početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ strana 9

Alk. gl. 7-8 /2000 (65/66) str. 13,14,15

strana 16 ►

IZ OGLEDNOG KLUBA

IZVJEŠĆE O RADU OKLA PSIHIJATRIJSKE BOLNICE JANKOMIR ZA RAZDOBLJE

16. 6. 1999. - 14. 6. 2000.

Odjel za alkoholizam u Psihijatrijskoj bolnici Jankomir osnovan je još davne 1965. godine, s ciljem da se organizira suvremeno liječenje alkoholičara prema tek započetom konceptu kompleksnog liječenja koji je utemeljio i provodo prof. dr. Vladimir Hudolin, sa suradnicima.

U početku jeu  rad na odjelu bilo  uključeno uglavnom needucirano osoblje, mahom liječnici i medicinske sestre, koji su započeli s edukacijom iz alkohologije. Može reći, da se s spravim liječenjem započelo tek mnogo kasnije.

Naime, kad je na Odjel za alkoholizam i druge ovisnosti došao dr. Željko Marinić, krajem 1979. godine, odmah je organizirao provođenje suvremenog koncepta kompleksnog liječenja alkoholizma, gdje je uz samog alkoholičara uključena i njegova obitelj te radna sredina. Istodobno, provodila se intenzivna edukacija kadrova s odjela i stvaroa se tim upotpunjen i novim profilima stručnjaka.

Tako je 15. lipnja 1980. godine osnovan Ogledni klub liječenih alkoholičara, koji postaje važna spona između Bolnice i mreže područnih klubova.

Danas možemo reći, da su nova organizacija Odjela za alkoholizam i druge ovisnosti i osnutak OKLA označili kvalitativan pomak u realizaciji koncepta kompleksnog liječenja alkoholičara, gdje se, evo već dva puna desetljeća, provodi nauk o radu u klubu, razvija svijest o značenju vlastitog sudjelovanja u cjelokupnom terapijskom i rehabilitacijskom procesu, u kojem je do danas sudjelovalo gotovo jedanaest tisuća naših pacijenata s članovima obitelji.

I prošla godina protekla nam je radno! Radili smo na realizaciji opsežnog programa rada, u čemu smo bili uspješni, premda je veći broj prijema iziskivao i dodatan angažman terapijskog tima. U ostvarenju programa i ove su nam godine pomagali sudionici liječenja, članovi njihovih obitelji, koji su u očekivanom broju dolazili na sastanke obiteljske terapije, bivši članovi OKLA iz raznih županija, brojni prijatelji i suradnici.

U OKLA stalno se radilo na pozitivnom djelovanju na bolesnike i članove obitelji s ciljem da se pripreme za kreativan rad u klubu. Analizirao se i kritički procjenjivao vlastiti udio u radu s namjerom da se terapijska kultura stečena u OKLA može bolje promicati i svrsishodnije koristiti u radu u klubu, ali i širem društvu.

Članovi OKLA, bili su nosioci različitih aktivnosti na odjelu i izvan njega. Tako su, primjerice, obavili prijateljske posjete, pisali za "Alkohološki glasnik", odlazili na izlete, posjećivali muzeje, kazalište, operu, ali i bili aktivni u radu mnogih skupština u klubovima diljem Hrvatske.

Aktivnost cjelokupnog terapijskog tima odvijala se izvan kuće. Sudjelovali smo na mnogim stručnim skupovima, nastupali u elektronskim medijima u radijskim i televizijskim emisijama, pisali u tiskovinama, sudjelovali u osnivanju novih klubova liječenih alkoholičara i na skupštinama, djelatno smo angažirani u klubovima na terenu itd.

Ponosimo se našim plodonosnom suradnjom s Odjelom za alkoholizam Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice", Psihijatrijskom bolnicom Vrapče, KZ Turopolje i drugim diljem Hrvatske, na čemu im svima zahvaljujemo.

Ta i takva aktivnost OKLA, znakovit je pokazatelj naše uspješnosti u radu, ali zasigurno i povod za naše daljnje i još uspješnije zajedničko djelovanje.

Prof. Erika Kovačević, predsjednica OKLA Jankomir

PLAN RADA OGLEDNOG KLUBA LIJEČENIH ALKOHOLIČARA PSIHIJATRIJSKE BOLNICE JANKOMIR

Kao i u protekla dva desetljeća, tako i u vremenu koje nam predstoji, nastojat ćemo ustrajati u pomoći alkoholičaru u njegovoj stalnoj borbi između društvenih norma, obiteljskih obveza i njegove vlastite ovisnosti o alkoholu.

Da taj posao nije nimalo lak, potvrđuje činjenica da je ključ uspjeha samo u tome ako svi sudionici toga procesa, kako članovi terapijske zajednice na Odjelu tako i obiteljske i radne sredine, ulože svaki svoj dio napora u svrhu postizanja zajedničkog cilja. Tako bi trebalo biti, ali je stanje najčešće takvo  da na Odjel pristigne alkoholičar koji zbog lošeg psihofizičkog stanja nije više mogao dalje piti ili je "poslan" s posla, pa se pita: tko mi je "to" namjestio, ja ne pripadam ovdje, što želite od mene?

Vrlo često je terapijski tim u situaciji da tek treba nekome "napraviti" problem da bi se uopće moglo nešto rješavati. Proces motivacije zna biti vrlo težak i dugotrajan, pa kad dospijemo do toga da pacijent počinje sam sebe pitati: što ja radim ovdje u bolnici, dokle sam stigao i što zapravo želim, možemo svi zajedno reći -nešto smo postigli.

Međutim, takav pomak je nužan i u sredini u kojoj liječeni alkoholičar živi. Stoga su naša nastojanja i u motivaciji uključivanju obitelji i radne sredine u proces liječenja i rehabilitacije, a to znači promjena stavova i postupaka prema svom članu, odnosno, samo obostrano odgovorno ponašanje vodi u zdravlje i skladan suživot.

Važno je doći do uvida da je postati aktivni sudionik u vlastitom liječenju, osnovni preduvjet uspjeha. Dakle, nije bit u tome što mi želimo od tebe, nego što ti želiš od sebe.

U tom trenutku više nije upitno - piti ili apstinirati, nego uložiti svoju trijeznost u borbu za sve one vrijednosti koje smo godinama zanemarivali ili ih još nismo ni stekli. Vlastito dostojanstvo je nit vodilja koja nas stalno upozorava: ti to možeš nemoj stati. Možda je nesretan onaj koji nikad nije bio nesretan. Jer, ako prođemo kroz život bez borbe, nitko neće doznati što sve možemo, pa ni mi sami. Potrebne su nam provjere da bismo upoznali sami sebe. Nitko nije naučio što može ako nije bilo iskušenje. Čvrsto i snažno je samo ono stablo na kojega često nasrće vjetar, a ono  pušta korijene dublje i jače.

Naša osobna vrijednost raste od trenutka kada počinjemo raditi kvalitetnije izbore u životu kako bismo zadovoljili svoje osnovne potrebe. Nema veće i ljepše pobjede nego što je pobjeda nad samim sobom.

Klub postoji zato da nam na tome putu bude lakše i da shvatimo kako nismo sami. On je jedini prijatelj koji nas uporno čeka uvijek u isto vrijeme i na istom mjestu i koji će uvijek iznova pomoći, razumjeti, potaknuti. On će se isto tako zabrinuti ako nas nema i potražiti nas. Trebamo samo pružiti ruku.

Ogledni klub Psihijatrijske bolnice Jankomir će i dalje biti povezan s matičnim klubovima redovitim sastancima, edukativnim, prijateljskim i stručnim druženjima, godišnjim skupštinama i izletima. I dalje  će trajati suradnja sa Zajednicom klubova grada Zagreba, Alkohološkim glasnikom, Hrvatskim radijem i TV i ostalim javnim medijima, kao i sa svim institucijama i pojedincima koji žele pomoći onima koji su posustali, a isto tako i mi, svi zajedno, jedni drugima da u svome radu postanemo još učinkovitiji i kvalitetniji. I neka nas ne zaustave poteškoće, neuspjeh, otpori. U vremenu i prostoru u kojem živimo, pod bremenom koji nosimo, svaki od nas može nešto dati kako bismo svi zajedno postali bolji. U trenucima malodušnosti neka nas osnaže misli poput ove:

"Odlikom je velikog i plemenitog duha da ne brine za plodove dobročinstva nego za dobročinstvo samo, da i nakon loših iskustava i dalje traži dobrog čovjeka. Jer, što bi to velikog bilo u pomaganju drugih ako nas nitko ne bi prevario? Pravom je vrlinom činiti dobročinstva koja nam se neće vratiti i za njih plemeniti čovjek dobija nagradu u samom činu davanja." - rekao je veliki rimski filozof i pisac Seneka.

Dubravka Lacković, dipl. ing., tajnica OKLA

IZVJEŠĆE PREDSJEDNIKA O RADU OKLA PSIHIJATRIJSKE BOLNICE JANKOMIR

Kako Ogledni klub liječenih alkoholičara (OKLA) IV. odjela Psihijatrijske bolnice Jankomir radi na načelima  terapijske zajednice (TZ), svi segmenti liječenja, od aktivnog uključivanja u program, stjecanja radnih navika, izvršavanje obveza, ponašanje za predviđenog programa i izvan njega, odnosno kompletna resocijalizacija, sagledani su za svakog pojedinca na dnevnim sastancima TZ.

Dnevni program, da ne nabrajam kronološkim redom, je sveobuhvatan, i provodi se pod budnim okom liječnika psihijatra, defektologa, soc. radnika i osoblja odjela, tako da iz tog programa slijede i svakodnevna zaduženja pojedinaca na razne dužnosti. Dužnosti se biraju na malim grupama, koje su potpuno autonomne u svom radu.

Prezentacijom izvršenja zadataka, na dnevnom sastanku TZ pojedinac govori o sebi, o odnosu prema obvezama, pristupu, tijeku izvršenja, a reakcijom na ukazane pogreške samo dopunjava sliku osobnosti.

Prezentacijom izvršenih zadataka pojedinac govori još nešto, a to je da u njegovoj prezentaciji vidimo koliko je u njegovu pripremu uložila njegova mala grupa. Naoko je ustroj vrlo jednostavan a vrlo učinkovit.

Program je za jedan dio pacijenata prihvatljiv i ne predstavlja im problem, dok istovremeno imamo drugu grupu za koje je isti program teško prihvatljiv, nerazumljiv i dosadan.

Iz ove grupe najviše je onih koji odustaju od liječenja. Znani su nam i pojedinci iz ove grupe koji polako napreduju, ali zbog vlastitog stava to ne vide, ne prepoznaju, ili ne žele vidjeti i prepoznati. Dakle, shvaćanja pacijenata o načinu rada i programu su, slobodan sam reći, dvojaka i krajnje suprotna. Sada znam da je program zamišljen tako da udovolji jednima i drugima, dakle predstavlja jednu prihvatljivu sredinu.

U nama alkoholičarima kao osobama su isto tako utkane dvije krajnosti. Što smo mi u takvim okolnostima radili u dosadašnjem dijelu našeg života? Trčali smo iz jedne krajnosti u drugu i usput nemilosrdno gubili i na kraju potrošili svu energiju i našli se tu, na IV. odjelu PB Jankomir. Nismo znali da između dviju krajnosti postoji kraći put, zlatna sredina, po kojoj se uz manje napora ide samo naprijed. To nam je ponuđeno u programu liječenja. Tko to prije shvati ili je već shvatio, počeo se mijenjati, ispunio je prvi uvijet za uspješno liječenje

Tko shvaća sporije ili teže, ne treba zbog toga strahovati. Bitno je da pokaže volju i interes, te tako olakša posao terapeutu koji će ga usmjeriti na pravi put, bez obzira koliko im za to trebalo vremena i umješnosti.

Kako je komunikacija osnovni problem većine bolesnika, potrebno mu je i ovdje dati i posvetiti određeni prostor. Prvenstveno je potrebno uspostaviti komunikacijski most između terapeuta i samog bolesnika, no ništa manje nije važna komunikacija na relaciji bolesnik - bolesnik. Težište je na razgovoru, dijalogu, iskrenosti, samokritičnosti i kritičnosti, prepoznavanju sebe kroz poruke drugih, analizi vlastitih pogrešaka, te mogućnosti pronalaženja rješenja i ispravljanja vlastitih pogrešaka.

Koji je doprinos OKLA TZ u rješenju ovog problema, odnosno koliko TZ pomaže u poboljšanju komunikacije?

Svjedoci smo da fizički sposobniji bolesnici već u ranoj fazi liječenja budu raspoređeni na određene dužnosti. Podnoseći izvješće o radu, prvi put se susreću sa većim auditorijem, TZ, i tu, rekao bih, probijaju komunikacijski led, ali na njima lakši način, omogućeno im je da svoje izvješće pročitaju. Nakon toga, oslobođeni početne treme, spremniji su za druge aktivnosti u terapijskom programu, kao što su: aktivnije uključivanje u radu male grupe, predstavljanje, predavanje i sve ono što ih čeka tijekom liječenja.

Da bi se sve navedeno ostvarilo, potrebna je apstinencija. Ona je uvijet, ali ne i konačni cilj, jer ako se jedino ona postigne i nakon odlaska s liječenja, to sigurno ne znači uspješno provedeno liječenje. Dakle, ako paralelno s apstinencijom mijenjamo kvalitetu življenja, odnos prema sebi, odnos prema članovima uže obitelji, odnos prema drugima, radu i obvezama, tek tada apstinencija ima svoju težinu i pravu vrijednost.

Da bismo je uspjeli održati i nakon liječenja, na vrijeme smo upućeni u matične klubove liječenih alkoholičara. Klub kao  udruga, zapravo je temeljni kamen suvremenog pristupa u liječenju alkoholizma. To je produžena ruka svega onoga što nam se pokušalo usaditi tijekom liječenja. Klubovi su, rekao bih, mala oaza u moru alkohola koji nas okružuje i prati na svakom koraku. Zato završetkom liječenja, boravimo što više u toj oazi i po mogućnostima, širimo je!

I na kraju,svjedok sam, a i sretan sam radi  nevjerojatne transformacije pojedinaca i moje osobno, jer je uloga OKLA TZ i u tom dijelu edukacije neizbježna i neprocijenjiva.

Jovo Drežić, član I. male grupe

 

◄ strana 9

Alk. gl. 7-8 /2000 (65/66) str. 13,14,15

strana 16 ►

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES