početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 1

Alk. gl. 6 /2003 (100) str. 3-6

strana 7 ►

100. BROJ ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA

Alkohološki glasnik u mojem apstinencijskom sazrijevanju

U 20. godini apstinencije, kao educiranom voditelju Kluba «Voltino» i Kluba «Silvije Strahimir Kranjčević» iz Zagreba, Alkohološki glasnik mi je dragocjeni suport već osmu godinu. Prije je to bio «Al-klub». Časopis za stručne i društvene probleme klubova liječenih alkoholičara s glavnim i odgovornim urednikom, štovanim prof. dr. Vladimirom Hudolinom. Još čuvam primjerak «Al-kluba», broj 5-6 iz 1989. godine. U njemu piše na strani 9. «Uspjesi, koje klubovi postižu, mjereni su apstinencijom članova i višom kvalitetom njihova ponašanja». Dugo je to, bio kriterij pri evaluaciji rada kluba. Godine 1992., prof. dr. Branko Lang, u stručno znanstvenom časopisu «Acta Clinica Croatica», objavljuje svoje istraživanje u okviru znanstvenog projekta «Kvaliteta života obitelji alkoholičara» (broj 1-2). Pojam «kvaliteta života» ulazi u programe trajne edukacije članova klubova liječenih alkoholičara. Ratne neprilike pogodile su i naše klubove, zato se na 2. sastanku Klubova Republike Hrvatske, održanom 26.6.1993. usvojilo:»Klubovi moraju opstati». Trebalo je okupiti suradnike, liječene alkoholičare, tražiti pomoć i podršku. Obilazila sam naše klubove od Vukomerca do Zaprešića, od Gračana do Jastrebarskog.

Registrirali smo Udrugu klubova liječenih alkoholičara grada Zagreba, 24. rujna 1993. godine. Udrugu su zastupali mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber, predsjednica, dr. Neda Vičić, dopredsjednica, dipl. soc. radnica. Vesna Mitrović, tajnica, Vilko Fekeža i Lidija Paszko, članovi predsjedništva. Uređivački odbor prvoga broja Glasnika, koji je izišao u ožujku 1995. godine, činili su entuzijasti, liječeni alkoholičari. Vilko Fekeža je bio zamjenik glavnoga urednika Glasnika 1998. i 1999. godine.

No, vratimo se stručnomu prilogu «Edukacija u alkohologiji - dojam na edukaciju za voditelje klubova liječenih alkoholičara», objavljenom u Alkohološkom glasniku, siječanj 1999.

Citiram autora, prim. dr. Svjetlanu Pintarić: »Pokazatelji uspješnosti pojedinca i stupnja njegova zadovoljstva su različiti, a ovise o vrijednosnom sustavu, o željama i o razini očekivanja pojedinca, a vjerojatno i o njegovim kognitivnim svojstvima, ovisno o tomu kako će evaluirati svoj učinak u ostvarivanju različitih životnih uloga (profesionalne, društvene, roditeljske, političke i dr.)».

Nikola Pastuović, u svome znanstvenom članku «Kvaliteta života kao cilj edukacije», dodaje: »Na taj se način može objasniti zbog čega je korelacija između objektivnih pokazatelja uspješnosti pojedinca na različitim područjima ljudske djelatnosti i stupanja njegova zadovoljstva daleko od potpune».

Članovi prvoga i sadašnjeg Uređivačkog odbora Alkohološkog glasnika:

slijeva nadesno

Lidija Paszko, ing. soc. rada Katarina Radat, Dušica Cesarec i Željko Štimac (stoje)

prof. Vlasta Hitrec, ing. Josip Čelan, mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber i Zlatko Topalović (sjede),

Eto, doživjeli smo i realizaciju «Zbornika stručnih radova Alkohološkog glasnika».

U poglavlju «Djelatnici u klubovima», mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber obraća se stručnim i dostručnim djelatnicima: »….svojim ponašanjem i ljudskim kvalitetama djelovat će na ostale članove, upozoravajući na demokratičnost, solidarnost, prihvaćanje različitosti, poštivanje osobnosti, razvijajući dobre međuljudske odnose, dajući i prihvaćajući prijateljstvo i ljubav, te djelujući na stvaranje mira i slobode».

S obzirom na to da je ovaj moj napis prilog 100. broju Alkohološkog glasnika pridružujem misli prof. dr. Rudija Supeka iz njegove knjige «Psihologija i antropologija»: »….da se istinski ljudsko zadovoljenje potreba može ostvarivati samo u takvoj društvenoj zajednici u kojoj je slobodni razvitak svakog pojedinca uvjet za slobodni razvitak svih. To je zajednica, koja počiva na «prometejskom humanizmu». Riječ je o društvu u kojem je čovjek ponovo preuzeo «kovačnicu svijeta» u vlastite ruke i u njoj kuje najdragocjeniju prirodnu tvorevinu - samog čovjeka. To je zajednica u kojoj bogatstvo znači prije svega «bogatu ličnost».

Lidija Paszko

----: O :----

U povodu jubileja Alkohološkog glasnika

Izlazi, eto, stoti broj Alkohološkog glasnika. Moram priznati da mi je to promaklo i kad sam bila upozorena na tu brojku - 100, shvatila sam kako vrijeme brzo prolazi, kako nas, već 8 godina, dijeli od porođajnih muka našega glasila. Bila je to, tada, u proljeće 1995. godine, slabašna beba - dugačka svega 6 stranica, da bi u ovih 8 godina narasla na 20 stranica, ojačana modrim koricama i znatno bogatija sadržajem.

Prisjećam se tih dana kad je jedna grupa entuzijasta (terapeuta i liječenih alkoholičara) s mr. sc. dr. Vesnom Golik-Gruber na čelu , prihvatila ideju jednoga liječenog alkoholičara, pacijenta prof. dr. Branka Langa, da osnujemo svoje glasilo.

   

 

  

Povod ovomu koraku bila je godišnjica smrti dragog nam profesora - dr. Branka Langa, čiji smo sonorni glas slušali svakoga utorka, do kobnoga dana 4. ožujka 1994., u radio emisiji «Linija povjerenja», glas koji smiruje, glas u kojem se osjeća razumijevanje za ljudsku patnju, spremnost da pomogne, glas koji budi nadu. Mislili smo da ćemo najbolje izraziti svoje poštovanje prof. Langu ako nastavimo putem koji je zacrtao (pogotovo što sam nije bio pobornik neproduktivnog žalovanja). Kako je uz prof. dr. Hudolina, bio osnivačem klubova liječenih alkoholičara, bio je vrlo zainteresiran za rad tih klubova. U svojim je predavanjima često isticao da najbolji rezultati liječenja podrazumijevaju obiteljsku terapiju. Nakon što je liječeni alkoholičar stekao određenu terapijsku kulturu, uputi se sa svojom obitelji u klub liječenih alkoholičara i tamo nastavi dugotrajno liječenje. Klub je neobično važan u liječenju alkoholičara i njegove obitelji, jer on znači obranu od alkoholne kulture. U našem društvu koje ima visoku toleranciju prema pijenju alkoholnih pića, nepijenje znači čudno ponašanje i apstinirati u takvu društvu vrlo je teško bez podrške grupe kakva je klub, koja njeguje slobodu nepijenja. Imajući u vidu ove misli prof. Langa i činjenicu da su mnogi klubovi liječenih alkoholičara tijekom rata prestali s radom, smatrali smo da bi jedan bilten, koji bi nas informirao o radu klubova u našoj zemlji, kako bi se snimila trenutna situacija na tome području, koji bi poticao dugogodišnje apstinente da se angažiraju u revitalizaciji ugaslih klubova i koji bi educirao liječene alkoholičare iz područja alkohologije, bio nužan u tome trenutku, pogotovo što se osjećala praznina prestankom izlaženja «Al-kluba«. Mislim da je u ovih 8 godina postojanja naš Glasnik predano obavljao namijenjenu mu ulogu - informirao nas je o radu klubova liječenih alkoholičara diljem Hrvatske i o raznim međuklupskim aktivnostima, o izletima i sportskim susretima, o večerima poezije, o «trijeznom tramvaju», o radu Zajednice klubova liječenih alkoholičara Zagreba, o Hrvatskom savezu klubova liječenih alkoholičara, o našem dijelu emisije «Vi i vaše zdravlje» na Drugome programu Hrvatskoga radija. Bilo je u njemu i mnogo stručnih članaka, dirljivih priča iz života, a da ne bi bio suviše sumoran - dobio je i šaljivi kutić. Zahvaljujući prof. Josipu Čelanu, dobili smo u sažetu obliku i sve napise iz tiska, koji su se odnosili na konzumiranje alkoholnih pića. Alkohološki glasnik je u svojih 100 brojeva doživio rast i, što je meni najbitnije, gubitak cenzure koja je u njegovim počecima bila prisutna. To, za mene, znači da smo ojačali i dopustili slobodu razmišljanja, da se više ne osjećamo ugroženima ako se ta razmišljanja ne podudaraju s našima.

Ali, kao i u životu svakoga od nas - ima uspona i padova, tako se i našem Glasniku, zbog nedovoljnih financijskih sredstava, dogodio trenutno jedan pad - s mjesečnika na dvomjesečnik. No vjerujem da je to samo trenutačna situacija i da nakon ovoga pada slijedi ponovni uspon.

Našem Glasniku želim dug život, a njegovoj glavnoj urednici- mr. sc. dr. Vesni Golik-Gruber da se ne razočara zbog trenutačne situacije te da i dalje predano radi na poboljšanju kvalitete našega glasila.

Mr. sc. Vlasta Hitrec, Klub «Zapruđe» - Zagreb

----: O :----

Moj i naš jubilarni 100. broj Alkohološkog glanika

Bilo je to nezaboravne 1995. godine. Tada ponovno počinje, ja to zovem naše drugo rođenje, a počinjem prvo s riječju moj, a onda s riječju naš Alkohološki glasnik. Ja, Zlatko Topalović, u 29 godini svoje apstinencije, bio sam počašćen da budem među prvima u Uređivačkome odboru Alkohološkog glasnika, s cijenjenim kolegicama i kolegama, koji i danas, na moju sreću i radost, apstiniraju i vrlo su velike, ja to zovem, «radilice» u svojim klubovima: V. Hitrec, L. Paszko, M. Matolek, F. Reich, te djelatnici Š. Matić i dr. N. Zidarić, te vaša glavna i neiscrpna urednica mr. sc. dr. V. Golik–Gruber.

Sjeli smo tada u jednu veliku sobicu ( kad smo se skupili, ni igla ne bi mogla više stati) i započeli jedan mukotrpan posao.

Svaki je početak težak, toga smo bili svjesni, ali volja za pomoći je jača.

Dogovor kuću gradi. Tako smo mi dočekali i naš 100. jubilarni broj Alkohološkog glasnika. Uređivački odbor se mijenjao i nadopunjavao, ali glavni i odgovorni urednik još uvijek “drži palicu u rukama“. Samo je odgovornost još veća, jer je to danas jedinstveno glasilo svih klubova liječenih alkoholičara u Hrvatskoj.

Sjećam se prvoga broja našega glasila, s preklopnom stranicom i jednim A-4 umetkom. Na prvoj stranici omota objavljena je slika i tekst dragog nam učitelja i suradnika, koji nas je zauvijek napustio i kojemu je u sjećanje bio posvećen broj našega Glasnika, prof. dr. Branka Langa.

U sredini Glasnika bila je riječ urednice mr. sc. dr. Vesne Golik–Gruber, zatim pozdrav iz Klinike za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti, KB “Sestre milosrdnice“ u Zagrebu, Vinogradska cesta 29, prim dr. Darka Breitenfelda, slijedio je članak koji je napisala neuništiva, tako ju ja zovem, prof. Vlasta Hitrec iz Kluba “Zapruđe“ - Zagreb, pod nazivom «Mi, liječeni alkoholičari, moramo uzeti stvar u svoje ruke», makar smatram da bi danas naša Vlasta, nakon 8 godina izlaženja našeg Glasnika promijenila naziv. Na trećoj je strani bila priča iz života «Dignute rolete» Milke Matak. Slijedilo je potom ono za što smo se mi borili i za što se borimo – rubrika «Iz klubova», gdje je objavljen napis o radu Kluba “Dinko Šimunović“ – Maksimir dr. Darka Arnolda. Na zadnjoj stranici je izvještaj o radu Kluba “Centar“, što ga je priredio njegov član Miroslav Vojvoda, a bio je posvećen prvoj superviziji rada Kluba “Centar“. I, na kraju, obavijesti. Eto, tako je to počelo. Naš Alkohološki glasnik nastojimo što više obogaćivati i osuvremenjivati, kako tehničkim izgledom tako i sadržajem i bogatstvom tema.

Na članstvu u Uredničkom odboru, na toj meni počasnoj dužnosti, zahvalio sam se kad sam osjetio da dolaze mlade, nove snage,. Kao stari član ne samo svojih klubova “Centra“ nego i drugih zagrebačkih klubova, kao i drugih klubova diljem Lijepe naše, molim naše čitatelje da se javljaju u što većem broju, da svojim udjelom obogate naš Glasnik. Ujedno molim sadašnje Uredništvo da učini sve da Alkohološki glasnik izlazi mjesečno, a da i njegova cijena bude ona naša - 10 kuna.

Još jednom, pozdravljam sve čitatelje Alkohološkog glasnika i želim da se i dalje međusobno povezujemo i surađujemo putem našega vrijednog glasila .

Zauvijek s vama vaš,

Zlatko (Baja) Topalović, Klub "Centar-Stara Tkalča"

----: O :----

U povodu 100. broja Alkohološkog glasnika

Pridružujem se iskrenim čestitkama u povodu izlaženja jubilarnog 100. broja Alkohološkog glasnika. Nakon uspješnog liječenja ovisnosti o alkoholu u KB «Sestre milosrdnice» u svibnju 1994. godine, Glasnik još nije izlazio, ali se razgovaralo o tome da bi klubovi trebali imati svoje glasilo koje će sami uređivati i tiskati. Na redovitim mjesečnim sastancima u bolnici i u klubovima liječenih alkoholičara, osjetilo se da nam nedostaje nešto, što bi nas više zajednički približilo u našim stavovima o životu bez alkohola. Udruga klubova liječenih alkoholičara grada Zagreba, na inicijativu koordinacije i predsjedništva, u ožujku 1995. godine tiskala je prvi broj Alkohološkog glasnika. Na nekoliko stranica našeg novog glasila bile su tiskane najbitnije obavijesti o aktivnostima u radu klubova liječenih alkoholičara sa stručnim prilogom. Svakoga mjeseca novi je broj donosio nove priloge iz rada klubova, priče iz života, izvješća s godišnjih skupština i druge važne obavijesti. Glavna i odgovorna urednica Alkohološkog glasnika mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber, potiče klubove i pojedince na suradnju da pišu priloge o radu svojih klubova kako bismo zajedno pridonijeli našim naporima u očuvanju apstinencije, učenju i edukaciji iz područja alkoholizma i ovisnosti o alkoholu. Zajednička nam je želja bila i ostala, promijeniti dosadašnji stil života i

živjeti život bez alkohola. Godine 1997. u prosincu, postajem članom Uređivačkog odbora Alkohološkog glasnika. Na mjesečnim sastancima raspravljalo se o temama, prikupljani su prilozi iz klubova, razna izvješća i obavijesti. Dogovarala se promidžba našeg glasila, predlagale teme za svaki slijedeći broj. Tijekom moje dugogodišnje suradnje objavljeni su članci što sam ih napisao za Alkohološki glasnik, među kojima bih izdvojio samo neke: Ne piti i biti slobodan, Raširenost uživanja alkohola, Alkohol u tijelu, Kako svladati alkohol, Alkoholizam u obitelji, Problemi ovisnosti o alkoholu u djece i omladine, Djelovanje alkohola na radnu sredinu i sposobnost, Odbacivanje ovisnika o alkoholu u radnoj sredini.

Pored pisanja članaka za Alkohološki glasnik, s vremenom sam se uključio i u radio emisiju «Vi i vaše zdravlje», Drugoga programa Hrvatskoga radija. Pisao sam i u ZET-ovim mjesečnim novinama budući da sam zaposlenik u toj velikoj prometnoj radnoj organizaciji u Zagrebu, a jedan od važnih problema je zacijelo i pijenje alkohola na radnome mjestu i posljedice koje može prouzročiti to pijenje. I na kraju ovoga moga kratkog izvješća, još jednom iskrene čestitke u  povodu tiskanja 100. broja Alkohološkog glasnika svim suradnicima, liječnicima, terapeutima, medicinskim sestrama, socijalnim radnicima, članovima liječenih alkoholičara diljem Lijepe naše kaoi ostalim vjernim čitateljima.

Vladimir Lojna, Klub «ZET Podsused»

----: O :----

 

◄ strana 1

Alk. gl. 6 /2003 (100) str. 3-6

strana 7 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES