ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK

UREDNICA Mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber

IZDAVAČI         Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                                 Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Zagreb, 2003.

 

 

 

ZBORNIK

predgovor
recenzije

Sadržaj:

POGLAVLJA
članci
indeks autora

 

POČETNE

STRANICE

Početna HSKLA

 

početna zbornik

 

početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

 

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

 
 

poćetna UHVAĆENA DUGA

Kongresi i konferencije

 

 

 

 

 

ULOGA KLUBOVA LIJEČENIH ALKOHOLIČARA U SUVREMENOM PRISTUPU ALKOHOLIZMU U PROGRAMIMA PREVENCIJE, LIJEČENJA I REHABILITACIJE

Jerka Jukić, Mirta Lončar, Mirna Kontrec*

Uvod

Alkoholizam i prekomjerno pijenje alkoholnih pića najveći su društveni problem. Danas se o alkoholizmu, kao posljedici dugotrajne i prekomjerne potrošnje alkoholnih pića, sve manje govori kao o bolesti ovisnosti, a sve više o poremećaju ponašanja nastalom u dinamici životnih odnosa, gdje konzumiranje alkoholnih pića postaje osnovni način ponašanja i življenja. Proizvodnja i potrošnja alkoholnih pića u našim krajevima uvijek je bila i ostala visoka, a osobito se njeguju brojni običaji i navike pijenja. Visoka društvena potrošnja producira i veći broj alkoholičara. Uzroci alkoholizma su u običajima i navikama pijenja, u socijalnim, psihološkim i biološkim problemima. Pijenje alkoholnih pića dovodi do fizičkog i psihičkog oštećenja zdravlja, kao i ekonomskih, obiteljskih, socijalnih i općenito društvenih problema.

Prema istraživanju Centra za proučavanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti i Klinike za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti u okviru projekta o maladaptaciji u nas, 15% odraslih muških osoba boluje od alkoholizma, a 15% njih prekomjerno pije. Od alkoholizma boluje 3,5 - 4% ukupne populacije. U našoj zemlji ima 240.000 alkoholičara ili 700.000 osoba (u ovu brojku je uračunata prosječna obitelj od tri člana), koje direktno pate zbog alkoholne bolesti. Tijekom života se javno-službeno registrira 10-25% toga broja, a liječi se oko četvrtina postojećih alkoholičara.. U Gradu Zagrebu procjenjuje se da postoji oko 50.000 ovisnika - alkoholičara. Svaki treći Zagrepčanin u svojoj obitelji ima veliki problem - alkoholizam.

Ispitanici i metode rada

Ispitivan je broj hospitalizacija s otpusnom dijagnozom F 10 u Gradu Zagrebu za razdoblje od 1995.-1998. Izvršena je analiza podataka o djelatnosti klubova Liječenih alkoholičara za razdoblje 1995.-I998., zaprimljenih od Zajednice klubova liječenih alkoholičara Zagreba. Provedena je anonimna anketa u 50 klubova liječenih alkoholičara, kao izvaninstitucijskog oblika liječenja.

Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba na osnovi prikupljenih analiziranih bolesničko-statističkih i psihijatrijskih listića za razdoblje od 1995.-1998. raspolaže s brojem hospitalizacija prema dobi i spolu s otpusnom dijagnozom F 10 Tijekom navedenog razdoblja praćena: su sljedeća stanja:, akutna intoksikacija. štetna uporaba alkohola, sindrom ovisnosti, stanje apstinencije s delirijem, psihotični poremećaj i amnestički sindrom: Tako je tijekom 1995 ukupno hospitalizirano 1148 osoba, od koji 406 žena i 742 muškarca. U 1990. zabilježen je broj od 395 hospitaliziranih žena i 2193 muškarca, odnosno sveukupno 2588, a što je za 44,35% više u odnosu na 1995. godinu. približno slično stanje je i u 1997. s 2487 hospitaliziranih, od čega 403 žene i 2084 muškarca. Tijekom 1998. zabilježen je pad na 1722 hospitalizirane osobe od čega su 268 žene, a 1454 muškarci.

 

 

1-4

5-9

10-19

20-29

30-39

40-49

50-59

60-69

70-79

80+

u

1995

ž

 

1

12

13

67

104

113

65

25

6

406

 

m

 

 

14

58

116

258

190

80

25

1

742

 

u

 

1

26

71

183

362

303

145

50

7

1148

1996

ž

 

 

14

12

49

166

79

59

12

4

395

 

m

 

2

35

150

401

786

506

238

67

8

2193

 

u

 

2

49

162

450

952

585

297

79

12

2588

1997

ž

 

 

13

10

56

157

83

55

22

7

403

 

m

 

 

27

121

366

716

562

225

59

7

2084

 

u

 

 

40

131

422

873

645

280

81

14

2487

1998

ž

 

 

20

4

43

73

70

43

13

2

268

 

m

 

1

54

78

257

488

368

158

46

4

1454

 

u

 

1

74

82

300

561

438

201

59

6

1722

 

Tablica 1. Broj hospitaliziranih (F 10) po dobnim skupinama od 1995.-1998

 

 Slika 1. Broj hospitaliziranih (F 10) po dobnim skupinama od 1995.-1998.

 

Slika 2. Broj hospitaliziranih po spolu za razdoblje od 1995.-1998.

U razdoblju od 1995.-1998. uočava se najveći broj hospitaliziranih osoba oba spola u dobi od 40- 49 godine života, a vezano uz dijagnozu F 10.

Najveći broj hospitaliziranih osoba s otpusnom dijagnozom F 10 bio je u Kliničkoj bolnici "Sestre milosrdnice" - 723 (42,0 %);  slijedi Psihijatrijska bolnica Vrapče – 635, (37,0%); Psihijatrijska bolnica Jankomir - 244 ( 14.2%),

Klinički bolnički centar Zagreb - 71 (4,0%); Klinika za dječje bolesti Zagreb - 40 (akutna intoksikacija alkoholom - (2,3%). U Kliničkoj bolnici                                                                                               Dubrava i

Općoj bolnici Sveti Duh hospitalizirane su po 4 osobe (0,2%), a u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti 1 osoba (0,1 %) - prikaz tablica 2.                                                                                                                           

Tablica 2. Broj hospitaliziranih osoba u određenoj zdravstvenoj ustanovi s dijagnozom otpusta F 10 za Grad Zagreb u 1998. godini

Zdravstvena ustanova

Ukupno hospitalizacija

1. Klinička bolnica "Sestre  milosrdnice"

723

2. Psihijatrijska bolnica Vrapče

635

3. Psihijatrijska bolnica Jankomir

244

4. Klinički bolnički centar Zagreb

7I

5. Klinika za dječje bolesti Zagreb

40

6. Klinička bolnica Dubrava

4

7. Opća bolnica Sveti Duh

4

8. Specijalna bolnica za kronične bolesti

1

Sveukupno:

1722

Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, lipanj 1999.

 

Do Domovinskoga rata 1991. u Gradu Zagrebu djelovalo je 85 klubova liječenih alkoholičara. Tijekom Domovinskoga rata 1991. i 1992. prestala su sa radom 44 kluba, unatoč povećanom broju alkoholičara. Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb je medu prvima prepoznao važnost brige za osobe ovisne o alkoholu. Golemi pomak je uslijedio nakon inicijative Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb u poticanju rada klubova liječenih alkoholičara na području Grada Zagreba od 1995. godine, što je rezultiralo osnivanjem novih 14 klubova i revitalizacijom 7 starih klubova liječenih alkoholičara.

Prema podacima zaprimljenim od Zajednice klubova liječenih alkoholičara Zagreba situacija na području Grada Zagreba od 1995.-1998., a po pitanju djelatnosti klubova liječenih alkoholičara bila je sljedeća:

U 1995. godini na području Grada Zagreba djelovalo je 37 klubova s ukupno 770 liječenih alkoholičara i 495 članova obitelji, što je prosjek od 13 obitelji i 7 samaca, uz prosječnu posječenost od 71 %.

Tijekom iste godine klubove su napustile 136 obitelji i 101 samac, među kojima i 42 recidivista koji se nisu vratili u apstinenciju. Od 102 recidiva, 60 članova se vratilo u klub i uredno apstinira, što je 58% od ukupnog recidiva. Od 770 liječenih alkoholičara u 1995 godini 5% ih je ostalo u recidivu. Jubilarne apstinencije pokazuju da najveći broj liječenih alkoholičara napušta klub liječenih alkoholičara u prvoj i drugoj godini apstinencije - 55%, a daljnje napuštanje kluba liječenih alkoholičara nakon pete godine u odnosu na 10. godišnju apstinenciju 74%.

Tijekom 1996. godine djelovalo je 39 klubova sa ukupno 865 liječenih alkoholičara i 565 članova obitelji, što je prosjek od 15 obitelji i 8 samaca uz prosječnu posjećenost od 72%. Klubove su napustile 142 obitelji i 101 samac, među kojima 68 recidivista koji su recidivirali  i nisu se vratili u apstinenciju. Od 130 recidiva, 62 člana ponovno su se vratila u klub i uredno apstiniraju, što je 48% od ukupnog recidiva. Od 865 liječenih alkoholičara u 1996. godini, 8% ih je ostalo u recidivu. Jubilarne apstinencije pokazuju iste trendove, liječeni alkoholičari tijekom prve, druge i treće godine apstinencije napuštaju klubove.

Slika 3.  Postotak hospitalizacija po zdravstvenim ustanovama za  Zagreb u 1998.

Tijekom 1997. djelovala su 42 kluba s ukupno 1.028 liječenih alkoholičara i 615 članova obitelji, što je prosjek 15 obitelji i 10 samaca uz prosječnu od  74%. Klub liječenih alkoholičara su napustile 148 obitelji i 98 samaca, među kojima su i 56 recidivista, koji se nisu vratili u apstinenciju, što je 5 % od ukupnog broja članova. Od 114 recidiva, 58 članova ponovno se vratilo i uredno apstinira, što je 51 % od ukupnog recidiva. Napuštanje kluba liječenih alkoholičara  u prve dvije godine je 36%, a u četvrtoj i petoj 58% u odnosu na jednogodišnje apstinente u I995. godina.

U 1998. godini djelovalo je 48 klubova liječenih alkoholičara s ukupno 950 liječenih alkoholičara i 623 člana obitelji, što je prosjek od 13 obitelji : 7 samaca uz prosječnu posječenost od 76%.  Klub su napustile 123 obitelji i 93 samca, među kojima je i 50 recidivista koji se nisu vratili u apstinenciju, što je 5% od ukupno 950 članova klubova u 1998. godini. Od 131 recidiva, 81 član ponovno se vratio i uredno apstinira, što je 62% od ukupnog recidiva. Napuštanje kluba u prve dvije godine je 46%, a u četvrtoj i petoj 53% u odnosu na jednogodišnje apstinente u 1996. godini.

U 1999. godini u 62 registrirana kluba je trenutno 826 apstinenata i 528 članova obitelji, što je prosjek od 11 obitelji i 6 samaca uz posječenost od 78%. Do sada je 81 obitelj i 44 samca napustilo klub, medu kojima je i 31 recidivista, od ukupno 62 recidiva, odnosno 3% od ukupnog broja članova. Od 62 recidiva 50% se vratilo u apstinenciju.

 Slika 4. Broj klubova liječenih alkoholičara od 1995.-1999. s brojem članova.

Iz podataka o djelatnosti zaprimljenih od 50 klubova liječenih alkoholičara na području Grada Zagreba vidljivo je da klubove polazi 681 osoba.

Alkoholizam je posljedica pozitivnoga odnosa čovjeka prema pijenju; te niza običaja i navika pijenja, koja kroz dugotrajnu upotrebu alkoholnih pića dovodi do potrebe za stalnim pijenjem. Od 681 člana klubova liječenih alkoholičara kod 198 muškaraca (36%) ovisnost je trajala između 5-10 godina; kod 209 članova (37%) ovisnost je bila između 11-15 godina, 154 člana (27%) su konzumirali alkoholna pića između 16-20 godina. Zapaženo je kraće trajanje ovisnosti u žena nego u muškaraca; tako da je 51 žena (43,5%) bila ovisna između 5-10 godina; njih 57 (47,5%) konzumiralo je alkohol između 11-15 godina, a kod 12 žena (10%) ovisnost je trajala od 16-20 godina.

Tablica 3. Podaci o trajanju ovisnosti prije uključenja u klub liječenih alkoholičara po spolu

    Trajanje ovisnosti

Spol

5-10 god.

11-15 god.

16-20 god.

Ukupno

M.

198

209

154

561

 Ž.

51

57

12

120

Ukupno:

249

266

166

6 81

Izvor podataka: Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreba, travanj 1999.

 

Slika 5. Trajanje ovisnosti po spo1u prije uključenja u klub liječenih alkoholičara.

   

Od ukupnog broja članova u 50 klubova liječenih alkoholičara, 561 čine muškarci, a 120 žene. Proizlazi kako je odnos broja muškaraca prema ženama 4:1. Posebnu pozornost izaziva alkoholizam žena, budući da broj žena alkoholičarki raste, i u nas i u svijetu, što upravo zabrinjava u usporedbi s brojem muškaraca alkoholičara, jer je taj odnos prije desetak godina bio 10:1, a danas je 4:1. Alkoholizam se u žena javlja kasnije, rezultat činjenice da u kasnijim dobnim skupinama ima više činitelja alkoholizma žena (osamljenost, rastave, nezaposlenost, neurotski poremećaji, anksiozna stanja, osobni konflikti, model slobodnijeg ponašanja).

Najveća zastupljenost liječenih alkoholičara, kako muškaraca tako i žena, a koji se nalazi u klubovima je u dobi između 40-49 godina života. To je najčešća dob kada alkoholičar pristane na liječenje, jer su nakon dugogodišnjeg alkoholičarskog staža tada već nastupile znatne poteškoće kako u fizičkom i psihičkom pogledu, unutar obitelji, te radni i društveni poremećaji.

Tablica 4. Broj članova 50 klubova liječenih alkoholičara tijekom 1999. po dobi i spolu

Dob    

Spol     

20-29

30-39

40-49

50-59

60-69

70 i više

Ukupno

M.

8

65

217

189

71

11

561

Ž.

1

16

43

33

24

3

120

Ukupno:

9

81

260

222

35

14

681

 Izvor podataka: Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreba, travanj 1999.

Prekomjerno pijenje i alkoholizam dovode do trajnih poremećaja na radnom mjestu: nesreće na radu, smanjenje profesionalnog radnog kapaciteta, gubitka sposobnosti za rad, stalnog postojanja interpersonalnih sukoba, učestalih bolovanja, a što najčešće završava neodlaskom na posao, te gubitkom istoga. Od  ukupno 681 člana u klubovima liječenih alkoholičara na području grada Zagreba 483 su zaposleni, 53 nezaposleni, a 145 su umirovljenici.     

Tablica 5. Podaci o uposlenosti (radni status) članova klubova liječenih alkoholičara tijekom 1999. 

 Zaposlenje

Spol

Zaposlen

Nezaposlen

Umirovljenik

Ukupno

 

M.

413

36

112

561

Ž.

70

17

33

120

Ukupno

483

53

145

681

Izvor podataka: Zajednica klubova liječenih  alkoholičara Zagreba, travanj 1999.

 

Tablica 6. Podaci o bračnom statusu članova 50 klubova liječenih alkoholičara, tijekom 1999.

Bračno Stanje

Spol    

Oženjen

 

Udana

Rastavljen

Samac

Udovac

Ukupno

M.

397

 

65

83

15

561

Ž.

 

72

19

14

16

120

Ukupno

397

72

84

97

31

681

Izvor podatak: Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreba, travanj 1999.

Alkoholizam se posebno odražava i pogađa obiteljski život. Raspad obiteljskog sustava u emocionalnom, odgojnom i ekonomskom smislu karakterističan je za alkoholizam. Znakovi alkoholizma se u prvom redu javljaju u obitelji   nizom   poremećaja:   zanemarivanjem   obiteljskih  dužnosti,  od  kojih  je  nebriga   za   djecu   najočitija, osiromašenje kako u emocionalnom tako i u materijalnom smislu, agresivnost i nasilje, te raspadi brakova. Prema podacima iz klubova liječenih alkoholičara od ukupno 561 člana, 65 ih je rastavljeno i 83 su samci; a od 120 žena 19 je rastavljena i 14 žive same. Obiteljski pristup alkoholizmu neobično je važan, te se stoga obiteljska terapija primjenjuje u liječenju svih alkoholičara.

Slika 6. Broj članova klubova liječenih alkoholičara po dobi i spolu u 1999.

 

Slika 7.  Bračni status članova klubova liječenih alkoholičara.

 

 

Slika 8. Struktura članova po trajanju apstinencije

 

Liječenje alkoholizma je zahtjevan i dugotrajan postupak, koji najčešće započinje u dobi od 42. do 45. godine života kada već nastanu vidljiva oštećenja, a traje godinama. U liječenju alkoholičara  nije dostatno samo  postizanje apstinencije, već treba izmijeniti ponašanje alkoholičara i njegove obitelji. U cilju što uspješnijeg povratka alkoholičara u  njegovu  sredinu,  reintegraciju  u  društvo  uz  potpunu apstinenciju, donedavni dugotrajni boravak u psihijatrijskoj ustanovi, zamjenjuje se što ranijim uključivanjem u izvaninstitucijsko liječenje.

Temeljna načela liječenja provode se uz rad, a sadržana su u obiteljskom pristupu i klubu liječenih alkoholičara. Podrška obitelji igra veliku ulogu u rehabilitaciji i resocijalizaciji alkoholičara, obzirom na to da je alkoholizam bolest koja pogađa sve članove obitelji, a koja se provodi u prvom redu kroz edukaciju o alkoholizmu. Svi članovi obitelji moraju spoznati da je alkoholizam zajednički problem.

Klub liječenih alkoholičara je modificirana terapijska zajednica putem koje se uče novi oblici življenja, ponašanja, discipline, točnosti, dosljednosti, odgovornosti, međusobne suradnje i povjerenja. Osobe kroz takav pristup prihvaćaju određene zahtjeve i pravila, korigiraju vlastita pogrešna ponašanja i navike, pravilnije sagledavaju realitet, jačaju adaptacijske i komunikacijske sposobnosti, jačanju ega, prihvaćaju ideologiju nepijenja. Učenje u klubu je najlakše, jer su tada otpori najmanji, a podrška da se pojedinac promijeni, najveća. Cilj terapijskog rada u klubu liječenih alkoholičara je postizanje dugotrajne apstinencije liječenog alkoholičara, njegove rehabilitacije i resocijalizacije, a za koju je potreban najčešće petogodišnji rad u klubu, tijekom kojeg se vraća radna i društvena sposobnost alkoholičara.

Do povećanog napuštanja klubova dolazi najviše u prvoj i drugoj godini apstinencije. Prema podacima zaprimljenim od 50 klubova liječenih alkoholičara na području Grada Zagreba 211 muškaraca (37,6%) apstiniralo je do 1 godine; 130 muškaraca (23,17%) apstiniralo je 1-3 godine; 95 članova (16,93) apstiniralo je od 3-5 godina; 61 član (10,8%) apstiniralo je od 6-10 godina. Od 11-16 godina apstinirala su 42 člana (7,48%), od 17-20 godina 10 članova (1,78%), a 12 članova (2,13%) više od 21 godine. Do jedne godine od 120 žena apstiniralo je njih 50 (41, 66%),  od 1-3 godine njih 28 (23,33%), između 3-5 godine 15 žena (12,5%), od 6-10 godina 16 žena(13,3%), od 11-16 godina 9 članica (7,5%), a od 17-20 godine 2 žene (1,66%).

Zaključak

Primarna djelatnost klubova je rehabilitacijska, ali se preventivna uloga ne smije zanemariti s  obzirom na stalni porast broja alkoholičara i to mlađih dobnih skupina. S obzirom da je potrošnja alkoholnih pića po glavi stanovnika iznad 15 L čistog alkohola, suzbijanje alkoholizma se prvenstveno odnosi na suzbijanje pijenja, te u izmjeni ponašanja prema upotrebi alkoholnih pića.

Temeljno preventivno djelovanje treba usmjeriti na širenje znanja o opasnostima zlouporabe alkohola, informiranje, edukaciju, učvršćivanje negativnoga stava prema sredstvima koja izazivaju ovisnost, unapređivanju zdravih stilova življenja, identifikaciju rizičnih skupina za alkoholne probleme, uz primjenu restriktivnih mjera, odnosno postojećih zakonskih odredaba. U prevenciju treba uključiti sve one koji se susreću s tom problematikom, sudjeluju u odgoju, obrazovanju, počevši od obitelji, vrtića, osnovnih škola, religijskih i športskih organizacija, zdravstvene i socijalne službe, javnih medija.

Samo dobro osmišljenim programima prevencije, koji uključuju promicanje zdravlja, zdravstveni odgoj i prosvjećivanje, prevenciju bolesti, kao i programe suzbijanja problema vezanih uz pijenje, može se utjecati na zaustavljanje porasta alkoholizma.

Temeljem odredbi članka 7. Zakona o Gradu Zagrebu (NN 90/92, 76/93, 69/95 i 14/97) i članka 15. Zakona o lokalnoj samoupravi (NN 94/93 i 117/93), Grad Zagreb u okviru samoupravnog djelokruga između ostalog zadovoljava osiguravanje potreba stanovnika, javnog zdravlja i socijalne skrbi, te temeljem odredbi članka 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 1/97 - pročišćeni tekst), Grad Zagreb ostvaruje svoju zadaću s područja zdravstvene zaštite tako da organizira socijalno­medicinsku djelatnost na svom području ukoliko to ne osigura Republika Hrvatska. Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb temeljem članka 8. stavka 1. Zakona o Gradu Zagrebu obavlja poslove iz samoupravnog djelokruga, kao i poslove državne uprave.

______________________

 

                                STRUČNA UREDNICA: Mr. sc. dr. Vesna Golik - Gruber

RECENZENTI:    Doc. dr. sc. Darko Breitenfeld

                       Prim. dr. sc. Željko Marinić

 Korektura: Željko Štimac

 Za tisak pripremila: Mr. sc. dr. Ema Ničea Gruber

Tisak: Tiskara «Puljko»

Radovi koji su tiskani u ovom Zborniku, preuzeti su iz Alkohološkog glasnika u izvornom obliku.

 

 

 

 

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES