ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK

UREDNICA Mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber

IZDAVAČI         Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                                 Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Zagreb, 2003.

 

 

 

ZBORNIK

predgovor
recenzije

Sadržaj:

POGLAVLJA
članci
indeks autora

 

POČETNE

STRANICE

Početna HSKLA

 

početna zbornik

 

početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

 

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

 
 

poćetna UHVAĆENA DUGA

Kongresi i konferencije

 

 

 

 

 

 

ANALIZA STANJA U KLUBOVIMA LIJEČENIH ALKOHOLIČARA GRADA ZAGREBA U PORATNOM RAZDOBLJU - 1994. -1995. GODINE

Golik-Gruber V., Pintarić S., Breitenfeld D.

Tijekom Domovinskog rata je prestao raditi velik broj klubova. Oni koji su opstali, snalazili su se na različite načine. Zahvaljujući požrtvovnosti i snalažljivosti pojedinih članova, kao i njihovom velikom entuzijazmu i vjeri u bolju budućnost, klubovi su nastavili raditi Stanje se postupno poboljšavalo, nekima je to išlo lakše, nekima teže, a neki su još uvijek na početku, te im zajedničkim naporima moramo pomoći.

Krajem 1994. godine odnosno na prijelazu iz 1994. u 1995. godinu, uputili smo upitnik u sve klubove kako bi se dobili podaci o stvarnom stanju. Upitnik je bio prvenstveno u svezi s terapijskim radom i financiranjem klubova. Ispunjena su 33 upitnika, što, iako ne u potpunosti, ali ipak najvećim dijelom pokazuje stanje u kojem se nalaze zagrebački klubovi. Analizirajući prikupljene podatke dobili srno sljedeće pokazatelje:

·         U 33 kluba ima 866 članova, od kojih 368 dolazi s obitelji. Ako pretpostavimo da u klub dolazi samo jedan član obitelji, tada su u klubovima obuhvaćene 1232 osobe.

·         U klubovima stalno ili povremeno radi 20 stručnih terapeuta, što znači da u 60% klubova rade ili su barem povremeno u superviziji stručne osobe. Na žalost, 40% je klubova prepušteno samima sebi i podršci ostalih klubova liječenih alkoholičara.

·         U klubovima radi 14 paraprofesionalnih suradnika, starijih, iskusnih članova klubova, koji su uključeni u kontinuiranu izobrazbu u Klinici za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice". Oni su zastupljeni u 42% klubova U pojedinim klubovima rade istodobno sa stručnim terapeutima, a ponegdje sami.

·         U 7 klubova su paraprofesionalni suradnici ujedno i predsjednici kluba.

·         Klubovi imaju različit broj članova.

 

Na slici jedan je grafički prikaz broja članova u klubovima na području grada Zagreba Na slici  se vidi da ima i vrlo malih klubova; 1-3 kluba broje manje od

10 članova. Najveći broj klubova broji od 10-40 č1anova; u 10 klubova broj članova se kreće od 10-20, u 7 klubova od 20-30 i u 9 klubova od 30-40. Ima i veoma velikih klubova -3 kluba broje od 40-50 članova, a jedan ima više od 50 članova.

Na slici 2 se vidi da ima klubova s veoma malim brojem uključenih obitelji - u 4 kluba je uključeno manje od 5 obitelji U najvećem broju tj u 20 (63%) klubova uključeno je od 5-15 obitelji u 10 klubova od 5-10 i u sljedećih 10 klubova 10-15 obitelji, što ukupno čini 20 (63%) klubova. U 5 klubova broj obitelji se kreće od 15-20, u 3 kluba od 20-25, a u jedan klub je uključeno više od 25 obitelji. Vidi se da je broj uključenih obitelji različit. Međutim, iz ovakvog prikaza ne možemo dobiti pravu sliku zastupljenosti obitelji budući da u malom klubu malen broj obitelji predstavlja veliku zastupljenost, a isto toliki broj obitelji u velikom klubu znači suprotno. Zbog toga smo od ukupnog broja članova izračunali postotak članova s obitelji i dobili smo sljedeće pokazatelje (sl. 3 i 4)

Iz slika 3 i 4 se vidi da je u 4 (12,12 %) klubova zastup1jenost članova s obitelji ispod 20 %  što znači da se u tim klubovima ne njeguje obiteljski pristup. U 9 (27,27%) klubova, zastupljenost obitelji je od 20-40 % što upozorava na probleme u provođenju obiteljskog postupka ali i na prihvaćanje obiteljskog koncepta liječenja alkoholičara. U 10 (30,36%) klubova, zastupljenost članova s obitelji je od 40-60% što se može smatrati dobrim pokazateljem. U 6 (18,15%) klubova zastupljenost je od 60-80%, a u 4 (12,12%) kluba zastupljenost je od 80-100% što oboje govori o vrlo kvalitetnom radu tih klubova i provođenju obiteljskog postupka. U klubovima se nalaze i samci, te se i ne može očekivati l00%  zastupljenost članova s obitelji.

Sljedeći tabelarni prikaz u apsolutnim brojevima pomoći će da se još bolje predoči stanje u klubovima liječenih alkoholičara

Tablica 1. prikazuje grupe klubova             liječenih alkoholičara, određene prema postotku zastupljenih članova s obitelji. Uočava se da su u I. i V. grupi po 4 kluba. Istodobno uočavamo da je ukupno u prvoj grupi gotovo dvostruko veći broj članova, dok je, paradoksalno, broj uključenih obitelji četiri puta manji. To najbolje govori o provođenju obiteljskog postupka i razlikama  između ovih dviju krajnih grupa klubova.

Uspoređujući grupu I. grupu lV., koje imaju gotovo jednak ukupni broj članova uočavamo da je broj uključenih obitelji u grupi IV. znatno veći (7,7 puta). Prikazani podaci potiču na raspravu. Takvom stanju pridonosi niz čimbenika, no očito je da su mnogi klubovi u krizi i trebaju pomoć, što su jasno i izrazili putem ankete.

18 (54%) klubova zahtijeva terapeuta u klubu, ali istodobno 16 (48%) klubova ističe da ne mogu plaćati terapijski rad;  4 (l2%) klubova, koji nemaju stručnih terapeuta, nemaju potrebe za njima.

Klubovi 1iječenih alkoholičara su tijekom ratnih zbivanja i promjena u društvu ostali bez financijskih sredstava. Zdravstvo i socijalna zaštita, koji su ranije većim dijelom financirali klubove, sada to više ne mogu. Klubovi su praktički prepušteni sami se bi, te se prema upitniku samofinancira 23 (70%) kluba i to putem č1anarine, a ta su sredstva malena i nedostatna, što bitno utječe na rad klubova.

Članarina u klubovima se ubire neujednačeno, što pokazuje tablica 2.

Iz tablice 2 se vidi da se najčešće ubire članarinu od 20 kuna mjesečno. Zanim1jivo je da se u velikom broju klubova ne ubire članarina 6 (l8%) klubova nije se izjasnilo o pitanju članarine 6 (18%) klubova je, osim samofinanciranja, potpomognuto iz drugih izvora. 17 (54%) klubova smatra da bi novčana naknada terapeuta trebala iznositi više od 70 kuna po dolasku, l0 (30%) klubova smatra da bi naknada trebala iznositi 70 kuna, dok jedan, odnosno 3% klubova smatra da bi trebala biti manja od 70 kuna.

Grupe prema zastupljenosti obitelji

I

do 20%

II

20-40%

III

40-60%

IV

60-80%

V

80-100%

Broj klubova

4

9

10

6

4

Broj članova kluba

113

284

272

130

67

Broj uključenih obitelji

15

83

132

115

59

Tablica 1. Obiteljska zastupljenost u klubovima liječenih alkoholičara grada Zagreba.

Članarina mj. /kn

0

1

3

5

Broj klubova

9

3

3

2

Članarina mj. /kn

10

20

30

50

Broj klubova

2

6

1

1

Tablica 2 Prikaz prikupljanja mjesne članarine u klubovima liječenih alkoholičara grada Zagreba.

Slika 1. Prikaz broja članova u klubovima liječenih alkoholičara grada Zagreb

Slika 2. Prikaz broja obitelji uključenih u klubove

Slika 3. Prikaz postotka zastupljenosti članova s obitelji u ukupnom broju članova kluba.

Slika 4. Prikaz postotka klubova prema postotku zastupljenosti obitelji.

Potrebu za terapeutom izražava 18 (54%) klubova, a za pomoć u pronalaženju terapeuta izjašnjava se 8 (24%) klubova.Za povremenu pomoć u vidu supervizije, edukacije ili savjetovanja izjasnilo se 24 (72%) klubova. Konkretne prijedloge u tom smislu navelo je 8 (24%:) klubova. U svezi s terapijskim radom i financiranjem klubova, navedeni su prijedlozi od strane 20 (60%) klubova.

Prva grupa prijedloga je u smislu apela za financiranje klubova od strane fondova zdravstvene i socijalne službe. S time je usko u svezi problem financiranja terapeuta. Postoje prijedlozi za dobrovoljni rad terapeuta, kao i prijedlozi da se klubovi financiraju iz donacija i iz osobnih priloga Članova. Preporučuje se i da terapeuti budu alkoholozi, ili iz alkohologije educirano stručno osoblje. Druga grupa prijedloga odnosi se na bolje povezivanje s bolnicama, koje se bave liječenjem alkoholičara, te na bolje upoznavanje bolesnika za vrijeme liječenja s budućim obvezama u klubu, odnosno što ranijim upućivanjem u klubove liječenih alkoholičara. Treća grupa prijedloga je u smislu usavršavanja i izobrazbe te savjetovanja. Uz to je navedena preporuka u smislu osnivanja biblioteke i pronalaženja sredstava za izvanklupske aktivnosti.

Na osnovi analize prikupljenih podataka iz upitnika, mogu se donijeti slijedeći zaključci:

1. Stanje u zagrebačkim klubovima u poratnom razdoblju je vrlo različito, od klubova koji izvanredno rade, do onih koji su suočeni s nizom poteškoća.

2. U dijelu klubova se ne posvećuje dovoljna pažnja obiteljskom postupku

3. Ima veoma velikih klubova, što je u suprotnosti s koncepcijom klubova od 12 obitelji.

4. Većina klubova koji su anketirani suočena je s novčanim poteškoćama, koje su za neke klubove gotovo nepremostive

5. Veliki broj klubova ostao je bez stručnih terapeuta, što je poglavito vezano uz nemogućnost financiranja njihovog rada

6. U dijelu klubova uspješno rade, sami ili uz stručnog terapeuta paraprofesionalni suradnici, koji se kontinuirano educiraju u Klinici za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice " Sestre milosrdnice" u Zagrebu

7. U dijelu klubova su paraprofesionalni suradnici istodobno i predsjednici klubova, koje bi funkcije trebalo razdvojiti .

8. U klubovima bi trebao raditi stručni terapeut i barem jedan paraprofesionalni suradnik, a prema mogućnosti kluba i više njih

9 .Ukoliko u klubu radi samo paraprofesionalni suradnik, trebalo bi planirati i supervizijski rad stručnog terapeuta, najmanje jednom u mjesecu.

10. Rad stručnog terapeuta bi trebao biti honoriran po dolasku više od 70 kuna, ukoliko za to ima mogućnosti.

11. Financiranje klubova trebalo bi biti dijelom iz članarine, a svaki klub bi trebao pronaći i druge mogućnosti, putem donacija, sponzoriranja i sl.

12. Potrebno je aktivirati se na pronalaženju načina sufinanciranja klubova od strane državnih službi, s obzirom na posebnu društvenu ulogu.

13. Klubovi trebaju prihvatiti sadašnje stanje i potrebu samofinanciranja iz redovite članarine, što je uobičajeno da se u bilo kojem klubu ili organizaciji ubire, a na taj će način prihvatiti i odgovornost za svoje stanje.

14. Mjesečna bi članarina u klubu trebala iznositi najmanje 20 kuna ili više, a ne bi je trebali plaćati oni koji za to nemaju mogućnosti

15. Redovito ubiranje članarine omogućava financiranje terapijskog rada jednom mjesečno

16. Prostorije za rad klubova trebaju biti besplatne i mogu se, uz angažman članova klubova i Udruge klubova osigurati od gradske uprave, zdravstvenih i socijalnih službi ili crkve.

17. Članovi klubova i njihove obitelji trebaju biti uključeni u trajnu izobrazbu i unapređivanje rada svoga kluba

18. Potrebno je surađivati sa svim institucijama koje se bave problematikom alkoholizma, posebno s Hrvatskim društvom za suzbijanje alkoholizrna i drugih ovisnosti, koje je i pokrovitelj klubova liječenih alkoholičara, te s Klinikom za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice", koja je sjedište Udruge klubova liječenih alkoholičara grada Zagreba.

19. Uspješnije rješavanje podjednakih poteškoća u klubovima nameće potrebu međusobnog povezivanja klubova u područne udruge, odnosno koordinacije i s Udrugom klubova liječenih alkoholičara grada Zagreba.

20. Uspješan rad koordinacija i udruga može se ostvariti .jedino redovitim mjesečnim sastancima, tromjesečnim supervizijskim sastancima i prigodnim godišnjim okupljanjima.

 

                                STRUČNA UREDNICA: Mr. sc. dr. Vesna Golik - Gruber

RECENZENTI:    Doc. dr. sc. Darko Breitenfeld

                       Prim. dr. sc. Željko Marinić

 Korektura: Željko Štimac

 Za tisak pripremila: Mr. sc. dr. Ema Ničea Gruber

Tisak: Tiskara «Puljko»

Radovi koji su tiskani u ovom Zborniku, preuzeti su iz Alkohološkog glasnika u izvornom obliku.

 

 

 

 

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES