značajnost u međusobnom odnosu s drugim stavovima, vidljiva je tendencija rasta burnouta u ispitanika koji su naveli da ih rad s klijentima iscrpljuje (tablica 1.).

Tablica 1. Stav prema klijentima i poslu u odnosu na sindrom izgaranja na poslu - burnout

  Stav ispitanika

N

M burnout

SD

F

p

  rad s klijentima me ispunjava

13

20,62

2,755

 

 

  rad s klijentima me iscrpljuje

2

30

4,243

7,289

0,002

  rad s klijentima me ispunjava i iscrpljuje istovremeno

24

25,46

4,943

 

 

 

85 % ispitanika zna što je sindrom izgaranja na poslu.

Svi ispitanici smatraju da rad s liječenim alkoholičarima može dovesti do sindroma izgaranja, a 26 % ispitanika smatra da ga ima.

Odgovori ispitanika o pojavnim znakovima sindroma izgaranja identični su onima koje nalazimo u literaturi. Treba naglasiti da ispitanici, koji smatraju da imaju sindrom izgaranja, prepoznaju više tjelesnih nego emocionalnih pojavnih znakova, što potvrđuje da se njihovo postojanje zanemaruje te primjećuje tek u kasnijoj fazi sindroma.

On se javlja kao: loše raspoloženje, glavobolje, umor, iscrpljenost, razdražljivost, gubitak interesa za posao, letargija, inertnost, manjak energije, depresija, prevelika angažiranost, osjećaj nezadovoljstva, premorenosti, neefikasnosti na poslu, bespomoćnosti, nemir, nervoza, pritisak, nemogućnost koncentracije, sumnja u vlastite sposobnosti, bolovi u mišićima, neobjašnjivi pritisak, glavobolje...

Obradom rezultata upitnika izgaranja na poslu (DPP), dobiven je prosječni rezultat sindroma izgaranja ispitanika - 24, u rasponu orijentacijskih normi od 18 – 54 (tablica 2.).

Prosječni rezultati sindroma izgaranja u komparaciji sa zanimanjima ispitanika pokazali su da najveći rezultat imaju liječnici, a najmanji psiholozi. (graf 3.)

Tablica 2.  Rezultat sindroma izgaranja na poslu - ukupan i po spolu

 

 

Muški   spol

Ženski spol

N

40

7

33

M

24

24,29

23,94

SD

4,941

4,348

1,643

min

18

-

-

max

36

-

-

Graf 3.

Prijedlozi ispitanika (po učestalosti sažeti u 6 područja) za smanjenje njihovog profesionalnog stresa:

  1. supervizija

  2. financijska podrška tj. veća plaća

  3. druženje s kolegama s ciljem bolje komunikacije s kolegama i pretpostavljenima

  4. rad na sebi (promjena odnosa prema poslu, 'pozitivne' promjene, sport...)

  5. obrazovanje i stručno usavršavanje

  6. promjena odnosa šef -  zaposlenik u  «ljudskiji odnos». 

Gore navedeni prijedlozi u skladu su sa 4 osnovna tipa profesionalnog dijaloga koji mogu pomoći pomagačima u vršenju njihovih složenih i zahtjevnih funkcija to su:

-          supervizija – metoda podrške, kojom iskusni pomagač pomaže manje iskusnom pomagaču da se nosi s praktičnom situacijom zbrinjavanja i tretmana (Heap, Christiansen i Bang, 1993.).

-          konzultacija – proces dogovora o određenom području rada ili rješavanju radnog problema uz uključivanje različitih profila stručnjaka ili stručnjaka istog profila, ali različitog stupnja iskustva i znanja

-          sažeta psihološka integracija traume – sustavno i detaljno prorađivanje neke krizne situacije uz usmjeravanje na misli, senzorne doživljaje, osjećaje i reakcije profesionalaca koji su u to bili uključeni.

-          psihološko savjetovanje – pružanje profesionalne pomoći pojedincima, grupama ili organizacijama u svakodnevnim životnim situacijama u kojima se zbog pritiska iz okoline bilo zbog vlastitih problema, otežano snalaze (Krizmanić, 1992.)

ZAKLJUČCI

-          prema orijentacijskim normama upitnika (DPP), utvrđeno je da 1/3 ispitanika pokazuje  posebne znakove izgaranja

-          najmanji rezultat sindroma izgaranja imaju ispitanici koje rad s liječenim alkoholičarima ispunjava, te je vidljiva tendencija rasta burnouta u ispitanika koji su naveli da ih rad s klijentima iscrpljuje

-          ukupan rezultat burnouta u korelaciji s dobi ispitanika pokazuje je da on raste s godinama provedenima u radu s liječenim alkoholičarima

-          liječnici muškog spola pokazuju (najviši prosječni rezultat) tendenciju prema jačem sindromu izgaranja od ostalih profesija

Osvrt autorice

Istraživanje sindroma izgaranja stručnih djelatnika u radu s liječenim alkoholičarima, prvo je u nas i u skladu s dobivenim rezultatima, predstavlja svojevrsnu podlogu za razvoj preventivnog programa prevencije sindroma izgaranja. Smatram da je neophodno nastaviti istraživanja te unaprjeđivati skrb za mentalno zdravlje stručnih djelatnika u radu s liječenim alkoholičarima, kako bi i dalje ostali uspješni pomagači.

Zahvaljujem se svim ispitanicima na uloženom trudu u ispunjavanju upitnika, te svim kontakt osobama koje su mi pomogle u prikupljanju podataka.

[1] Stručni rad «2. hrvatska konferencija o alkoholizmu i drugim ovisnostima» i «6 th Alpe – Adria  Conference on Alcoholism», 2004.,  prilagođen za Alkohološki glasnik

[2] pod klijentima se podrazumijevaju liječeni alkoholičari i članovi njihovih obitelji

[3] autorica Ivana Pražetina

[4] autori upitnika Ajduković, D. i Ajduković, M., Društvo za psihološku pomoć, 2004. Upitnik ima zadovoljavajuću pouzdanost (0.86 Cronbachov alpha). 

◄ strana 11

Alk. gl. 10.11 /2004 (112/113) str. 16-19

strana 20 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES