početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 8

Alk. gl. 2 /2001 (72) str. 18-24

početna ►

SJEĆANJA NA BOLNIČKE DANE

JANKOMIR, JESEN-ZIMA 2000/01

Još početkom prošle jeseni Jankomir mi je bio tek nejasan pojam koji bih povezivao meni s nepoznatim dijelom grada u kojem živim i radim već podulji niz godina ili - dok bih se u društvu vozio na večernje bakanalije u daleko znanijem Zelendvoru - s imenom duševne bolnice o kojoj sam znao tek to da su u njoj posljednje utočište potražili i neki, u potonjim vremenima, znameniti Hrvati. Nisam tada ni slutio da će i meni Psihijatrijska bolnica Jankomir, točnije njezin IV. odjel, Odjel za alkoholizam i druge ovisnosti, postati privremeni dom i mjesto gdje ću i sam potražiti pomoć i mir. Toliki su, eto, bili razmjeri mog neshvaćanja, krivog razumijevanja, ili možda namjernog ignoriranja, problema u kojem se nalazim.

Akutna kriza, koja mi je početkom jeseni u roku od nekoliko tjedana srušila svako samopouzdanje, uzdrmala jedva pronađeni (?) smisao egzistencije, dovela do ruba duševne i tjelesne bijede, uništila svaku nadu u mogućnost obnove već izgubljenog bračnog života, natjerala me na to da pokucam na vrata Odjela i potražim pomoć.

U početku mi je organizacija života i rada na Odjelu više nalikovala košmaru negoli kakvoj stvarnoj organizaciji terapijskog djelovanja. A onda  - nakon što je početna kriza prevladana, a apstinencijska kriza uz medicinsku pomoć minula - preda mnom su se otvorili novi vidici. Suočio sam se s terapijskom zajednicom i oblikom socijalne psihoterapije u maloj grupi. I tu je negdje krenulo. Krenulo nabolje. Po prvi put u životu mogao sam jasno identificirati i definirati svoj problem kao alkoholizam, problem koji potrebuje institucionalni tretman i organizirano liječenje.

Edukacija je u tom pogledu, što teorijska, što praktična, crpljena na iskustvu iz neposrednog okružja slično pogođenih ljudi, supatnika, bila više nego odlična. Sve ono što nisam o sebi naučio iz desetak pročitanih knjiga, što stručne, što beletrističke i publicističke literature, iz prijašnje individualne psihoterapije, u kojoj je i sam psihoterapeut bio i više nego voljan prijeći preko mog alkoholizma, zastirući ga atributima izvedenog, sekundarnog, dalo bezostatno prenijeti na mene - sada je postalo kristalno jasno, uza sav osjećaj nelagode koji takva spoznaja o sebi ostavlja za sobom. Objasnili su mi da je to početak na mukotrpnom putu svladavanja ovisnosti. Pozitivan početak, početak koji pruža nadu.

I tako sam počeo komunicirati, sa samim sobom i s ostalim članovima terapijske zajednice, počeo uočavati, pratiti, verbalizirati i komunicirati problem koji me prati već niz godina. Uočio sam smislenost njegovog grupnog i obiteljskog tretiranja u odnosu individualno, klasično frontalno. Jer poremećaj je dobrim dijelom socijalan i za sobom povlači socijalne posljedice, poremećaj nastao u društvenoj interakciji. Shvatio sam tako da ga tek ta interakcija može primjereno osvijestiti i sanirati. A život i iskustvo svakog pojedinog člana zajednice, uz primjerenu podršku terapeuta, svakim danom, uza sva kolebanja, udare koji dolaze iz vanjskog svijeta, nedoumice koje se posljedično tome javljaju, donose onaj surplus svjesnosti i jasnog uvida koji je neophodno potreban u borbi protiv užasa ovisnosti. Mislim da aktivno sudjelujem u nastojanju tog surplusa kod sebe, a vjerujem i nadam se, i kod drugih sudionika u terapiji.

Moram zabilježiti i važnost utjecaja prirodnog ambijenta u kojemu se se smjestili bolnički odjeli na moju individualnu terapiju. Stabla jankomirskog parka i zvjezdano nebo nad njim

daju mi dovoljno energije za suočavanje s dinamikom i užurbanošću života u terapijskoj zajednici, a pružaju mi i azil meditativne osame, svaki puta kada za njom osjetim potrebu.

Igor B., pacijent IV odjela PB Jankomir

SJEĆANJE NA DANE ALKOHOLIZMA

Ležeći u tami sobe, u mislima sastavljam kockice svog života. Iako se ne želim sjećati, misli mi same lete na dane kad nisam mogla zamisliti život bez alkohola. Pitam se: "Bože jesam li to bila ja?" Jutro je, budim se, a glava  me užasno boli. Pitam se "koliko sam sinoć opet popila?". Pokušavam izbrojiti koliko je runda palo i pokušavam, ali ne mogu. Ustajem s čvrstom odlukom da danas ne pijem ništa. Polako, onako s glavoboljom i mučninom u želucu spremam se na posao. Dolazim na posao, kuham prvu jutarnju kavu. Polako ulaze i prvi gosti. Poslužujem ih, a ruke neprimjetno drhte. Kako se samo zavaravam. Nije to  neprimjetno,  ja se samo nadam da drugi to ne primjećuju. Razmišljam o staroj poslovici - Klin se klinom izbija i uzimam štok. Popit ću samo jedan da mi se želudac smiri i da ruke prestanu drhtati. Malo kasnije razmišljam: "Ma,  k vragu sve, mogu još jedan". Sad se već osjećam bolje. Dolaze i stalni gosti. Naručuju sebi piće uz obveznu rečenicu: "Popij i ti nešto". Zašto ne. I opet štok. Pomalo osjećam glad, pojedem sendvič. Poslije gableca, obvezno pivo. Jedno mi nije dosta. Otvaram drugo, treće i tako do kraja smjene. Danas mi se baš i ne ide odmah doma. Ostajem s nekim "prijateljima" na piću. Naravno pivo. Nakon nekoliko rundi, odlazim u drugi kafić do prijateljice. Opet piće. Runde se samo izmjenjuju. Jedna za drugom. Onako dobro raspoloženi, pada prijedlog "Hajdemo na muziku". Uz pjesmu i ples, pivo za pivom. Toliko sam dobro raspoložena da ništa drugo nije važno, bitno je da se ima novaca za još koju rundu. Koliko je sati? Vrijeme je za odlazak kući. Dolazim kući, moji spavaju. Izvrsno, bar neće znati kad sam došla. Malo mi se vrti, ali proći će čim legnem. Večera me čeka. Ma nema veze, jest ću sutra. U glavi mi je kaos, ali to je prolazno. Ujutro se budim s istom glavoboljom i mučninom u želucu i mislima - danas neću piti ništa. Dolazim na posao i priča se ponavlja, sve do onog dana kad više ni alkohol ne pomaže da se dobro osjećam. Gledam se i pitam:  Što sad? Postajem svjesna da ovisim o alkoholu i da mi je jedini izlaz liječenje jer sama ne mogu prestati piti.

Sad razmišljam o danima u kojima više nema alkohola. U početku je bilo teško, još uvijek je katkad teško. Nema više mučnine, glavobolje, ali nema ni piva, ni štoka. Moja razmišljanja se mijenjaju. Katkad se upitam: "Zašto ne popiti jedno pivo - samo jedno?", ali isti tren postajem svjesna ako popijem jedno, drugo će doći samo, a onda i treće. Hoću li moći stati nakon trećeg? Ne, ne želim riskirati, da se ponovo nađem na dnu sada kad se tako dobro osjećam. Sada, kad o svemu mogu bistro razmišljati. Ipak, ni fanta nije tako loša. Ne znam što proživljavaju oni koji su zarobljeni u paklu droge, ali ja sam prošla pakao alkohola i to više ne želim ponovo prolaziti. Osjećam se kao ponovo rođena, a to je divan osjećaj i nadam se da ću se još dugo, dugo tako osjećati. Polako me lovi san, tonem u san s mislima "Ipak je ovaj život lijep i bez alkohola".

S.V. , Psihijatrijska bolnica Vrapče

IZ POVIJESTI ALKOHOLIZMA

 Dr. E. N. Gruber

THE GOLD CURE  (ZLATNI LIJEK)

Pročitajte prilog:

ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK  11.05

NOVE KNJIGE

Dr.sc.med. Janez Rugelj: PUT SAMOURESNIČEVANJA (PUTSAMOOSTVARENJA),

Slovensko društvo terapeutov za alkoholizam, druge odvisnosti in pomoč ljudem v stiski,

Ljubljana, 2000, str. 1214, tvrdi uvez

Nova, pozamašna knjiga poznatog slovenskog socijalnog psihijatra i alkohologa dr. sc. med. Janeza Rugelja  iscrpan je priručnik za zdravo življenje. Za svoje koncepcijske protivnike kontraverzan, dr. Rugelj nas ponovno fascinira stručnošću, osebujnim pristupima, zadivljujućom iskrenošću glede svog privatnog života koji prikazuje u životopisu na kraju knjige, i mnogočim drugim. Držeći se indentifikacijskog pedo- i andragoškog principa. ("Dobar pastijer što no kaže inom, i sam svojim potvrđuje činom" - Ivan Mažuranić: "Smrt Smail-age Čengića"), dr. Rugelj i sam zdravo živi (apstinirajući od alkohola i pušenja…), sistematičan, dosljedan, čvrst. Čovjek velike energije i znanja.

U Uvodnom dijelu knjige, dr. Rugelj piše o uzrocima propadanja alkoholičara i iznalaženju rješenja, o ljudima u krizi.

U drugom poglavlju "Alkoholizam", razmatraju se uzroci, daje se pregled bioloških značajki ovisnosti o alkoholu, razvitka alkoholne bolesti, tjelesnim i duševnim oštećenjima, partnerskog i obiteljskog alkoholizma, alkoholizma žena, mladih, samaca, te posljedica alkoholizma u djece i odraslih. Odgovara se na pitanje zašto žena dugo godina podnosi muža alkoholičara. Liječenje alkoholizma obuhvaća prikaz otpora, tretmana, rehabilitacije alkoholičara, prisilnog liječenja, daju se pojedinosti za pripremanje alkoholičara na liječenje, opisuje se Tetidis, sustavi liječenja u bolnici, klubu liječenih alkoholičara, obitelji,nprikazuju se vrste liječenih alkoholičara i apstinenata, recidivi, suzbijanje alkoholizma. Suradnici dr. Rugelja (D. Nolimal, S. Rozman, I. Labajnar, Z. Pangerc, E.

Heber, T. Kladnik, A. Perko, V. Bevc, B. Knific, J. Bagon) opisali su druge ovisnosti i krize bez kemijskih tvari, pokrivajući ulogu u grupnoj psihoterapiji, rad grupe dr. Jasne Stefok, susrete u "tečaju čuda", te o neurozi.

U četvrtom poglavlju "Psihoterapija", dr. Rugelj govori o putovima i stranputicama psihoterapije, uz pregled psihoterapijske pomoći u svijetu, o terapijskom ugovoru (paktu, kontraktu), daje se pregled odgojnoterapijskih sredstava u socijalno-andragoškom sustavu, biblioterapiji, općoj i tjelesnoj kulturi i obrazovanju, o spolnosti, autoritarnom vo, ulozi školstva, elitizmu, etičkim dilemama, duhovnosti, osmišljavanju života. U Dodacima nalazimo filozofska gledišta tretmana ljudi u krizi, pravila svakodnevnog života, o zdravoj prehrani, higijeni, pripremi za starateljstvo djeteta…

Knjiga ovako sveobuhvatnog i koncepcijski specifičnog pristupa svakako ispunjava svu preostalu prazninu literature na navedene teme, jer je po svemu originalna, plod je bogatog iskustva cijelog radnog vijeka ovog kreativnog psihijatra.

Po mnogočemu "outstanding", dr. Rugelj i dalje nastavlja svoje djelovanje i borbu, utire put alkohologiji u svom praktičnom vidu. Upornost ove aktivnosti zrcali se ponajbolje na stranicama knjige "Put samoostvarenja", koja je rijedak primjer kompendijuma, izvora saznanja, uputa za slijed i primjenu - a što će, siguran sam, pomoći mnogima.

Stoga jezična barijera nije nesvladiva, jer knjiga podastire pregršt ideja, neovisnih o podneblju i nevezanim za terapijsku orijentaciju. U tu su knjigu uvršteni važni sadržaji, koji se iz raznih, često čisto tehničkih razloga, drugdje marginaliziraju ili čak izbjegavaju. Knjiga je svjedok neobičnog i nesebičnog životnog i profesionalnog požrtvovanja autora i prije svega liječnika, koji je svoje i usvojene ideje proveo s uspjehom u djelo, te u praksi pokazao i dokazao njihovu korisnost i mogućnost primjene. Mnogi su terapeuti prije Rugelja odustajali i odbacivali neke metode, smatrajući ih preuranjeno opsolentnima, zastarjelima, dok su znalački i prilježno provedene itekako se pokazale prihvatljivim. Dr. Rugelj ostaje otvoren za sva moderna kretanja.

 Prim. dr. sc. Ljubomir Radovančević

◄ strana 8

Alk. gl. 2 /2001 (72) str. 18-24

početna ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES