početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 30

Alk. gl. 7-8 /2000 (65/66) str. 32-39

početna►

RAZBIBRIGA

KVIZ

PROVJERITE ISPRAVNOST POSTAVLJENIH TVRDNJA

a) Alkohol i pušenje cigareta ne utječu na razvoj kronične upale gušterače.

b) Pušenje je dokazani uzročnik raka pluća.

c) Osoba koja je prestala pušiti svejedno će dobiti rak pluća.

d) U bezalkoholnom pivu nema alkohola.

e) Lijekovi i alkohol ne smiju se uzimati zajedno!

a) NETOČNO.  Postoji linearna korelacija između dnevne količine alkohola i razvoja kroničnog kalcificirajućeg pankreatitisa ( upale gušterače). Rizik se povećava ako se uz alkohol uzima i hrana bogata mastima i bjelančevinama. Čini se  da je i pušenje cigareta, posebno u muškaraca, čimbenik rizika za razvoj bolesti. Etiološki, ovi čimbenici potiču stvaranje kamenca u kanalićima gušterače, kamenci tvore čepove tako da enzimi gušterače izjedaju vlastito tkivo i stvaraju upalu.

b) TOČNO.  Brojne studije iz ovog područja pokazale su povezanost unošenja nikotina s pojavom planocelularnog karcinoma pluća.

c) NETOČNO.  Utvrđeno je da se nakon prestanka pušenja, čak i dugogodišnjeg, smanjuje rizik za obolijevanjem od raka pluća, tako da  se prestanak pušenja uvijek isplati.

d) NETOČNO. U bezalkoholnom pivu nalazi se do 0,5 promila alkohola.

e) TOČNO.  Mnogi lijekovi imaju negativne interakcije s alkoholom, katkad i vrlo opasne. Prilikom kroničnog uzimanja lijekova, posebno lijekova za tlak, lijekova protiv bolova ili lijekova za smirenje i spavanje, treba izbjegavati upotrebu alkohola. Alkohol bitno smanjuje djelovanje antibiotika.

Dr. E. N. Gruber

F E LJ T O N - ZAPISI IZ STARINE ( II. dio )

2.   LERMANOV SUSRET S ALKOHOLNOM KULTUROM ŽIVLJENJA AFRIČKOG PLEMENA BAYANZI

2.    1.  TKO JE BIO DRAGUTIN LERMAN?

                Dragutin Lerman rođen je u Požegi 24. kolovoza 1863. godine. Vrlo mlad bijaše primljen u ekspediciju glasovitog britanskog istraživača Henryja Mortona Stanleya 1882. godine. Uputivši se u Kongo,  postao je prvi Hrvat (i prvi južni Slaven uopće) za kojeg znamo da je stupio na tlo Afričkog kontinenta. U Kongu je boravio nekoliko puta. Prvi je boravak trajao od 1882. do 1885. godine; drugi od  29. prosinca 1888. do 12. prosinca 1890. godine; treći od 20. veljače 1892. do 15. srpnja 1894. godine, a četvrti i zadnji boravak trajao je od 23. ožujka do 21. kolovoza 1896. godine. Svoje doživljaje bilježio je u bilježnice, a putem pisama redovito izvještavao svojeg prijatelja požežanina Julija Kempfa /1864-1934/, koji ih i objavljuje u knjigama izdanim u Požegi, i to 1891. godine “Listovi iz Afrike” te 1894. godine “Novi listovi iz Afrike”. Iz Afrike se dopisivao i s biskupom Strossmayerom.

                Za vrijeme boravka u Kongu, obnašao je visoke funkcije u toj državi. Tako je za zasluge u službi Kralju i Slobodnoj Državi Kongo[1] primio od belgijskog kralja Leopolda II. “Zvijezdu za zasluge” (1892. god.), a postao je i “Vitez kraljevskog reda lava”. Zbirka koju je sakupio za svojih boravaka u Kongu čuva se u Etnografskom muzeju u Zagrebu, te predstavlja kapitalno vrijedni likovni pregled izvorne afričke kulture u 493 primjerka remekdjela primitivne umjetnosti, od prijestolja izdjeljanog od jednog komada drveta do trube od  slonovače  i figurativnog raspela izrađenog prije prihvaćanja kršćanstva. Njegove zabilješke iz putne bilježnice skupljene su i objavljene u knjizi “Afrički dnevnik 1888-1896”. Dragutin Lerman umro je obavljajući inžinjerske dužnosti u Kreševu, Bosna, 12. lipnja 1918. godine.

2.    2.  IZVADAK IZ  PUTNE BILJEŽNICE BR.  2.  17/10    13/11  1889.

              Pošto me Dr. Sims[2] uljudno pozvao posjetiti njegovu učionu, što me vanredno zanimalo, to se uputih ter promatrah napredak. Djeca odijeljena su u 3 razreda, ter se u prvome naravno najmanja podučavaju poznavati slova koja su na velikim pločama otiskana, dočim ona u drugomu već pomalo čitaju, a oni u trećemu pisahu zadaćnice dosta čitljivom rukom. Evo tako nade za buduću Kongo literaturu! Koliko i koliko bitaka učitelji osvojiše neopisivo je, pak nadajmo se da će njihovom požrtvovnošću  i veliku bitku prodirajuće kulture u Africi, othranjujući najdivljiji elemenat  na slavu i čast stališa, kojemu Nijemci bitku Sedana[3] zahvaliti mogu - polučiti. Što Afrika najnužnije potrebuje to su bolji roditelji, a ove samo polučiti budemo mogli otrhranjujući djecu strogo da ne dođu u doticaj sa onim otrovnim običajima koji obilježuju ogavno stanje afričkoga društvenog života. To će pako tim lakše polučiti, ako, kako se tomu nadati razloga imamo, europske velevlasti uvoz spirituoznih pića zabraniti budu. Koliko špirit u Africi škodi, o tomu svi koji u Africi živješe i koju Afriku odanošću promatrahu spomenuli, ter je za nadati se da će Europa tolike glasove saslušati, a čim skorije tim bolje. Oprostiv se dr. Simsom, koji me ljupko otprati do kraja svoje misije, ter me još pozva za koji od slijedećih dana na objed, uputih se da promotrim obližnje selo glasovitog poglavice Ngalieme, koji je Stanleyu tolike neugodnosti priređivao kada je Stanley Leopoldville[4] osnovati htjeo. Nu danas je Ngaliema drugih nazora videći kolike koristi naseobina poduzetnih Europljana za njega i njegove daje. Ngaliema bogati je poglavica trgujući uveliko slonovom košću koju dobiva od plemena stanujuća oko Bolobo na Gornjem Kongu, po imenu Bayanzi. Posljednji dovažaju skupocjenu kost u velikim svojim čamcima, ter kada do Ngalieme dospiju, tada veliko veselje, sastojeći se u piću i raskošnom drugom životu počne. To traje za cijelo vrijeme dok kost ne prodadu što obično zauzimlje po mjesec dana t. j. tako dugo dok palmovo vino i pivo od kukuruza koje sami prave ter koje sobom dovoze nije potrošeno. Kada Bayanzi dospiju tada je u selu Ngalieme sve pijano, a najviše sam poglavica koji veoma ljubi opiti se. Prodavši kost Bayanzi vrate se svojim čamcima nazad, a Ngaliema preproda opet istu ili europejskim trgovcima ili svojemu prijatelju Makito, poglavici lutetskom, koji slonovu kost k morskoj obali po svojim ljudima otpeljati dade. U svoje vrijeme znao je Ngaliema po 15.000 kg. slonove kosti posjedovati, nu pošto je danas brže prodaje to se ne nakuplja mnoge iste najednom. Selo Ngalieme, prem čisto i dosta uredno, osobito stanovi odaju lijepo sapletenom vanjštinom trud kojim su sapleteni, pruža ipak siromašnu sliku, jer mu urođenici istoga ne mare baviti se drugom kulturom već trgovinom, ter stoga veoma malo živadi a niti ovaca niti koza ne viđaš. Živjeći u raskošju jedina im je briga za piće i žene, koje posljednje po primjeru svojih gospodara također piću se podaju. Jedino što je hvale vrijedno, to je da se veoma pristojno i čisto odijevaju — rijetkost kod pijanica.


[1] Slobodna Država Kongo, potom Zair, a odnedavno Demokratska Republika Kongo.

[2] Dr. Sims, liječnik ondašnje američke protestantske misije,  Lermanov prijatelj.

[3] Aluzija na francusko-pruski rat 1870. g. u kojem su Francuzi kod Sedana, grada u sj. Francuskoj poraženi jer su presudnu ulogu odigrali disciplina i red u njemačkoj vojsci.

[4] Leopoldville, glavni grad Konga, danas Kinšasa.

IZREKE O ALKOHOLU

Vino pije koji kuće nema, koji pije ni imat je neće!

Ko’ u krčmi često drijema, za sušicu krevet sprema!

Od rakije čovjek oboli, od piva oglupavi!

Ruka koja često čašu prihvaća, često i prosi!

Pijana djevojka i pijana žena, to su otvorena vrata!

Žena pijanica, gotova bludnica!

Ko’ mnogo pije, zadugo ga nije!

Vino je otrov, voda je zdrava, vino za novce voda zabadava!

Gdje se pije, tu se i bije!

Vino u sudu miruje, a u glavi luduje!

Ne pij vina, boljeće te glava, ni rakije pokriće te trava!

Pijan čovjek krmku brat!

 

ALKOHOL ČINI LJUDIMA VIŠE ZLA NEGO GLAD, KUGA I RATOVI ZAJEDNO

O alkoholu vlada jedna velika zabluda: vlada zabluda da je alkoholno piće zdravo, dobro i korisno i da se bez njega ne može. I pored naučne istine i pored hiljadu i hiljadu napisanih knjiga, ova zabluda ostaje uvijek jaka, a ljudi neće da se okane pića. Svakidašnji primjer daje nam nebrojeno primjera o zlu, koje nam donosi alkohol: vino, rakija, pivo itd. Svaki čas susrećemo se u svim novinama sa ovakvim natpisima: u napitom stanju sin ubio oca, otac pijanica upropastio cijelu porodicu, zapalio, pokrao, provalio... sve u napitom stanju i pod utjecajem alkohola. Koliko ljudi ne bi bilo na robiji, da se nisu opijali, a u ludnicama ne bi bilo toliko, da ih ne popunjavaju pijanice. Mnoge i mnoge je pijanstvo dovelo do rasula i prosjačkog štapa.

Kada bi alkohol trovao i dovodio do zla samo one koji ga piju, ne bi ni bio još toliki neprijatelj čovječanstva. Ali nažalost, on se osvećuje sve do trećeg koljena. Od njega stradaju i nevini unuci i praunuci pijanica. Alkohol nam stvara bezbroj bolesnika, nezbrinute, zapuštene i blesave djece. Svojim otrovnim djelovanjem pogađa mozak, a upotrebom alkohola gubi i srce svoju snagu i nastaju razna oboljenja. Od alkohola oboli i želudac i bubrezi, a malakše postepeno cijelo tijelo.

 Alkohol je i uzrok siromaštva. Znamo da je mnoge kuće u crno zavio, a mnoge i do temelja srušio. Znamo da je od dobrog i poštenog čovjeka načinio lopova i ubojicu, znamo da je uzorne žene i majke doveo do bludnica, znamo da je mnogima prije reda skratio život i poslao ih prije reda u grob.

Sve to ljudi znadu i opet piju tješeći se da oni nisu pijanice, jer piju pomalo i umjereno. Međutim svako je počeo da pije umjereno, a malo po malo došao je do toga da postane pijanica. Lijepo veli narod: ”prva je čaša bez dna, a ko se u zlo uputi, to ga prati do smrti”. I najumjerenija upotreba alkohola usporava i koči duševni rad, umnožava nemoralan život, čini čovjeka površnim i smanjuje mu radnu snagu. Umjerenjaci i nesvjesno navode druge većinom slabije ljude, na to da piju, a time postaju sukrivci za sve ono zlo koje alkohol nanosi našemu narodu.

Zato je dužnost svakoga onoga koji želi dobro svome narodu da neprestano govori, upućuje i uvjerava svakoga da se mane alkoholnih pića kao velikog narodnog zla!

OVISNOSTI JUŽNOAFRIČKIH SELJAKA

( The Globe Magazine - international alcohol and drug problems)

Dugogodišnja praksa  vinogradara iz Western Cape Province iz Južne Afrike dopuštala je radnicima besplatno svakodnevno pijenje vina, pa čak i poticala to pijenje. Svaki čovjek bi dobio bocu vina na dan, a žena pola boce. Taj je sustav danas nezakonit, ali istraživanja pokazuju da i dalje postoji u 20 % farmi u Western Capeu. Posebno farme voća ili povrća prakticiraju i danas ovaj običaj.

Održavanje radne snage u ovisnosti o alkoholu bio je način izbjegavanja plaćanja pune vrijednosti plaća.

Dr. Chan Makan, direktor Organizacije za odgovornu alkoholnu konzumaciju, institucije sponzorirane za istraživanja i kontrolu toga tipa ovisnosti, izjavio je da zabrana toga običaja nije otklonila probleme individualnog alkoholizma starijih radnika niti integrirane kulturne navike tamošnjih seljaka. Kronični ovisnici, siromašni i stari, moraju sad sami kupovati alkohol, reducirajući na taj način novac za hranu, odjeću i domaćinstvo. Glavni efekt kontinuiranog pijenja alkohola u žena  je fetalni alkoholni sindrom (oštećenja ploda uzrokovana alkoholizmom trudnice). Glavni prepoznatljivi znakovi takva oštećenja jesu mala glava, abnormalne crte lica, mentalna retardacija, problemi ponašanja i problemi živčanog sustava. Čak 11 % djece seljaka na farmama u Cape Province je zahvaćeno ovim sindromom.

Najveći problem i dalje jest činjenica da mnogi vlasnici farmi ne smatraju posljedice i utjecaj alkohola na život njihovih radnika uopće zabrinjavajućim jer " tako je oduvijek bilo".

Dr. E.N.Gruber

◄ strana 30

Alk. gl. 7-8 /2000 (65/66) str. 32-39

početna►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES