početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 11

Alk. gl. 1 /2004 (103) str. 16-20

početna ►

IZ KLUBOVA

U spomen

Prof. dr. Vladimir Hudolin

(2.5.1922.-26.12.1996.)

Čovjek i liječnik

Klub liječenih alkoholičara «Split», zasigurno je jedan od prvih takvih klubova u nas, osnovan je 12. travnja 1966. godine i imao je samo sedam članova. Tada još nisam ni znao za bolest alkoholizam, a zasigurno tada nisam ni imao ni potrebu za liječenjem. Naime, upravo toga ljeta radio sam često od jutra do kasno navečer, a slabo sam jeo. Vrlo rijetko bih ručao a na fatureti-fušu  često bi se našlo vina i vode. Nakon nekoliko mjeseci, zbog iznemoglosti, javio sam se dr. Petru Lukšiću., Rekao sam mu da me sve boli i da gotovo ne mogu stajati na nogama. Savjetovao mi je da ne pijem tjedan dana, a nakon toga da mu se javim na kontrolu. Tako sam i učinio. Taj tjedan je za mene bio vrlo neugodan, stalno mi je nešto nedostajalo, ali sam u krugu obitelji lakše prebrodio nastale teškoće. Javivši se na kontrolu, rekao sam dr. Lukšiću da mi je lošije nego zadnji put. Nasmijao se potajno i kazao da je sve to posljedica nekonzumiranja alkohola, koji sam do tada konzumirao duže vrijeme, makar i u najmanjim količinama. Preporučio mi je da tako i nastavim, što sam i obećao. Savjetovao mi je također da se uključim u klub liječenih alkoholičara koji će mi pomoći,  jer su tamo učlanjeni ljudi koji su bolesni kao i ja, pa će me lakše i razumjeti. Tek u veljači, 1967. godine, teška srca i s velikim stidom i nakon trećeg pokušaja, prešao sam prag i ušao u klub. Terapeutskom sastanku je predsjedao dr. Petar Lukšić uz soc. radnicu Dragicu Bartulović. Nije prošlo mnogo vremena posjetio nas je i prof. dr. Vladimir Hudolin u pratnji soc. radnice Ljube Ulemek, koji je na tribini, u Marmontovoj ulici, održao predavanje o alkoholizmu. Sa zadovoljstvom sam slušao to predavanje promatrajući prof. Hudolina kao nekakvo izvanzemaljsko stvorenje, nekoga koji je neobično sposoban pomoći ovisnicima o alkoholu. To predavanje dalo mi je snagu i želju da bez recidiva izdržim tako da sam što češće posjećivao klub i mijenjao navike i društvo. U klub sam počeo voditi i suprugu. O tome prvome susretu s prof. Hudolinom  pisao sam za «Al-klub» i «Slobodnu Dalmaciju». To mi je dalo poticaj za uspješniji nastavak, pa sam kasnije «pratio» prof. Hudolina po njegovim uspješnim misijama diljem Dalmacije, od Zadra do Sinja i Metkovića, a često su s njime bili i prof. dr. Branko Lang i ostali suradnici Klinike za alkoholizam KB «Dr. M. Stojanović» iz Zagreba. Kako sam od početka pratio rad klubova, koji su na ovome području nicali kao gljive poslije kiše, o svim važnijim događajima izvješćivao sam «Slobodnu» i Radio Split, a nerijetko i «Al-klub»,  u kojemu sam kasnije postao i član redakcijskoga kolegija, a prof. Hudolin je bio glavni i odgovorni urednik. Koliko sam bio blizak suradnik prof. Hudolina, možda će najbolje ilustrirati sljedeći podatak. Na Kongresu klubova liječenih alkoholičara Jugoslavije i Italije, održanom u Opatiji, na samome završetku, prilikom usvajanja zaključaka, obratio sam se prof. Hudolinu da nakon Kongresa iznese svoje utiske za slušatelje Radio Splita, što je on rado prihvatio. Kad je Kongres završio, sudionici su se počeli razilaziti, a ja sam čekao profesora na dogovorenome mjestu. Prilazio mi je u pratnji jedne žene, koja ga je upitala: «Zar nećemo na ručak?», kazala je to  više u smijehu. »Hoćemo, ali da najprije otpustim Grgata» - kazao je. «Pa zar je važniji taj Grgat nego naš ručak?» i ponovno se osmijehnula. «Kad mu kažem što želim, on će napisati ili objaviti upravo onako kako ja želim. U  protivnome, ako on objavi nešto što se meni ne sviđa, tko to može ispraviti», rekao je i nasmijao se i on. Kada mi je kazao da je ta žena predsjednica Saveznog izvršnog vijeća i Ministarstva zdravstva tadašnje Jugoslavije, dr. Nevenka Novaković, upitao sam i nju za izjavu i utiske s održanoga Kongresa.  Rado se je odazvala, a taj sam materijal u cijelosti sutradan objavio na Radio Splitu. Takvi i slični primjeri bili su vrlo česti, zahvaljujući činjenici što prof. Hudolin nikada nije «nastupao» kao «izvanzemaljsko stvorenje», kakvog sam ga u početku zamišljao, već je bio društven, jednostavan i komunikativan čovjek, a uz to izvrstan liječnik. Nikada mi nije bilo teško uspostaviti vezu s njime, bilo telefonom, bilo osobno. Uvijek je bio blizak i jednostavan, a prema meni se odnosio kao da smo najbolji i najprisniji suradnici. Upravo stoga, cijeneći ga kao iznimno dobrog čovjeka i vrsnog liječnika, koji je ljude često liječio i lijepim riječima a ne samo medikamentima. Do danas je takav ostao u mojim mislima i u mislima brojnih izliječenih alkoholičara kao i svojih štovatelja i suradnika. Još jednom, velika hvala prof. dr. Hudolinu. 

Davor Grgat, Split

STRUČNI PRILOG

Zloćudni tumor (rak) dojke i alkohol

Mirjana Marković-Glamočak*

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena i vodeći je uzrok smrtnosti, osobito u dobi od 45-50 godina(1). Uz to, Hrvatska je danas na drugome mjestu u Europi po pojavi novih slučajeva ove bolesti.

Podatak je zabrinjavajući, te brigu za zdravlje dojke treba shvatiti vrlo ozbiljno, ali treba znati i to, da svaka promjena u dojci, osobito praćena manjim ili većim čvorićem, ne mora uvijek biti zloćudne prirode. Kako ne bismo previdjeli ranu pojavu zloćudne bolesti, svaku promjenu treba shvatiti ozbiljno dok se ne dokaže suprotno.

Zato je važno biti upućen u dijagnostičke mogućnosti i program pretraga (algoritam), koji su odredili vodeći stručnjaci iz toga područja. Na prvome mjestu je detaljan klinički pregled. Taj se pregled sastoji od razgovora s bolesnicom, posebno radi podataka o pojavnosti raka dojke u obitelji (obiteljska anamneza). Potom slijedi detaljni klinički pregled palpacijom (pipanjem) obiju dojki i pazušnih jama.

Pri pregledu može se na bradavici pojaviti sekret. Svaka pojava sekreta u žene koja ne doji, nije normalna pojava, pa ga treba citomorfološki analizirati. Posebno zabrinjava i treba dodatnu obradu krvavi iscjedak.

Slijedi pregled ultrazvukom. Dobije se slika tkiva dojke i tvorbi koje se ne pipaju. Ako je neka od promjena sumnjiva, učini se citološka punkcija. To je punkcija tankom iglom kojom se, uz kontrolu ultrazvuka, točno uđe u željenu promjenu i dobiju stanice za analizu. Obje metode nisu štetne, mogu se ponavljati, ultrazvuk je bezbolan, a citološka punkcija tek neznatno bolna, više neugodna pretraga. Analizom obojenog uzorka pod mikroskopom u vrlo kratkom vremenu može se s velikom sigurnošću reći je li promjena dobroćudna ili zloćudna, pa na osnovi toga planirati daljnje dijagnostičke i terapijske postupke. Osobito se preporučuje trudnicama i mlađim ženama(2). U žena, nakon 35. godine života, slijedi mamamografija. To je rendgenološka metoda kojom se mogu otkriti promjene u dojci, koje se ne pipaju. U mlađih žena primjenjuje se samo iznimno, jer je tkivo dojke u toj dobi neprikladno(gusto) za analizu.

Žena može, a i treba, i sama učiniti nešto za svoje zdravlje, a to je samopregled dojke. Pregled se vrši pred zrcalom, uzdignutih ruku, prati se eventualna promjena bradavica ili kože. Prstima se lagano prelazi preko dojke, a zatim opipaju i obje pazušne jame. Ako se nađu sumnjive promjene, treba ih što prije pokazati liječniku. Samopregled se preporučuje svaki mjesec između 6. i 10. dana menstrualnog ciklusa.

Što uzrokuje rak dojke?

 Možemo li mi, osim preporučenim metodama pregleda, nešto učiniti za sebe?  Da bismo odgovorili na ova pitanja, moramo znati što uzrokuje zloćudni tumor dojke. Mnogo toga se zna i povezuje s pojavom ovoga zloćudnog tumora, ali ne postoji samo jedan uzrok koji bismo mogli posebno izdvojiti.

Često se postavlja pitanje povezanosti raka dojke i fibrocističnih promjena dojke (dugo nazivanih, na žalost, često još i danas, «mastopatija»!). Treba znati da samo najteži oblik ovih promjena, tzv. fibrocistična promjena s atipičnom proliferacijom povećava rizik za rak dojke jedan i pol put, a ako je povezana s pozitivnom obiteljskom anamnezom (netko od bližih srodnika je također bolovao od raka dojka), rizik raste do deset puta(3,4).

Novija istraživanja upućuju na važnost stila života u nastanku raka dojke. Rizik povećavaju prekomjerna tjelesna težina, smanjena fizička aktivnost, što je u vezi s unosom masne hrane, malo žitarica, pušenjem.

A što je s alkoholom? Podaci su uglavnom kontroverzni(5,6). Neki niječu povezanost ili alkohol čak smatraju dijelom korisnim u nekom životnom razdoblju žene, no većinom se ubraja u čimbenike povećanog rizika. Alkohol, čak u umjerenoj količini ( dva pića na dan), po mišljenju nekih autora, predstavlja povećan rizik (7, 8). Istraživači su pronašli enzimski sustav u jetri, koji metabolizira alkohol i druge kemikalije. Normalna je funkcija sustava detoksikacija štetnih kemikalija, ali može i pojačavati pretvorbu netoksičnih kemikalija okoline u tvari koje djeluju kancerogeno (9). Relativni rizik pri najvećoj konzumaciji u odnosu prema najmanjoj je dva puta veći. Opće prihvaćeni biološki mehanizam do danas nije utvrđen. Moguće je da je neko neutvrđeno obilježje žena koje piju alkoholna pića, u usporedbi s onima koje ne piju, odgovorno za navedenu moguću povezanost (10). Incidencija bolesti povezana je i s dobi početka konzumacije alkohola (11)

Možemo zaključiti, da veza alkohola i nastanka raka dojke postoji, nije na prvome mjestu, ali ipak može pridonijeti razvoju te zloćudne bolesti.

Od zloćudne bolesti raka dojke može oboljeti svaka žena. Rezultat je kombinacije niza uzroka, na neke smo mogli sami utjecati, a na mnoge nismo. Što ako si apstinent? Hoćeš li razmišljati drugačije? Misliš li da je tvoj stil života bio presudan za razvoj ove zloćudne bolesti? Zaboravi takva razmišljanja! To je tvoja prošlost, sada se uhvati ukoštac s novim neprijateljem koji vreba.

Ne  zaboravi, da  su  duša i  tijelo  nerazdvojni, da  čine jedinstvo, brojni unutarnji čimbenici kreiraju bolest, ali i tvoje ozdravljenje. Medicinska znanost ima danas jasne dokaze o tome kako misli mogu promijeniti «kemiju» tijela. Znamo da naše pozitivne misli šalju pozitivne neurokemijske poruke, koje se ne otpuštaju samo u mozgu nego i u druge dijelove tijela. Naše misli mijenjaju našu fiziologiju. Izlječenje nije samo fizički proces, već jednako tako i mentalna aktivnost. Bolesnikova volja za životom igra presudnu ulogu tijekom liječenja

Uznapredovali rak katkad neobjašnjivo nestane, klasična medicina ostaje zbunjena. Izgleda da su uspješni bolesnici uspjeli potaknuli vlastito ozdravljenje, otkrili su vezu tijela i uma. Svim spontanim remisijama nešto je zajedničko - našli su način kojim će probuditi nadu, hrabrost i optimizam.

«U beznađu bolesti ona je pronašla radost. U trenutku kada se vratilo sjećanje na zdravlje, donijelo joj je dovoljno snage da potraje čitavog života» (12).

Vjerujem da ti ovakva razmišljanja nisu strana. Već si jednog neprijatelja pobijedila, zašto bi ovaj bio nepobjediv?

Nikada ne odustani od života! Štite te ljubav i mir duše.

LITERATURA

1. KELSEY LJ, BERKOWITZ GS. Breast cancer epidemiology. Cacer Res 1988; 48:5615-5623.

2. MARKOVIĆ-GLAMOČAK M, SUČIĆ M, BOBAN D. Fine-needle aspiration and nipple discharge cytology in diagnosis of breast lesions in adolescent and young women: cytologyic findings as compared with those obtained in older women. Adolesc Pediatr Gynecol 1994; 7:205-209.

3. DUPONT WD, PAGE DL. Risk faktors for breast cancer in women with proliferative breast disease. N Engl J Med 1985; 312:146-151.

4. DUPONT WD, i sur. Breast cancer risk associated with proliferative breast disease and atypical hyperplasia. Cancer 1993; 71:1258-1265.

5. REGISTER TC, i sur. Health issues in postmenopausal women who drink. Alcohol Res Health 2002; 26:299-307.

6. MA C, i sur. Overexpression of ErbB2 enhances ethanol-stimulated intracellular signaling and invasion of human mammary epitelial and breast cancer cells in vitro. Oncogene 2003; 22:5281-5290.

7. McTIERNAN A. Behavioral risk factors in breaast cancer:can risk be modified? Oncologist 2003; 8:326-334

8. RUNDLE A, i sur. The interaction between alcohol consumption and GSTM1 genotype on polycyclic aromatic hydrocarbon-DNA adduct level in breast tissue. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev 2003; 12:911-914.

9. THALLER V. Alkoholizam kao socijalno-medicinski problem. Biokemijski pokazatelji alkoholizma i drugih ovisnosti. Trajna edukacija za biokemičare, 2003. str. 10-12.

10. HRABAR-ŽERJAVIĆ V, STERNAD M. Epidemiološki podaci o čimbenicima rizika raka dojke. Zbornik radova, Znanstveni sastanak Bolesti dojke. Zagreb: HAZU; 1996. str. 9.

11.BYRNE C. Alcohol consumption and incidence of benign breast disease. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev 2002; 11:1369-74.

12. CHOPRA D. Kvantno liječenje. 1. izd. Ljubljana: Optima; 1999. str.207.

___________________________________________

* Prim.dr. sc. Mirjana Marković-Glamočak, dr. med, specijalist medicinske citologije, KBC Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb

----: O :----

Jedna jabuka dnevno štiti nas od bolesti

Zrele jabuke siguran su znak da se bliži jesen. Stablo jabuke potječe iz istočne Europe i jugozapadne Azije, odakle se proširilo po cijelom svijetu, te nam je danas na tržištu dostupno više od 7.000 vrsta.

Stara izreka “Jedna jabuka dnevno drži nas podalje od liječnika“ nije tek dio folklora. Prema novijim istraživanjima, jabuka je izrazito zdrava namirnica koja sadrži vrijedne tvari – prehrambena vlakna, flavonoide, vitamine i voćni šećer fruktozu. Jedna jabuka srednje veličine osigurava 3 grama vlakana, što je više od 10% preporučenog dnevnog unosa. Čak i bez kore, jabuka srednje veličine sadrži 2,7 grama vlakana. Zbog raznolikog sadržaja vlakana, jabuka posjeduje brojna povoljna svojstva. Svakodnevno uzimanje jabuka pomaže pri snižavanju povišene razine kolesterola, detoksikaciji, štiti od pojave malignih bolesti te pospješuje probavu.

Flavonoidi, vrsta pigmenta u jabukama, intenzivno se istražuju. Tim molekulama pripisuju se brojna povoljna svojstva, posebice njihovo preventivno djelovanje na razvoj bolesti srca. Kora jabuke i luk najbogatiji su izvori moćnog flavonoida kvercetina. Povoljna djelovanja toga flavonoida leže u njegovoj antioksidativnoj aktivnosti, posebice u sprezi s vitaminom C koji također nalazimo u jabukama.

Jedna jabuka srednje veličine sadrži: energetska vrijednost 81 kcal; proteini: 0,26 grama; ugljikohidrati: 21 gram; masti: 0,5 grama; prehrambena vlakna: 3 grama

----: O :----

Alkoholizam je obiteljska bolest

Glas Koncila, Br.50, 14 prosinca 2003. Alkoholizam kao društveno-medicinska bolest današnjice uzima sve više maha, što se vidi iz brojke oboljelih u Hrvatskoj, koja se popela na 250.000 ovisnika, a i dobna se granica spušta sve niže – podaci su s kojima je u četvrtak 4. prosinca započeo okrugli stol "Zajedno do uspjeha" koji su organizirali Hrvatska udruga socijalnih radnika (HUSR) i Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara (HSKLA). ... Voditeljica "stola" bila je socijalna radnica iz HUSR-a Katarina Radat koja je istaknula da se u liječenju uglavnom rješavaju površinski problemi, odnosno otklanjaju se simptomi, a uzrok se problema ne rješava. Zato je glavni cilj okruglog stola bio kreiranje aktivnih, novih pristupa u prevenciji ovisnosti o alkoholu. U posljednje se vrijeme manje govori o ovisnosti o alkoholu no trenutak je toliko ozbiljan da zahtijeva "opću mobilizaciju" društva – rečeno je za okruglim stolom na kojem su s medicinskog stajališta govorile liječnice: iz Klinike za psihijatriju KB "Sestre milosrdnice" prim. Vesna Golik-Gruber i iz Doma zdravlja "Špansko" dr. Lidija Angelus. Iz zagrebačkog Centra za socijalnu skrb o prednostima zajedničkog djelovanja u tretmanu alkoholizma govorila je socijalna radnica Đurđica Poduška, a potrebu umrežavanja klubova liječenih alkoholičara iskazao je tajnik HSKLA Ivan Mojaš. Program prevencije iz Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb predstavila je defektologinja Mirela Šentia, a svoju "priču" o borbi protiv ovisnosti o alkoholu ispričala je liječena ovisnica iz Kluba "Stenjevac". Uloga liječnika i socijalnih radnika je da uoče problem i brzo djeluju da se on što prije riješi. Alkoholizam je obiteljska bolest i u skladu s tim u liječenju ovisnika o alkoholu mora sudjelovati cijela obitelj, rekla je prim. Vesna Golik-Gruber. Obitelj alkoholičara neuravnotežena je i "hendikepirana" u nekoliko životnih područja i stalno se traže putovi njezina ozdravljenja. Djeca roditeljsku ovisnost o alkoholu vrlo teško proživljavaju i često "spas" traže izvan doma, a to je nažalost u mnogim slučajevima ulica. ... Često se izbjegava govoriti da je alkoholizam bolest cijelog organizma  i da zbog niza posljedica koje uzrokuje zapravo dovodi do smrti. Stoga liječnica Lidija Angelus smatra da u kartone pacijenata – ovisnika treba upisivati da boluju od alkoholizma kako bi bilo uspješnije liječenje bolesti, koje su posljedice te ovisnosti. I u slučaju smrti osoba koje su bile ovisnice o alkoholu, treba obvezno navesti da su bili alkoholičari i tek će tada statistike pokazati pravu mjeru povezanosti alkoholizma s drugim bolestima. Tajnik HSKLA Ivan Mojaš govorio je o teškoj situaciji "na terenu" budući da u Hrvatskoj alkohol prekomjerno pije oko 20% pučanstva, nema dovoljno klubova liječenih alkoholičara. Zagreb je relativno dobro pokriven sa 81 klubom, no problemi su izvan glavnoga grada jer, primjerice, u Osijeku su samo dva kluba, a cijela Lika s Gorskim kotarom ima samo jedan klub. Nakon predavanja razvila se rasprava. Govorilo se i o ulozi Crkve i njezinih institucija u prevenciji i liječenju alkoholizma. Suradnja s ponekim župama i župnicima pokazala se kao vrlo dobar potez pa bi u budućnosti, poučeni tim iskustvima, socijalne institucije zajedno s Crkvom mogle raditi na projektima sprječavanja i liječenja ovisnosti o alkoholu.

----: O :----

Pacijent leži u krevetu nakon operacije, još uvijek omamljen od anestezije. Ulazi njegov liječnik sa zabrinutim izrazom na licu.

-          Nisam siguran od čega su vam bili ovako otečeni organi. Mislim da je problem u piću.

-          Nema problema, kaže pacijent- pa možete li se konzultirati s nekim od trijeznih kolega?

      - E, moj Ivane, nećeš ni ti dugo. Zar ne vidiš da je krajnje vrijeme da prestaneš piti.

-          Vidim, ali što mogu, neprestano sam žedan.

-          Pij vodu, čovječe!

-          Vodu? Tko može popiti deset litara vode dnevno?

Ulazi kontrolor u tramvaj i spazi pijanoga putnika.

-          Vašu kartu, molim!

-          Kupite si kartu, kondukter je naprijed.

-          Oprostite, molim vas vašu kartu - nervozan je kontrolor.

-          Čuj ti stari, nisam ti ja kondukter. Hodi tamo do njega….

Kontrolor se razljuti, izvadi službenu iskaznicu i stavi je pijanom putniku pred oči.

-          Posljednji put, molim vas vašu kartu!

-          Čuj stari, pa ti mene zafrkavaš. Što onda ako imaš pokaz?

◄ strana 11

Alk. gl. 1 /2004 (103) str. 16-20

početna ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES