početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 5

Alk. gl. 1 /2004 (103) str. 6-10

strana 11 ►

MJESEC BORBE PROTIV ALKOHOLIZMA

V. VEČE PUČKE POEZIJE SLATINA

Peta večer pučke poezije u Slatini

Ovogodišnja Večer pučke poezije klubova liječenih alkoholičara sjeverozapadne Hrvatske, peta po redu, preselila se malo na sjeveroistok, u Slatinu.

Program 5. večeri pučke poezije, pod nazivom “Poezijom protiv ovisnosti”, odvijao se u dva odvojena termina i s dva posebna sadržaja.

U prvom dijelu programa koji je započeo u 15 sati, u prostorijama gradske knjižnice i čitaonice, uz sudjelovanje 30-ak sudionika: stručnih i dostručnih djelatnika u klubovima liječenih alkoholičara, prosvjetnih radnika, novinara i drugih gostiju održan je okrugli stol na temu “Kreativni pristupi u liječenju alkoholizma i drugih ovisnosti”. Voditelj okruglog stola

 i uvodne teme dr. Marija Turk-Kuči, dr. med. voditeljica slatinskih alkoholoških programa, u svojemu izlaganju iznijela je: “Kulturološki postupci u psihijatriji postoje oduvijek. Tako, već od magijske medicine,  nalazimo važnost govorno-glazbeno-plesnih obreda u održavanju duševnog zdravlja kao i u liječenju određenih poremećaja koji su duševne naravi ili je u njihovu nastanku duševni dio znatan. U Srednjem vijeku daje se upravo čudotvorno značenje i moć raznim sugestivnim postupcima odnosno glazbi kao mediju. Kasnije znanstvena medicina zadnjih stotinjak godina provjerava stvarnu vrijednost takvih postupaka kod psihijatrijskih bolesnika, alkoholičara i ovisnika uopće. Također se počela primjenjivati metoda liječenja zajednicom, a i veći broj terapijskih pristupa i metoda imali su odgojnu, preodgojnu, obrazovnu, rekreacijsku, okupacijsku ulogu, više u smislu kreativnosti i stvaralaštva, stavljajući osobu koja ima poteškoća u aktivna činitelja liječenja zajednicom (samopomoć i uzajamna pomoć). Ti su pristupi posebno važni i naglašeni u alkohologiji jer se tu više radi o odgojno-obrazovnom  postupku s ciljem izmjene stavova i ponašanja. Tako se danas uz tradicionalno liječenje medikamentima sve više, kao dodatno sredstvo u terapijskom postupku, primjenjuju tjelovježba, glazba, biblioterapija, poetoterapija, pantomima, sociodrama i drugi kreativni postupci, koji također mijenjaju i tradicionalnu sliku bolesnika u aktivnu osobu koja brine o svojem zdravlju. Moram istaći da u klubovima liječenih alkoholičara u Slatini, u našim programima  već dugo vremena podržavamo pisanje pjesama, odnosno poetoterapiju. Liječeni alkoholičari i članovi obitelji vrlo su rado prihvatili taj način iskazivanja svojih misli i osjećaja, pišući o njima i kad su u pitanju bile patnje kao i velike radosti pretvarajući ih tako u svoja djela koja im omogućuju da se s tim stanjima nose.

Terapija pjesništvom – poetoterapija – Ljubica Uvodić-Vranić, prof.:  Što je poezija? Ona je način da se kaže ono neizrecivo, najbliža je glazbi. Govori o osjećajima sudionika govora. Poezijom se iskazuju osjećanja i pobuđuju u sebi uspavana stanja i raspoloženja. Slušanje poezije je empatija, a ona pomaže osobama koje imaju poteškoća. Poezija je intiman doživljaj pojedinca. Pučko pisanje (članovi klubova i obitelj) nije opterećeno književnim i stručnim cenzurama. Ono je slobodno, kreativno i emocionalno. Liječenom alkoholičaru treba više  slobode, pozitivnih emocija, više komunikacija, naročito emocijama obojenih komunikacija. Tek uz pomoć slobodno emocionalnoga izražavanja, emocionalnim pražnjenjem i punjenjem, razumjet će bolje svoje unutarnje konflikte i preko emocija može ih često i razriješiti, ili ih barem iz mraka dovesti na svjetlo dana. Dakle, poezija nas upućuje na nas same, ona je intiman doživljaj pojedinca koji on može imati kao svoju tajnu, kojoj je netko drugi samo nježno odškrinuo vrata.

Knjiga kao dio naše svakidašnjice – dipl. knjižničarka Ana Knežević: Iz knjiga i filozofije čitanja možemo puno naučiti o sebi i drugima, možemo pronaći odgovore na mnoga pitanja. Knjiga nam pruža užitak  otkrivanja novih pustolovina i čovjeku je neobično društvo. U mnogim situacijama ona je učenje, putokaz, lijek za pomaganje sebi i drugima.

Biblioterapija i terapija glazbom – doc. dr. sc. Darko Breitenfeld: Svi alkoholozi su u svojim pristupima utjecali na kreativnost klijenata, i to informacijama, podacima, komunikacijom, učenjem, osvještavali su ljude podučavajći ih o tome što im može pomoći, kako doći do zadovoljstva i napretka. No, katkad kreativni pristupi mogu biti i opasni ako se neobuzdano izražavaju, može doći do pokretanja dubokih lavina osjećaja, koji ponekad mogu dovesti do tragedije. Zato je u svemu važno naći mjeru i granicu. Nadalje, u terapiji se mogu primijeniti i gluma, pantomima, ples, pisanje, psihodrama i glazba. Glazba se u terapiji može koristiti i slušanjem, međutim vrednija je terapija kad se glazba izvodi, dakle svira ili pjeva. Dobro je za zdravlje svakodnevno se izražavati uz pomoć nekoga od navedenih pristupa.

Radno okupacijski pristup u liječenju alkoholizma i drugih ovisnosti u hospitalnim uvjetima – prim. dr.sc. Željko Marinić, PB Jankomir: U bolnici se za sve u vezi sa zdravljem klijenta, kako fizičkog tako i psihičkog, uglavnom brinu drugi.

Sam  klijent  često  je  neaktivan i  potreban  je  napor  u terapijskom smislu za njegovo uvođenje u postupak izmjene koji mu treba pomoći u tjelesnom ali i psihičkom zdravlju. Radna terapija predstavlja mogućnost aktivacije u svakodnevnim obvezama, a može biti i širi spektar takvih aktivnosti, pa neke bolnice imaju za radne terapije npr. rad u polju ili izradu proizvoda za domaćinstvo (pletenje predmeta od šiba, izrada predmeta od drva i sl.), dok druge nude likovne i slične radionice. Cilj je svake aktivnosti poticanje motivacije i kreativnosti koje mogu biti most prema radu u stvarnosti.

Sportske aktivnosti u prevenciji ovisnosti – Miroslav Venus, dr. med., voditelj Povjerenstva za suzbijanje ovisnosti Virovitičko-podravske županije: Sportske aktivnosti odnosno bavljenje sportom pomaže u provođenju mjera primarne prevencije ovisnosti. U okviru rada Županijskog povjerenstva kontinuirano se tijekom cijele godine organiziraju i provode sportska natjecanja u osnovnim i srednjim školama na području cijele županije. Tijekom sportskih aktivnosti ostvaruje se timski duh među mladima, te se uz informiranost, dobru komunikaciju i solidarnost može uvelike prevenirati  sve oblike ovisnosti.

U daljnjem radu okruglog stola sudjelovali su: Zdenka Majkić, Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara, Danica Krehula, prof., Srednja škola Marka Marulića Slatina, Milan Čapalija, prof., stručni djelatnik u Klubu Križevci, Hasan Bašić, Klub «Osvit» Zagreb i drugi, te su nakon rasprave doneseni zaključci:

-          potrebno je stalno podupirati razne kreativne postupke u liječenju i rehabilitaciji

-          svi kreativni dobro vođeni postupci pomažu u liječenju

-          cilj kreativnih postupaka je potaknuti i održati proces koji vodi sazrijevanju i rastu pojedinca, obitelji, radnika u klubovima, pa i cijelih klubova liječenih alkoholičara

važno je poticati razvoj zdravog življenja

Drugi dio programa 5. večeri pučke poezije započeo je u 17 sati u punoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Slatini 18. listopada 2003. godine, u prisutnosti 300 gostiju, članova klubova liječenih alkoholičara, obitelji i građana Slatine. Organizator i domaćin večeri bilo je Udruženje klubova liječenih alkoholičara Slatina, pokrovitelj priredbe Poglavarstvo grada Slatine, a supokrovitelji su bili Pučko otvoreno učilište Slatina, Povjerenstvo za suzbijanje ovisnosti Virovitičko-podravske županije i Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara. Na 5. večerima pučke poezije klubova liječenih alkoholičara sudjelovalo je 14 klubova liječenih alkoholičara (tablica 1).

Klub

Aktivni sudionici

Ostali članovi

Ukup

«Osvit» Zagreb

4

1

5

«Gornja Kustošija» Zagreb

1

-

1

UKLA Slatina

25

70

95

«Mato Golubić» Čakovec

3

8

11

«Osmijeh» Donja Dubrava

3

23

26

Prelog

2

1

3

«Jezera»  Bedekovčina

5

12

17

UKLA Virovitica

2

8

10

«Centar» Koprivnica

2

7

9

Vinkovci

2

6

8

«Nada» Kotoriba

3

11

14

«Podravka» Koprivnica

2

2

4

Križevci

3

2

5

«Zdravi Život» Sv. Marija

1

1

2

             Ukupno

57

151

208

Program 5. večeri pučke poezije vodila je gđa Ksenija Vujanović-Juras, a priredba je započela himnom Lijepa naša, koju je otpjevao ženski pjevački zbor “Zrinski”, pod vodstvom g. Antonia Brzice Nakon toga uslijedila je i himna klubova Nek traje nam to, koju su izveli sami članovi UKLA Slatina i klupski dječji zbor SLAP, koji je vodio  g. Dario Vrbaslija. Nakon toga 5. večeri pučke poezije otvorila je dr. Marija Turk-Kuči riječima: “Pozdravljam sve prisutne drage nam  goste,   suradnike,   naše  članove   klubova   liječenih alkoholičara i njihove obitelji, stručne i dostručne djelatnike u klubovima, te predstavnike medija i sve koji su danas ovdje s nama.

Posebno pozdravljam: doc. dr.  sc.  Darka  Breitenfelda predsjednika  Zajednice klubova liječenih alkoholičara Zagreb, prim. dr. Željka Marinića, šefa Odjela za alkoholizam Psihijatrijske bolnice Jankomir, prof. Ljubicu Uvodić-Vranić, voditeljicu udruge «Petkom u pet» iz Zagreba, gđu Zdenku Majkić predstavnicu HSKLA, g. Hasana Bašića, predsjednika Odbora za pučku poeziju HSKLA, dr. Miroslava Venusa, predsjednika Povjerenstva za suzbijanje ovisnosti Virovitičko-podravske županije te našu gradonačelnicu mr. pharm. Kseniju Plantak.

Dragi naši gosti, dobro došli u naš grad.U samo nekoliko riječi predstavit ću vam naš grad koji ima oko 11 tisuća stanovnika, a smješten je na sjeverozapadu Slavonije i pripada Virovitičko-podravskoj županiji. Da se ove divne 5. večeri pučke poezije održavaju baš u Slatni, nije slučajno. U Slatini je prvi klub liječenih alkoholičara osnovan 1975. godine, a 1988. godine, u tzv. doba procvata rada klubova liječenih alkoholičara u Slatini i prigradskim naseljima, bila je razvijena teritorijalna mreža od 19 klubova liječenih alkoholičara, koji su pokrivali svako veće naselje u tadašnjoj slatinskoj općini. Međutim, za vrijeme Domovinskoga rata  40% teritorija slatinske općine bilo je okupirano i mnogi su klubovi prestali postojati. Danas u sklopu Udruženja klubova djeluje 8 klubova u Slatini i jedan u općini Mikleuš. U klubovima rade 4 stručna djelatnika, Višnja Kajzer, vms., Ksenija Vujanović-Juras, prof., Jasna Plantak, prof. i Marija Turk-Kuči, dr. med., te dva dostručna djelatnika - Nada Milković i Željko Juras, a u provođenju alkoholoških programa u Slatini sudjeluje niz suradnika, nastavnika, socijalnih radnika i drugih. Kad je riječ o poeziji koja nas sve danas ovdje povezuje, davno smo zapazili da neki naši članovi klubova i članovi njihovih obitelji pišu pjesme koje su nam čitali za vrijeme klupskih proslava. Dakako, da je na vidjelo izašlo da i koji od radnika također napišu koji stih i da su to podijelili s članovima klubova. Poezija, glazba, sport i druge aktivnosti u klubovima oplemenile su rad klubova, povezale i zbližile ljude oko nas. Slatinski predstavnici klubova liječenih alkoholičara aktivno sudjeluju u radu i članovi su KULTA-a (udruga stvaratelja u kulturi Slatina). S velikim interesom pratili smo, a onda i sudjelovali u dosadašnjim večerima pučke poezije Sjeverozapadne  Hrvatske, a ove godine smo i domaćini i zato ste vi tu. Kad smo svi ovako zajedno, rado se sjetim svih onih kojih više nema među nama, a koji su pridonijeli da budemo to što danas jesmo zahvaljujući i njima. Trajna su  sjećanja na prof. dr. Vladimira Hudolina i prof. dr. Branka Langa. I velika im hvala. Na kraju, reći ću, čitajmo poeziju, družimo se, pjevajmo jer, kao što je rekao pjesnik Drago Štambuk (liječnik i diplomat), Poezija je sol jezika, a ova večer neka bude sol pučke poezije klubova liječenih alkoholičara sjeverozapadne, a sad i istočne Hrvatske.

Nakon otvorenja, skup su pozdravli doc. dr. sc. Darko Breintenfeld, gđa Zdenka Majkić u ime predsjednice Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara  prim. mr. sc. Vesne Golik-Gruber, te gradonačelnica Slatine gđa Ksenija Plantak, mr. pharm. Nakon toga slijedio je dvoiposatni niz poezije i pjesme već dobro nam znanih i provjerenih klupskih poeta, od Čakovca i Zagreba, preko Virovitice i Slatine, pa do Vinkovaca. Uz siguran Ksenijin voditeljski glas, dobro uštimane Krunine i Josipove tamburaške žice, završili smo priredbu, ovijeni žutim šalovima držeći se svi za ruke, uz našu klupsku himnu Ljubav nas veže i spaja. I nakon skromne okrjepe krenuli smo kući sigurni da ćemo se dogodine sresti u Prelogu na 6. večerima pučke poezije.

Dr. Marija Turk-Kuči, Višnja Kajzer, vms. i  Mila Perović

Foto-reportaža: vidi ►►►

----: O :----

Vrijeme
Vrijeme teče kao potok.

Pun uspomena i nada.

Vrijeme ide dalje,

Ono nikada ne stoji.

Vrijeme ne pita za nanesene boli,

Ono prolazi, prolazi...

Vrijeme ne pita za život,

Jer ono je vječno,

A život je samo dio te vječnosti.

Vrijeme kao da živi,

Kao da ima svoj život

Koji će živjeti vječno.

Vrijeme... što je to?

Marijana Vragović, učenica

5. razreda OŠ Mače, Klub “Jezera”, Bedekovčina

Moglo bi biti

Moglo bi biti na vrhu planine,

Moglo bi biti u bjelini snijega,

i punoći poljupca.

Moglo bi biti u vršku jablana,

Moglo bi biti u crvenilu ruže na poljani.

Moglo bi biti u kamenoj čipki palače,

i gustoći mora nemirnoga. 

Moglo bi biti u zvuku aviona,

ili u luku mosta što ga vodi u daljinu.

Moglo bi biti u daljini, ili ne znam,

možda u blizini,

u osmjehu nekog čovjeka.

Višnja Kajzer, UKLA Slatina

Lijevala je kiša

Lijevala je kiša

po mračnim uspomenama,

odnosila sve,

čak i ono što nismo htjeli zaboraviti;

ispirala je godine mladosti,

dane uzajamnog vjerovanja,

ljubav u koju smo se zaklinjali.

Tražila sam tebe,

koji si glavinjao po pločniku.

Prošao pored mene,

skoro dodirnuo.

Nisi me primijetio,

tvoj je stakleni pogled

bio daleko.

Tog trenutka

nisi se sjećao ni naše djece.

Skrenuo si prema obližnjem bistrou,

ušao unutra.

Još s praga zatražio piće,

i rasplinuo se u množini

jednako takvih otpisanih.

Katarina Švabek,

Klub “Podravka”, Koprivnica

Volim more

Jednom sam negdje pročitala

da život je kao more

kojim bura vlada.

Tko ne zna plivati

mora da strada.

I tek sam sada shvatila

koliko je istine u tim riječima.

Koliko sam se puta utapljala

iako sam plivati znala.

Koliko je puta bura oko mene vladala

a ja nisam znala kako bih je savladala.

Koliko je štete bura

našem domu nanijela.

Nisam se znala boriti

za našu ljubav, za našu sreću.

Morski nas je val

u najveće dubine odnio

i zamalo utopio.

Ali kad prestao si piti,

na žal nas je more izbacilo.

I zato te more volim

jer si nas na obali ostavilo.

I zato što nas sunce opet grije

i što više ne živimo kao prije.

Danica Krajner,

Klub “Dr. Mato Golubić”, Čakovec

Baš nikad ne zaboravi

Kad se probudiš

I pomisliš da si pobijedio

I nastojiš zaboraviti

Sve što se desilo

Al’ ne čini to ni slučajno

Da ti se ne osveti

Jer ono što zaboraviš

Često brzo ponoviš

Kada loše stvari prođu

Pomisliš da si slobodan

Al’ baš onda stare aveti

Sa svih strana opet napadnu

Svi u istu knjigu život pišemo

Pa tako i ti

Novu stranu ti okreni

I hrabro nastavi

Trijeznom glavom i čvrstom voljom

Uvijek možeš pobijediti aveti

Al’ baš nikad ne zaboravi

Da se opet možeš vratiti na staro.

Tomislav Čuljat, Klub «Vinkovci»

Ponekad poželim svoj život.....

Ponekad poželim svoj život,

Al još sam premlada.

Ne znam smisao

I važna mi je samo zabava

Bilo je lijepo,

I živjeli smo sretno,

Nismo imali problema,

Nismo imali dilema.

Samo smo sanjali,

Ništa davali

Sve što smo htjeli,

Sve smo imali.

Onda smo porasli,

Došlo vrijeme je mladosti.

Svaki dan ista priča, ista “spika”

Roditelji se boje novog iznenadnog trika.

Stoti put slušaš propovijed.

I znaš da opet slijedi zapovijed.

Zabrana izlaska, sjedi, kod kuće i uči,

Iz matke te još uvijek jedinica muči.

Poslije toga učini ovo, učini ono,

I u tvom životu nema ništa novo.

Kad opet smiješ van,

Izađeš u disko

Shvatiš da si lovu

Samo na piće spisko...

Žao ti je, kaješ se,

Cilj ti je bio da plešeš

I zabaviš se.

Sve je lijepo

I sve je krasno.

I opet si kući zakasnio.

Euforija prestaje

Nova ludnica nastaje.

Neka nova pravila vladaju.

Starci se boljem životu nadaju.

Živiš za sutra,

Ne znaš što te čeka.

Ujutro život počinje ispočetka.

Svanuo je novi dan.

Ja ne znam  je li sve samo san?

Ponekad poželim svoj život,

Al˘ još sam premlada.

Ne znam smisao,

I važna mi je samo zabava....

Barbara Butko, UKLA Virovitica

Kad tebe nema

Oh, koliko je velika raskoš neba,

što zvoni valovima srebrnih rijeka.

Koliko je lijepo, pjevanje ptica,

što pjevaju u noći zlatnih zvijezda.

Kome to zvone zvona i pjevaju ptice?

O kako je lijepa latica mirisnog cvijeta

u pojavi jutarnjih zraka.

Kako se raduje leptir

kapima rose što zacakle

s lista kad je žedan.

Kome to zvone zvona?

Kome to miriše cvijeće

i kad tebe nema?

Franjo Strbad,

Klub “Centar”, Koprivnica

Ljubav

Ljubav je kao prekrasan cvijet

Njeguj ga i bit će tvoj cijeli svijet.

Ljubav je kao morska pjena

Sad je vidiš

Sad je nema

A trebala bi biti

Kao čvrsta stijena.

Ljubav je divna

Ona je žar

Ljubav se ne kupuje-

Ona je dar.

Valentina Vida, UKLA Slatina

Što ću  kad dođe jesen

Sad, kad smo si tako blizu,

poput očiju i suza.

Kad su riječi tihe u noći,

kao godine u nizu.

Kad te volim sebično i jako,

kad ne želim bježati,

ali je tako.

Što ću ja kad dođe jesen,

kad korak pokraj pekare

miris francuza donese

ulicom do škole.

Pa kad te se sjetim

i kad sjećanja zabole.

Što ću kad dođe jesen,

kad ulice opuste

i kad shvatim

da nema te više...

Kad listopad požuti,
kad me zavije u kiše.
Kad u mislima zaželim
tom istom ulicom proći,
kad mi na rođendan nećeš doći.
Što ću kad dođe jesen,
kad onako na lišću drveća,
pokraj ograda,
ostane visjeti sijeno
sa seoskih vozova.
Kad se ptice odluče na
putovanje,
kad srce poludi,
a tebe će biti sve manje.
Što ću kad dođe jesen.

Novak Kristina, Klub“Osmijeh”, Donja Dubrava

Uz Mjesec borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti

(15. studenoga - 15.prosinca 2003.)

Problem ovisnosti transkulturalni je problem koji uzrokuje emocionalne, socijalne i ekonomske posljedice za pojedinca ovisnika, obitelj i zajednicu. U većini slučajeva kod bolesti ovisnosti, posebno alkoholizma, bolest se počinje kasno liječiti kad već nastanu teška oštećenja većine sustava u organizmu. Edukacija i prevencija te stvaranje pozitivnih socijalnih stavova o štetnosti alkohola ili droga treba započeti pozitivnom identifikacijom u obitelji, nastaviti se kroz predškolske ustanove, ponajprije se primarna prevencija mora provoditi u školama, gdje je potrebno razvijati zdrav stil mladih.

Unatoč svemu, sve više mladih eksperimentira ili uzima neko od sredstava ovisnosti, ubrzo razvijajući ovisnički stil ponašanja što neminovno dovodi do poremećaja ponašanja, alijenacije te do prave slike ovisnosti.

Upravo zbog prevencije i suzbijanja ovisnosti osnovano je Savjetovalište za prevenciju ovisnosti u Samoboru koje također prihvaća liječene ovisnike, mlade i odrasle nakon bolničkog liječenja, gdje se terapijskim radom i stručnim metodama njeguje apstinencija od sredstava ovisnosti, a to je tek preduvjet za promjenu ponašanja, socijalnu rehabilitaciju a napokon i integraciju u društvu.

U veljači 2002. godine Savjetovalište je imenovano Centrom za suzbijanje zlouporabe opojnih droga Zagrebačke županije. U Savjetovalištu-Centru provodi se grupna obiteljska terapija liječenih alkoholičara, individualni rad s ovisnicima te članovima obitelji, rad s rizičnom populacijom te nadzor nad izvršenjem sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti, prema Kaznenom zakonu, te Maloljetničkog suda.

Usprkos skrbi zajednice i stručnjaka koji se bave ovom problematikom, broj ovisnika raste, a posebno zabrinjava porast pijenja alkohola kod mladih. Proizvođači, reklamiranje i licemjerje države koja u isto vrijeme brine o ovisnicima, a vino svrstava u prehrambeni proizvod, sigurno su najodgovorniji za porast pijenja. Treba se stoga zapitati kakav će u budućnosti aktivni radni potencijal moći ostvariti veći nacionalni dohodak ili povećati natalitet u društvu, gdje već danas jedna trećina stanovnika pati od posljedica bolesti ovisnosti.

Katarina Gerbl, dip. soc. rad., voditeljica Savjetovališta-Centra

----: O :----

◄ strana 5

Alk. gl. 1 /2004 (103) str. 6-10

strana 11 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES