početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

poćetna HSKLA

početna ZBORNIK

početna UHVAĆENA DUGA

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

Kongresi i konferencije

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

Sadržaj dostupnih brojeva AlkGlas

 

 

 

◄ početna

Alk. gl. 1/1995 (1) str.

 

 

 

RIJEČ UREDNIKA

Štovani  čitatelji!

Čast mi je pozdraviti vas u prvom broju Glasnika, u broju koji izlazi u danima tužnog sjećanja na dragog nam pokojnog prof. dr. Langa kao dokaz naših nastojanja da sami, makar teško, nastavimo njegovim stopama i njemu u spomen.

Glasnik je pokrenut na inicijativu Koordinacije i Predsjedništva Udruge klubova liječenih alkoholičara grada Zagreba, a osnovni mu je cilj postići dobru obavještenost i razmjenu iskustava. Glasnik će na nekoliko stranica donositi najbitnije obavijesti o radu u klubovima, radu Udruge, organiziranju zajedničkih aktivnosti, stručnim pitanjima; a bit će mjesta i za priloge pojedinih članova o svom sadašnjem i ranijem životu. Njime ćemo privremeno ispuniti prazninu nastalu prestankom tiskanja Al-kluba.

Za ostvarenje gore navedenih ciljeva molimo da nam s terena šaljete svoje priloge, bilo preko svojih predstavnika ili jednostavno na moju adresu. Bitno je poslati što više materijala kako bi uredništvo moglo učiniti najbolji, odnosno najaktualniji izbor .S obzirom na mali broj stranica. molim vas da nam šaljete kratke i jezgrovite priloge. Pišite nam i o svojim idejama, potrebama. pitajte. predlažite. Za sve će se u nekom od brojeva naći mjesta. Pogreške ćemo ispravljati "u hodu" i oblikovati Glasnik prema vašim potrebama.

Srdačan pozdrav i u očekivanju vaših priloga 

Dr. mr. sc. Vesna Golik-Gruber

Dragom profesoru!

Nisam kompetentan da prof. dr .Branku Langu dajem ocjenu iz njegove stručnosti, no uzimam si slobodu napisati nekoliko riječi o Branku -prijatelju i dugogodišnjem­suradniku "Linije povjerenja", emisije Hrvatskog radija -Drugog programa, koja je punih pet godina skrbila o duševnom zdravlju, govoreći o obiteljima u alkoholnoj kulturi.

U "Liniji povjerenja", toj svojevrsnoj radijskoj psihoterepeutskoj ordinaciji, više ne dežura prof. dr .Branko Lang, "dragi profesor", kako su ga najčešće oslovlj avali njegovi slušatelji. Brankovo srce nije izdržalo, nije uspjelo pratiti, nositi plemenitu snagu njegove duše. Zračio je radiovalovima pozitivne vibracije, noseći u domove nesretnih nadu i optimizam. Brankov je glas prelazio barikade i rovove probijajući se kroz tutnjavu zla i mržnje u kuće hrvatskih obitelji pod okupacijom. Svakog su utorka dva sata "Linije povjerenja" vraćala vjeru u ljudskije sutra. Rado svjedočim i u ime obitelji širom naše domovine kojima nikad nećemo znati broja. Za šturu medijsku statistiku o slušanosti, broj se obitelji ispisuje u postocima, ali za prof. dr .Branka Langa svaka je obitelj bila “država u malom” –živo tkivo naroda koje mora biti zdravo.

Dragom profesoru iz "Linije povjerenja" pisalo je više od šest tisuća slušatelja. Na svako je pismo odgovoreno. Bilo je više od šest tisuća telefonskih poziva. Sa svima je razgovarao. Pomagao je ljudima prevladavati predrasude koje su ih sputavale da potraže pomoć psihijtra. Kod mnogih je uspio demistificirati duševnu bolest stavljajući je u rang bolesti kao što je i svaka druga bolest. Možda je najvrednije kod prof. Branka Langa bilo umijeće slušanja. Znao je ponuditi rame i šutjeti. Mnogima je to bilo dovoljno.

Maksim Jurjević, urednik "LINIJE POVJERENJA"

 

----: O :----

IN MEMORIAM

Prof. dr. Branko Lang

4.3.1994. – 4.3.1995.

S tugom i ljubavi čuvamo uspomenu na dragog nam predstojnika, učitelja, suradnika, i nadalje prijatelja, koji nas je iznenada napustio prije godinu dana.

Prof.dr.Branko Lang .rođen je u Zagrebu 27.6. 1933. god. (u zagrebačkoj gornjogradskoj obitelji). Školovanje (klasičnu gimnaziju i Medicinski fakultet ) završio je u Zagrebu . Već za vrijeme studija zainteresirao se za psihijatrijsku, psihoanalitičku i napose alkohološku problematiku

Specijalizaciju je završio iz područja neurologije i psihijatrije /1964. god./, a nakon toga, potaknut -patnjama bolesnika, u cijelosti se posvetio problematici alkoholizma. Godine 1972. doktorirao je sa tezom: Alkoholizam, depresija i samoubojstvo. 1986. godine stekao je naslov znanstvenog savjetnika i sveučilišnog profesora, te je vodio nastavu na Stomatološkom, Medicinskom, Pravnom i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnivač je i voditelj poslijediplomskog studija iz Alkoholizma i drugih ovisnosti pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1987 . god. do trenutka nagle smrti 4.3.1994. god. bio je predstojnik Klinike za neurologiju, psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice "Sestre Milosrdnice" u Zagrebu. Doprinio je u mnogome razvoju zagrebačke alkohološke škole i alkohološke misli u našoj i susjednim zemljama. Na tom području dao je veliki doprinos u znanstvenim i stručnim radovima /preko 160/, te u sprečavanju i liječenju alkoholizma i rehabilitaciji alkoholičara. Napisao je više knjiga s tog područja i bio je osnivač ili suorganizator niza narodnih i međunarodnih stručno-znanstvenih časopisa od kojih ističemo "Acta clinica Croatica" i "Alcoholism". Bio je član domaćih i inozemnih stručno-znanstvenih udruga, te predsjednik i osnivač Hrvatskog društva za suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti, kao i predsjednik Hrvatskog društva za suzbijanje alkoholizma i druge ovisnosti Hrvatskog liječničkog zbora, čije je nagrade "Lavoslav Rakovac" bio dobitnik. Znatan doprinos dao je i kao organizator niza međunarodnih i domaćih stručno-znanstvenih skupova. Poseban je doprinos dao širenju mreže podrške obiteljima psihijatrijskih bolesnika, napose liječenih alkoholičara, te klubovima liječenih alkoholičara, čije je Udruge bio višegodišnji predsjednik. Godinama je svima bio poznat kao stručni voditelj popularne radio emisije "Linija povjerenja" (utorkom u 20 sati na Drugom super) i po nizu stručno-popularnih knjiga iz područja alkohologije i ostale psihijatrije.

Bio je stručnjak velikoga medicinskog znanja, no isto tako čovjek bogate erudicije i široke kulture, visoke etičke svijesti i osvjedočeni rodoljub.

Nakon njega ostala je tuga, ali i sreća i ponos što smo radili s njime, učili, i ljudski nastojali pomoći našim bolesnicima.

Prof. dr. Branko Lang je bio izuzetan čovjek i liječnik-neuropsihijatar za kojim neizmjerno žale svi koji su ga poznavali i voljeli, osobito mi -njegovi kolege i suradnici.

Zbog svega što je učinio za bolesnike, Kliniku i napredak hrvatske psihijatrije i znanosti, neka mu je vječna hvala.

 Prof. dr. sc.  Vlatko Thaller,

predstojnik Klinike za psihijatriju KB «Sestre Milosrdnice»

----: O :----

POZDRAV GLASNIKU IZ KLINIKE ZA PSIHIJATRIJU, ALKOHOLOGIJU I DRUGE OVISNOSTI KLINIČKE BOLNICE "SESTRE MlLOSRDNICE" U ZAGREBU

Tužna je ovo godina za nas. Napustio nas je prof. dr .Branko Lang, naglo, neočekivano, ne pripremivsi nas niti najmanje za svoj odlazak. Nakon umirovljenja prof. dr . Vladimira Hudolina, izgubili smo i drugog "diva". Posvetivši se cijelim bićem i uz pomoć svoje obitelji (prof. Vojka Drakulić nam je također pomagala savjetima iskusnog i kreativnog psihologa ) nadopunio je prijašnja postignuća daljnjim posebno kreativnim, gotovo dramaturškim postupcima. Ne samo usavršavanjem psihodramatskih postupaka u alkohologiji, pa autogenim treningom, nego je i samu terapijsku zajednicu prof. Lang obogatio novim pristupima, prilagođavajući najrazličitija svjetska iskustva našoj sredini. Nezaboravna je bila njegova "Linija povjerenja", koja je prerasla u opću društvenu potporu svim ugroženima., jer to je bila puna veza sa strukom, alkohologijom, i općenito psihoterapijom. Njegove knjige, dijapozitivi i videovrpce s predavanjima na posebnim edukacijskim seminarima ostat će nam trajna pomoć.

Njega više nema. Nismo to mogli predvidjeti i svima je bilo teško snaći se. Kako ga zamijeniti? Na neki način -nikako! Ali život ide dalje, problemi su sve veći, jer u predratnom, ratnom i poratnom razdoblju problemi alkoholizma su u porastu, poglavito među mladeži, a i kod svih prognanih, izbjeglih, očajnih i jadnih. Takva razdoblja uvijek moraju rezultirati većim problemima na svim područjima, pa i mi moramo očekivati dalji priliv osobito mladih alkoholičara, katkad nastalih u nekoliko mjeseci najtežeg stresa i pijenja. Tu dolaze i droge, sve se miješa, ali se zaboravlja da je naša nacionalna droga, eliksir , zabava i zaborav i na kraju nesreća baš sam alkohol.

Nedavno je u jednoj televizijskoj emisiji posvećenoj ovisnicima o drogama, iskusni političar i odvjetnik istaknuo da se zavaravamo olakom upotrebom droga, iako još uvi jek ima deset puta više alkoholičara. Njihova je društvena, psihička i zdravstvena ugroženost znatno veća, nego kod upotrebe drugih sredstava ovisnosti. Ne smije se, također , zatvarati oči pred kombiniranim ovisnostima. Primjerice pušenje alkoholičara uzrokuje niz zdravstvenih problema -poremećaje krvno-žilnog i dišnog sustava, pa i rak pluća. Nažalost, društvo premalo ulaže napora i sredstava za suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti. Moglo bi se raći da društvo čak i dobiva"gurajući" ljude u društveno prihvatljivo pijenje ( društveno pijenje je prekomjerenje pijenje!), a da ne bi snosilo odgovornost u spašavanju oboljelih.

Bilo bi dobro da u emisijama koje idu u živo, a vezane su uz bilo koju vrst ovisnosti, što glasnije svi zajedno upozorimo na opasnost od alkoholizma, kao najčešće ovisnosti. Potrebno je, također, kod alkoholičara što prije započeti liječenje i rehabilitciju. Ističemo važnost rehabilitacije u klubu liječenih alkoholičara. Nužna je čvrsta međusobna suradnja između klubova liječenih alkoholičara, koja se najbolje može postići redovitim jednomjesečnim okupljanjem voditelja klubova uz nazočnost stručnjaka koji se bave suzbijanjem problema vezanih uz alkoholizam -tzv supervizijskih sastanaka. Na taj način bismo oživjeli međuklubske aktivnosti koje su gotovo zamrle. Time želimo nastaviti pozitivna iskustva zagrebačke i hrvatske alkohološke škole.

Prim. dr .Darko Breitenfeld

----: O :----

U SJEĆANJE

Navršila se tužna godina dana od kako nas je zauvijek napustio naš voljeni doktor Lang. U druga klubova liječenih alkoho1ičara i klubovi liječenih alkoholičara s obiteljima izgubili su prijatelja, liječnika, čovjeka. Ponekad ne mogu shvatiti da V as više nema među nama, jer ste svojim pristupom i svojim interesom za po)jedinca osvojili naše simpatije. V aš blagi glas mogao je smiriti i najtežeg bolesnika, a da pri tome upotrijcbitc svc svoje stručno znanje. Klubovi liječenih alkoholičara izgubili su os­lonac u koordinatoru, a svojom prisutnošću u klubu ulijevali ste nadu u uspješnost nje­govoga rada .Imali ste vremena da svakog saslušate, a nas. liječene alkoholičare, hrabrili ste i poticali na uspjeh u liječenju, na rad u klubu i pomoć članovima kluba. na kontakt s bolnicom. Budili ste u nama želju za životom, sve što je lijcpo, a najviše motiv za apstinenci jom .

Svakog utorka s nestrpljenjem smo čekali Vašu i našu "LINIJU POVJERENJA". u kojoj ste pokušali pomoći onima koji imaju probleme s alkooholom, ali i onima koji su imali i druge zdravstvene probleme. V aš umirujući glas u emisiji "Pet minuta sam sa sobom" davao je posebnu draž tog utorka. Sada Vas se sa sjetom sjećamo, nadajući se d a ste pronaš1i mir i spokoj i da ćemo se jednoga dana opet svi zajedno sresti.

Vaš štovatelj i dugogodišnji apstinent, Ivan Markoci

----: O :----

MI, LJECENI ALKOHLICARI, MORAMO UZETI STVAR U SVOJE RUKE

Svaki rat uvijek donosi tugu i bijedu: poginule, ran­jene, žene zavijene u crno i djecu bez roditelja. Rat deprimira ljude, njihova se životna energija topi, ra­dosti je malo, a tuge ima i previše. Cak i ako nismo direktno pogođeni ratom, ako nitko od nama na­jbližih nije stradao, ako smo ostali nedirnuti na svo­jim ognjištima, ne možemo reći da nas je rat ostavio netaknutima. Patnja bližnjih ranjava i našu dušu. Nemogućnosti da kao pojedinci znatnije po­mognemo, pobuđuje u nama depresiju.

I mi, liječeni alkoholičari, kao sastavni dio popu­lacije, osjećamo se tako. Stalna prisutnost ozbiljnih životnih problema potisnula je, čini se, probleme alk­oholizma u drugi plan. Postali smo bezvoljni i nezainteresirani za rad u našim kl ubovima. Vjero­jatno se upravo zbog toga i ugasio veliki broj KLA na području grada Zagreba; primjerice od 14 KLA koji su dijelovali prije rata na području Novog Za­greba, preživjela su svega tri kl uba: u Dugavama, Remetincu i Zapruđu.

Rat je posredno i neposredno loše utjecao na rad klubova. Obnova zemlje, pomoć prognanicima i in­validima domovinskog rata, zahtijeva znatna financi­jska sredstva. nema dovoljno sredstava za zado­voljavanje svih potreba društva; financiranje klubova od strane Republičkog fonda za zdravstvo i za soci­jalnu zaštitu -prestalo je, a to je imalo za posljedicu -nestanak stručnih terapeuta u klubovima. S druge strane, broj alkoholičara se u ratu povećao što je i razumljivo. Nesigurnost, strah i očaj uvijek su se "topili" u alkoholu. Mali broj klubova koji je preživio sve ove nedaće sada je pod "udarom" velikog broja novih članova i oni prerastaju u goleme klubove, u kojima je gotovo nemoguće provoditi kvalitetan rad. Cini se da je potreba za radom klubova liječenih alkoholičara sve veća, a realne mogućnosti za to su sve manJe.

Mi, liječeni alkoholičari, moramo, očito, uzeti stvari u svoje ruke i rješavati nastale probleme vlastitim snagama, i stoga moramo nastojati:

Ř                  oživjeti rad onih klubova koji su se u rat­nom periodu ugasili,

Ř                  oživjeti međuklubske aktivnosti,

Ř                  informirati se o radu klubova na području grada Zagreba i njihove Udruge. To upravo pokušavamo ovim "Glasnikom",

Ř                  financirati vlastitim sredstvima terapeute za rad u kl ubovima,

Ř                  upućivati na seminare koje organiziraju Udruge KLA grada Zagreba i Klinika za neurologiju, psihija­triju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice", kako bismo osigurali paraprofesionalni kadar za rad u klubovima.

Ř                  -osigurati prostorije za rad u mjesnim zajednicama. Pri tome moramo biti vrlo uporni, pa ako treba i dosadni nadležnima .

Kongresi klubova liječenih alkoholičara i simpoziji, koji su bili organizirani prije rata, mnogo su doprinijeli jačanju volje za rad u klubovima, želje da se pomogne liječenim alkoholičarima i njihovim obiteljima. Mnogima od nas nedostaju ta druženja; ona su nam davala snagu da izdržimo u našim nastojanjima, rađala su entuzijazam i radni elan u provođenju naših zamisli. Vrijeme je da se trgnemo iz učmalosti i oživimo naše susrete!

Prof. Vlasta Hitrec Klub liječenih alkoholičara "Zapruđe"

----: O :----

◄ početna

Alk. gl. 11995 (1) str. 1

 

IZDAVAČI / NAKLADNICI:

Adresa uredništva: Klinika za psihijatriju kliničke bolnice "Sestre molosrdnice". Vinogradska 29, 10000 ZAGREB, tel 01/378-77-54

web: http://www.hskla.hr, http://www.hskla.hr/ag/

Glavna i odgovorna urednica: Vesna Golik-Gruber, e-mail: vgolikgruber@yahoo.com

Zamjenik glavnog urednika:  Zoran Zoričić

Za Internet izdanje prilagodio:  Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor: D. Cesarec, Š. Bedeniković, S. Jelić, E. Kovačević, V. Majdek, K. Radat, D. Vodopivec, V. F. Augustič, Ž. Štimac, A. Jacoub

Vanjski suradnici: T. Bakula-Vlaisavljević, E. N. Gruber, S. Jurčević. S. Karlović, M. Pakasin,  R. Sanjković, M. Turk-Kuči, D. Wölfl, D. Vragović, M. Zec-Miović, Z. Žagi

Tehnicki urednik: Robert Gruber

Suradnja se ne honorira. Prilozi se ne vraćaju.

Izlazi mjesečno. Pretplata se uplaćuje na žiro račun 2340009-1100137559 poziv na broj 1222147, s naznakom

 "Zajednica KLA, za Alkoholoski glasnik".

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES