ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK

UREDNICA Mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber

IZDAVAČI         Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                                 Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Zagreb, 2003.

 

 

 

ZBORNIK

predgovor
recenzije

Sadržaj:

POGLAVLJA
članci
indeks autora

 

POČETNE

STRANICE

Početna HSKLA

 

početna zbornik

 

početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

 

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

 
 

poćetna UHVAĆENA DUGA

Kongresi i konferencije

 

 

 

 

 

IZVANKLUPSKE AKTIVNOSTI ČLANOVA KLUBOVA LIJEČENIH ALKOHOLIČARA

Katarina Radat*

Klubovi liječenih alkoholičara posljednja su karika u konceptu lanca liječenja alkoholičara. U klubovima se provodi resocijalizacija liječenih alkoholičara nakon triježnjenja, medikamentozne terapije i uvida u daljnji terapijski rad, koji se nastavlja redovitim odlaskom na sastanke u klub liječenih alkoholičara prema mjestu stanovanja. Djelovanje i utjecaj kluba na resocijalizaciju liječenog alkoholičara se ponajprije ogleda  na sastancima u klubu, a nastavlja se na poslu, u susjedstvu, u zajednici. Bitno je naglasiti, da osim osmišljena terapeutskog rada,  uspješnoj i kvalitetnoj resocijalizaciji pridonose izvanklupska druženja s članovima kluba.

Danas, kao što se vidi iz brojnih aktualnosti koje organiziraju klubovi liječenih alkoholičara u Hrvatskoj, mnogi klubovi prakticiraju izvanklupska druženja. Ona se očituju u brojnim društvenim, zabavnim, odgojnim i obrazovnim aktivnostima koje organiziraju sami članovi klubova. No, te velike i svima nama poznate aktivnosti i organizirane akcije proizišle su upravo iz prvobitnih spontanih druženja članova kluba.

Dolaskom u klub upoznaju se neke od osoba koje svakodnevno susrećemo u susjedstvu, na ulici, u trgovini, u crkvi i tu su neizbježni pozdravi, izmjena dvije-tri riječi. Osobe koje susrećemo postaju, od prvog susreta izvan redovitog sastanka kluba, više od poznanika. U njima mladi apstinenti vide osobe koje ih poznaju, koje poznaju njihov život i bolje razumiju njihove poteškoće. Slučajni susreti vrlo brzo završavaju dogovorenim druženjima. Sastanci u klubu tako postaju nešto sasvim drugo, jer su tu sada osobe koje bolje poznajemo i s kojima smo nešto više od samih članova kluba.

Izvanklupsko druženje terapeuti vrlo često podržavaju, kao i stariji apstinenti, jer je za vrijeme prekomjernog pijenja osoba imala uzak krug prijatelja - u pravilu su to osobe koje imaju iste navike pijenja. Odlaskom na liječenje i donošenjem odluke o osobnoj promjeni i promjeni svog života, mijenjaju se i prijatelji. Nema više «tekućih» prijatelja, čemu su razlozi što apstinent ne odgovara onima s kojima se donedavno intenzivno družio/la, a prijatelje koji ne piju odavno je već izgubio/la. Odlazak u klub je novom apstinentu upoznavanje novih osoba i stvaranje novog kruga prijatelja. Ubrzo shvaćaju da su ti prijatelji sada pravi prijatelji koji nas poznaju i prihvaćaju kao osobu koja ima i pozitivne i negativne osobine. To su osobe koje nas razumiju i s kojima možemo otvoreno razgovarati, oni poznaju našu problematiku, znaju kako i zašto upravo tako «dišemo». Mladi apstinent vrlo brzo prepoznaje da se na članove kluba može osloniti i zna da na njih može računati kad mu budu najpotrebniji.

Promatrajući klubove u izvanklupskim druženjima, vidimo da osobe koje su se sprijateljile s članovima kluba, što naravno podrazumijeva i izvanklupsko druženje, duže apstiniraju. Primjeri što ih  susrećemo u klubovima koji imaju razvijena izvanklupska druženja, govore nam o recidivima koji su sastavni dio alkoholne bolesti, koji traju vrlo kratko, katkad i svega nekoliko sati, jer se članovi bolje poznaju, lakše im je govoriti o svojim poteškoćama, brže stvaraju uvide u svoje poteškoće, upoznaju sebe i njihova apstinencija je čvršća, jednostavnija, kvalitetnija, postaje sastavni dio njihovog života, njihove svakodnevice. Kako druženje izvan kluba pridonosi jačanju pojedinca i njegove osobnosti, tako pridonosi i grupnoj koheziji. Klub postaje klub otvorenih i iskrenih prijatelja što pridonosi razvoju grupne dinamike. Na sastancima kluba, čiji se članovi druže izvan kluba, vrlo se brzo uočavaju bolji rezultati pojedinaca i grupe. Grupa napreduje "sama od sebe". Razgovori među članovima su iskreniji, izravniji i konkretniji, što pridonosi bržem oporavku, resocijalizaciji i želji za ostankom u grupi. Osobe se vrlo brzo poistovjećuju s grupom, (razvija se MI-osjećaj). Grupna je kohezija vidljiva i u zalaganju za ostvarivanje zadaće grupe i grupnih ciljeva.

Izvanklupsko druženje, samo po sebi, znači spontano stvaranje podgrupa unutar kluba, unutar kojih se članovi više druže. Upravo ta spontana podgrupa ima snagu zadržavanja članova. Grupa i pojedinci u grupi utječu na svoje članove, ali, gledajući malo šire, može se vidjeti jači i širi utjecaj grupe i na druge članove kluba. Spontano formiranje podgrupa potiče kod članova potrebe za izvršavanjem zadaća kao i  odgovornost članova za sebe i svoje postupke, ali i za obveze prema klubu i drugim članovima. Razvojem kohezije u grupi neminovna je prisutnost osjećaja pripadnosti i sigurnosti među članovima.

Kohezija pojačava djelotvornost grupe koja se u klubu očituje u boljem i učinkovitijem radu i funkcioniranju kluba. Klubovi u kojima postoje podgrupe zadržavaju i proširuju  svoje članstvo, što se vidi iz klubova s područja Susedgrada, koji su u relativno kratkom roku i na relativno malom području osnovali nekoliko klubova. U svakom klubu zadržava se i povećava broj članova, čemu je zacijelo pridonijelo izvanklupsko druženje i stvaranje podgrupa, što članovi tih klubova posebno njeguju.

No, nije sve crno, niti je sve bijelo. Sve ima dvije strane, pa tako i izvanklupsko druženje. U sagledavanju i druge strane ove problematike, možemo uočiti da je druženje izvan kluba pozitivno i potrebno za kvalitetniju apstinenciju članova kluba i njihovih obitelji, ali može imati i negativne učinke. U grupama u koje ulazimo radi zadovoljavanja nekih osobnih potreba, susrećemo različite ljude koji nam mogu biti prijatelji, ali i ne moraju. Za prijatelja biramo osobu koja nam odgovara po više kriterija i u tome smo vrlo kritični. Izabiremo osobu koja je sličnih navika kao i mi, osobu s kojom se dobro osjećamo. Stoga je normalno da ne možemo biti dobri sa svih 14 članova kluba, jer su svi različiti. I upravo birajući osobe, stvaramo jedno društvo, uzak krug ljudi s kojim se družimo. Polagano, ne primjećujući, stvara se zatvoren krug ljudi koji se druže izvan kluba, koji izmjenjuju i u klubu i nakon kluba nekoliko riječi. Novi, ali i oni članovi koji su manje komunikativni, osobe koje se ne znaju nametnuti, ostaju izvan toga kruga. Stvaraju se grupice, klanovi, u koje je vrlo teško ući i razbiti ih. Te se osobe svakodnevno nalaze u istom krugu ljudi i stvaraju svoj svijet kvalitete u koji je vrlo teško prodrijeti i potaknuti osobu da ga počne mijenjati. Stvaraju čvrste granice između sebe i ne dopuštaju ulazak drugih članova u grupu. Grupa se zatvara i postaje poput oraha, u koju je nemoguće doprijeti. Sve se aktivnosti se odvijaju između nekoliko članova. Praksa nam pokazuje da članovi u klubovima nastavljaju započete razgovore za vrijeme druženja, pri čemu ostali članovi ostaju izvan razgovora jer nisu upoznati s temom, što u njih razvija osjećaj izoliranosti i manje vrijednosti.

Takve zatvorene grupe vrlo brzo izabiru put koji je trnovit. Članovi razvijaju svoju ideologiju i postavljaju nova pravila koja njima odgovaraju, pri čemu cijeli klubovi vrlo brzo odlaze u recidive i tim klubovima prijeti neminovan raspad.

Upravo klanovi i zatvorene grupice postaju dodatna tema za terapeuta, koji ih treba prepoznati i na vrijeme prevenirati. Uloga je terapeuta upozoriti članove na pojavu toga problema. On treba znati zašto se to događa i s kojom svrhom. Čovjek, grupirajući se, zadovoljava svoje osnovne potrebe. Glasser, autor Realitetne terapije, navodi pet osnovnih potreba: potreba za preživljavanjem, potreba za moći, potreba za ljubavlju i pripadanjem, potreba za slobodom i potreba za zabavom. Potreba za preživljavanjem je osnovna, egzistencijalna potreba čovjeka, koja je preduvjet za razvitak ostalih potreba. U grupi ili zajednici se najprije zadovoljava potreba za pripadanjem, odnosno ljubavlju koja se dobiva od članova iskazivanjem pažnje, osjećaja brižnosti članova za nas i naše probleme. Vrlo se brzo razvija osjećaj pripadnosti grupi. Potreba za zabavom je potreba za koju možemo reći da se najlakše zadovoljava u grupama koje nastaju iz našeg osobnog odabira, jer su to grupe u kojima se zabavljamo, u kojima razgovaramo o zanimljivim temama, šalimo se i, što je najvažnije, smijemo se. Potreba za slobodom, koju Glasser naziva trećom potrebom, upravo se  zadovoljava  na način da je to naš odabir kruga ljudi s kojima ćemo se družiti i naš je izbor kada ćemo se i koliko družiti. Potreba koju svaki pojedinac ima i koja je svojstvena samo ljudskom rodu jest potreba za moći. Ostvaruje se u odnosu prema ostalim članovima velike grupe, odnosno kluba liječenih alkoholičara, jer osoba koja se druži i ima krug ljudi na koje može računati, ima osjećaj snage i veće sigurnosti od drugih članova i naspram drugim članovima. Zadovoljena potreba za moći osobi daje osjećaj kompetencije u bržem shvaćanju problema i prepoznavanju kriznih situacija. Potreba moći izgrađuje se primanjem povratne informacije uvažavanja od drugih članova, što osobi daje legitimitet za lakše i djelotvornije pružanje pomoći drugima. Zadovoljenje tih potreba odražava se na apstinenciju članova i njihov odnos prema apstinenciji.

U terapeutskom radu uloga je terapeuta, odnosno stručnog djelatnika kluba, da usmjeri svoj rad i na izvanklupsko druženje, na njegove pozitivne i negativne značajke. Razvoju pozitivnih konotacija izvanklupskog druženja pridonosi stručnost terapeuta, odnosno stručnog djelatnika u klubu liječenih alkoholičara. Stručnost se postiže stalnom daljnjom edukacijom iz područja alkoholizma, savjetodavnog rada, kao i rada s grupama. Nužno je praćenje literature, bavljenje i istraživanje problematike alkoholizma te pisanje stručnih radova i članaka. Veliku važnost treba posvetiti superviziji (vrednovanju rada) bez obzira na godine staža u svome radu,  jer supervizija omogućava ne samo pomoć iskusnijih terapeuta manje iskusnima, nego stalnu daljnju razmjenu iskustva i učenje novih spoznaja.

_______________________

* Katarina Radat, dipl. soc. radnica, Klub "Stenjevec"

 

 

                                STRUČNA UREDNICA: Mr. sc. dr. Vesna Golik - Gruber

RECENZENTI:    Doc. dr. sc. Darko Breitenfeld

                       Prim. dr. sc. Željko Marinić

 Korektura: Željko Štimac

 Za tisak pripremila: Mr. sc. dr. Ema Ničea Gruber

Tisak: Tiskara «Puljko»

Radovi koji su tiskani u ovom Zborniku, preuzeti su iz Alkohološkog glasnika u izvornom obliku.

 

 

 

 

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES