ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK

UREDNICA Mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber

IZDAVAČI         Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                                 Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Zagreb, 2003.

 

 

 

ZBORNIK

predgovor
recenzije

Sadržaj:

POGLAVLJA
članci
indeks autora

 

POČETNE

STRANICE

Početna HSKLA

 

početna zbornik

 

početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

 

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

 
 

poćetna UHVAĆENA DUGA

Kongresi i konferencije

 

 

 

 

 

PRVA  ISKUSTVA  O  RADU  CENTRA  ZA  ALKOHOLIZAM  I  DRUGE  OVISNOSTI PSIHIJATRIJSKE  BOLNICE  VRAPČE*

Miroslav Bojić, Alemka Kulenović Somun i Ante Bagarić**

Početak ozbiljnijeg rada s alkoholičarima u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče dogodio se tek 1978. godine kada je prekinuta praksa difuznog tretmana alkoholičara, koji se provodio po različitim bolničkim odjelima, zajedno s klasičnom psihijatrijskom problematikom. U prostoru sadašnje Službe za urgentnu psihijatriju, u prizemlju ispod Odjela XI; otvorena je nekadašnja “Šestica” u kojoj se uz 32 bolesničke postelje počeo provoditi klasični medicinski tretman komplikacija alkoholizma. U cilju potpunijeg obuhvaćanja alkoholizma zdušno su se provodile različite terapijske metode među kojima i averzivna terapija. Ipak je od samog početka ozbiljnijeg rješavanja problematike alkoholizma bila prihvaćena i nužnost socioterapijskog modela, o čemu svjedoči pripajanje tada dislocirane barake nazvane Odjel III s trideset postelja, u kojoj se ovakav tretman provodio u kontinuitetu sve do sredine prošle godine. Već nakon tri godine, dakle 1981. godine, “Šestica” je bila preseljena na sadašnju lokaciju, u staru zgradu izgrađenu davne 1932. godine, u kojoj su sve do tada bili liječeni somatski bolesni duševni bolesnici. Aktivnost službe kompletirala se nekoliko godina nakon toga kad je svečano otvorena jedinica intenzivne skrbi, čime je gotovo kompletirana alkohološka djelatnost (ženska alkoholičarska populacija još uvijek je ostala izvan te službe).

Na ukupno stotinu postelja provodio se tako idućih petnaest godina uže medicinski kao i socioterapijski tretman gotovo svih bolesnika, koji su s dominirajućim dijagnozama iz okvira ovisnosti bili hospitalizirani u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče.

Stara zgrada, nekadašnji ponos “Zavoda za umobolne”, bila je, na žalost, dosta nekvalitetno izgrađena i, prema mišljenju građevinara, dugogodišnjim neodržavanjem dovedena u loše građevno stanje, a sanitarno-higijenski uvjeti boravka bolesnika i rada medicinskog osoblja bili su primjereni onima od prije 60-ak godina.

Razmatrajući rastući problem ovisnosti o drogama Gradsko poglavarstvo je 1993. godine donijelo zaključke da se odmah pristupi osnivanju jednog centra za grad Zagreb. Nakon konzultacija s predstavnicima Psihijatrijske bolnice Vrapče zaključeno je da postoji opravdanost adaptacije i nadogradnje spomenutog objekta, te je već u prosincu te iste 1993. godine bio izrađen idejni projekt, da bi u travnju 1995. godine počeli prvi građevinski radovi koji su obuhvatili restauraciju postojećeg dijela te nadogradnju nad prizemljem zapadnog krila objekta uz formiranje nove etaže u okviru postojećeg vrlo visokog krovišta i dogradnju nove vertikale s blokom prostorija uz istočno pročelje.

Pred Božić 1996. godine dočekali smo svečano otvorenje novog objekta i početak rada službe u novim uvjetima.

Od tada služba djeluje pod nazivom Centra za alkoholizam i druge ovisnosti koji čine dva odjela: Odjel za alkoholizam i Odjel za ovisnosti, zatim zajednička jedinica intenzivne skrbi, te odvojene polikliničke službe za izvanbolničko liječenje alkoholičara i drugih ovisnika. Slika 1.

 

ODJEL ZA OVISNOSTI

SOCIOTERAPIJA (VI kN)

14 postelja (2x2, 2x5)

 

ODJEL ZA ALKOHOLIZAM

AKUTNI BOLNIČKI ODSJEK (VI a)

17 postelja (1x5, 2x6)

ODJEL ZA OVISNOSTI

AKUTNI BOLNIČKI ODSJEK (VI N)

13 postelja (1x5, 1x4, 2x2)

 

ODJEL ZA ALKOHOLIZAM

SOCIOTERAPIJA (VI k)

20 postelja (2x6, 1x5, 1x3)

ODJEL ZA OVISNOSTI

POLIKLINIKA

 

INTENZIVNA SKRB

8 postelja (1x6, 1x2)

ODJEL ZA ALKOHOLIZAM

AFTER CARE

DNEVNA BOLNICA

       

Slika 1. Shematski prikaz Centra za alkoholizam i druge ovisnosti.

Stacionarna djelatnost obuhvaća 8 postelja intenzivne skrbi, 37 postelja na Odjelu za alkoholizam i 27 postelja na Odjelu za ovisnosti - ukupno 72 postelje. Odjel za alkoholizam i odjel za ovisnike o drogama strogo su odijeljeni zasebnim stubištem jednako kao i ulazi i komuniciranje vanjskih (ambulantnih) i hospitaliziranih bolesnika. Životni i radni uvjeti su se bitno popravili. Ukupna površina povećana je za 100 posto i sada iznosi  oko 2000 četvornih metara uz gotovo isti broj postelja  (72), pa sada u stacionarnom dijelu jednom bolesniku pripada površina od 25 m2 umjesto ranijih 12 m2, a o povećanju standarda govori i broj bolesničkih soba (sada 17, ranije 6) kao i broj postelja u jednoj sobi (sada prosječno 4,2, a ranije 11,1). Ne treba posebno naglašavati da su sobe i postelje na socioterapijskim odjelima, koliko je bilo moguće, lišeni klasičnog bolničkog ugođaja.

U obnovljenoj zgradi koja je svojim pročeljem zadržala nekadašnji stil gradnje, nastavilo se s ranijim obujmom poslova koji su uključivali dijagnostiku, detoksikacijski program, zbrinjavanje dekompenziranih stanja i drugih psihičkih, somatskih i neuroloških komplikacija svih vrsta ovisnosti, te početni socioterapijski postupak do mogućeg uključenja u različite izvanbolničke terapijske aktivnosti. Specifično “medicinski” tretman odvijao se u jedinici intenzivne skrbi i na dva zatvorena akutna odsjeka, dok su se socioterapijski programi odvijali na otvorenim, tzv. socioterapijskim odjelima i na izvanstacionarnom dijelu Centra, gdje su se novo dobiveni prostori primjereno uklopili u terapijske zahtjeve individualnog, grupnog i obiteljskog tretmana ovisnika o alkoholu i ovisnika o drogama. Zadržana je tradicija “after-care” tretmana (kod svakog otpusta bi se sklopio terapijski dogovor uz obvezu bolesnikovog uključenja u klub liječenih alkoholičara i dolazak na kontrolu u Centar zajedno s članom obitelji i uz iskaznicu kluba). Za teško oštećene alkoholičare (s dubokim psihoorganskim i somatsko-neurološkim promjenama) našlo se rješenje za palijativno zbrinjavanje na tipičnom kroničnom odjelu, u kojeg je pretvorena “baraka”, odnosno Odjel III. Od travnja prošle godine vrata Centra prvi puta su se otvorila i za liječenje žena alkoholičara.

Sredinom 1997. godine paralelno sa zaoštravanjem novčane situacije u zdravstvu došlo je do bitnih promjena u funkcioniranju Centra. Odlukom ravnateljstva Bolnice ukinut je Odjel III (“baraka”), odakle su teško oštećeni kronični bolesnici premješteni u novu zgradu, na odsjek s 20 socioterapijskih postelja, čime su automatski ukinute dotadašnje socioterapijske aktivnosti alkoholičara. U što većem nastojanju da se održi jedini mogući diferentniji tretman alkoholičara, osnutak Dnevne bolnice bio je jedino rješenje i neminovnost. Budući da su prostorne mogućnosti postojale, preostalo je riješiti probleme kadrovske ekipiranosti, pa je nakon “ljetnog radnog vremena” 15.10.1997. započela s radom Dnevna bolnica kao zasebna organizacijska jedinica u okvirima Centra sa svojim pravilima i planom rada koji na osnovi modela terapijske zajednice uključuje rad u velikim i malim grupama, te radno-okupacijski program.

U rad Dnevne bolnice uključeni su liječnik psihijatar (voditelj tima), psiholog, defektolog i medicinska sestra, a kao stalni suradnici tu su socijalni radnik i liječnici psihijatri koji su ranije vodili bolesnika u hospitalnom ili ambulantnom programu liječenja. Dnevna bolnica prima maksimalno 18 bolesnika koji ulaze u program najčešće direktno nakon otpusta iz bolničkog odjela, a neki dolaze i izvana nakon indikacijskog razgovora. Svakom bolesniku se preporučuje da u program uključi i članove obitelji, za što se predviđaju i posebni dodatni programi. U svakom slučaju, bolesnici su obvezni, s članovima svoje obitelji, uz liječenje u Dnevnoj bolnici, redovito posjećivati sastanke kluba liječenih alkoholičara na svom području.

U okvirima terapijskih aktivnosti bolesnici uređuju i vlastito glasilo pod nazivom “Promil”, koje uz financijsku podršku Bolnice izlazi povremeno - dosad su izišla četiri broja.

U protekla četiri mjeseca rada Dnevne bolnice  imali smo 58 hospitalizacija, u kojima je hospitalizirano 53 bolesnika (5 ih je hospitalizirano ponovno).

Prema spolnoj strukturi, imali smo 46 muškaraca (79%) i 12 žena (21%). Prema bračnom stanju, 33 ih je bilo oženjeno, 10 rastavljeno, a 10 neženjeno. Prema prebivalištu, 36 (68%) ih je iz Zagreba, a 17 (32%) iz okolice (Zagorje, Vrbovec, Dugo Selo).

Prema zaposlenosti, 43 ih je u radnom odnosu, 3 su prijavljena na Zavodu za zapošljavanje, 5 su umirovljenici (starosna i invalidska mirovina), 1 je poljoprivrednik, a jedan je bio osiguran preko Centra za socijalni rad. Prema dobi, najviše ih je u dobi između 40 i 50 godina (22), zatim slijede oni između 30 i 40 godina (18), i oni između 50 i 60 (9).

Prije dolaska u Dnevnu bolnicu 52 ih je već bilo liječeno na odjelu naše bolnice, a 6 bolesnika nije bilo bolnički liječeno.

Od već liječenih, 21 (44%) su bili hospitalizirani na odjelu jednom, dvaput njih 8 (16%), triput njih 5 (11%), četiri puta njih četvero (9%), a ostatak od 20% je ranije imao od 5 do 21 hospitalizaciju. Što se tiče uspješnosti suradnje u programu, u 87% slučajeva smo imali uredno završen formalni program, u 3% slučajeva je program bio prekinut već u prvom tjednu, a u 10% kasnije. Ukupno je iz programa ispalo 8 bolesnika.

Prosječna duljina liječenja u Dnevnoj bolnici do sada je bila 39 dana.

Kao što je rečeno, Odjel ovisnosti ukupno ima 27 postelja, od toga 13 postelja na akutnom, a 14 postelja na socioterapijskom odsjeku.

Bolesnici na odjelu su u tretmanu dvojice psihijatara, jedne više medicinske sestre i osam medicinskih sestara i tehničara kao zdravstvenih djelatnika, te profesora defektologije koji radi na Odjelu kao nezdravstveni djelatnik u zdravstvu u punom radnom vremenu.

Osnovne terapijske aktivnosti na Odjelu odvijaju se u nekoliko podjedinica:

1. Poliklinička služba.  U polikliničkoj službi odvija se ambulantni tretman kao prethodnica bolničkom liječenju u smislu indikacijskih razgovora s bolesnikom i članovima obitelji, te se vrši kontinuirani ambulanti tretman zaštite bolesnika koji su ranije prošli bolničko liječenje, te grupe bolesnika koji su samo u ambulantnom tretmanu.

2. Jedinica intenzivne skrbi.   Nakon prijema u bolnicu bolesnici se zaprimaju u Jedinicu intenzivne skrbi, bez obzira je li prijem dogovoren (nakon provedenog indikacijskog razgovora) ili hitan. Razlog prijema u Jedinicu intenzivne skrbi je inicijalni dijagnostički postupak, uz potrebu kupiranja akutne apstinencijske problematike, te drugih oblika psihičke i fizičke dekompenzacije.

Prosjek boravka bolesnika u Jedinici intezivne skrbi je oko dva dana, no pojedini bolesnci ostaju tamo smješteni dok se ne kupira urgentna problematika.

3. Akutni odsjek.   Po inicijalnoj stabilizaciji i kupiranju urgentne simptomatogije u Jedinici intenzivne skrbi, bolesnici se premještaju na akutni dio Odjela. Tretman koji se provodi na ovom odsjeku u sebi sadrži osim klasičnog psihijatrijskog tretmana uz psihofarmake i specifični “ovisnički program” grupnog i individulanog tipa. Odsjek je zatvorena tipa, dozvoljeni su posjeti članova obitelji po posebnom režimu. Prosjek boravka bolesnika je od jednoga do tri tjedna.

4. Socioterapijski odsjek.  Stabilizacijom psiho-fizičkog stanja i uspostavom inicijalne apstinencije, bolesnici se s akutnog odsjeka premještaju na socioterapijski odjel. Tijekom liječenja na ovom odsjeku smanjuje se, do potpune redukcije psihofarmakološka terapija, provodi se intenzivni socioterapijski postupak po modelu terapijske zajednice, rada u malim grupama i individulanog tretmana. Bolesnici su aktivno uključeni u postupak vlastite rehabilitacije i resocijalizacije.

Tijekom 1997. godine na Odjelu ovisnosti liječen je ukupno 231 ovisnik, od toga je 77% bolesnika bilo prvi put hospitalizirano. Bolesnici koji dolaze na liječenje su iz svih krajeva Hrvatske.

Po završetku bolničkog liječenja, u ambulantnom tretmanu Odjela ostalo je 54% bolesnika, 4% je otišlo u komunu, u tretmanu izvan Zagreba je 26% bolesnika, a o 11% bolesnika nemamo nikakvih informacija.

I na kraju, riječ-dvije o problemima kojih nema malo. Broj novoprimljenih bolesnika u Centar za alkoholizam i druge ovisnosti stalno raste.

Tijekom 1997. godine u Centar je ukupno primljeno (što izravno, što premještajem s drugih službi) 1323 bolesnika (alkoholičara i ovisnika o drogama), što čini oko 20 % ukupno primljenih tijekom godine u cijeloj bolnici. Treba napomenuti da je tih 20 % primljeno na 72 postelje, a cijela bolnica broji 945 postelja. Broj prijama je u stalnom porastu. Ne računajući prijeme u Dnevnu bolnicu u prvih devet mjeseci prošle godine u Centar smo primali prosječno 103 bolesnika mjesečno, a u posljednjih pet mjeseci taj broj se povećao na 126.

Slika 3. Prikaz broja hospitalizacija po mjesecima u 1997. godini.

Račun pokazuje da su to 4,2 nova bolesnika dnevno, a ako gledamo samo radne dane u tjednu (ponedjeljak - petak), onda se taj prosjek penje na 5,7.

S obzirom na znatno manji broj prijama ovisnika o drogama, to znači da u prosjeku najmanje 5 alkoholičara dnevno treba smjestiti na 6-8 postelja intenzivne skrbi i na 37 postelja preostalog stacionara, a ti alkoholičari su većinom teško duševno i tjelesno bolesni, a nerijetko i nepokretni, u stanju posvemašnje zapuštenosti, zbog čega ih obično ne želi preuzeti niti jedan odjel interne medicine. O težini kombinirane psihijatrijsko-somatske problematike govori i podatak da je u prošloj godini zbog pratećih tjelesnih komplikacija u našem centru umrlo 19 bolesnika (od čega samo jedan ovisnik o heroinu).

Liječenjem alkoholičara, pri čemu se misli na liječenje u svim mogućim oblicima, u Centru se, ne računajući šefa službe, bavi troje psihijatara od kojih je jedan angažiran i na poslovima voditelja Dnevne bolnice. Socijalna radnica je stalni član terapijskog tima, a dijelom svog radnog vremena u liječenju alkoholičara sudjeluju psiholog i defektolog, koji su angažirani i u radu s ovisnicima. Povremenu prisutnost jednog liječnika specijalizanta iskoristimo kao iznimno dragocjenu pomoć u rješavanju svakodnevne problematike.

U budućnosti želimo Centar što više usmjeriti na liječenje ovisnosti, kako one o alkoholu tako i o drogama. U tom pogledu bi svakako trebalo aktivnije uključiti sve one postupke koji teže sređivanju obiteljske i socijalne problematike. Medicinsko-psihijatrijski tretman onih stanja, kod kojih liječenje ovisnosti neće biti moguće, trebalo bi preusmjeriti na druge odjele Psihijatrijske bolnice Vrapče.

_______________________________________________________________________________________________

*Modificirani tekst prema izlaganju na stručnom sastanku Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti održanom u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče 5. ožujka 1998. godine.

** Psihijatrijska bolnica Vrapče, Bolnička c. 36, Zagreb

 

                                STRUČNA UREDNICA: Mr. sc. dr. Vesna Golik - Gruber

RECENZENTI:    Doc. dr. sc. Darko Breitenfeld

                       Prim. dr. sc. Željko Marinić

 Korektura: Željko Štimac

 Za tisak pripremila: Mr. sc. dr. Ema Ničea Gruber

Tisak: Tiskara «Puljko»

Radovi koji su tiskani u ovom Zborniku, preuzeti su iz Alkohološkog glasnika u izvornom obliku.

 

 

 

 

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES