ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK

UREDNICA Mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber

IZDAVAČI         Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                                 Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Zagreb, 2003.

 

 

 

ZBORNIK

predgovor
recenzije

Sadržaj:

POGLAVLJA
članci
indeks autora

 

POČETNE

STRANICE

Početna HSKLA

 

početna zbornik

 

početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

 

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

 
 

poćetna UHVAĆENA DUGA

Kongresi i konferencije

 

 

 

 

 

PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST ODJELA ZA ALKOHOLIZAM PSIHIJATRIJSKE BOLNICE JANKOMIR

Prim. dr. sc. Željko Marinić*

Poštovani prijatelji!

Evo i nas u "Alkohološkom glasniku". Susretljivošću Uredništva dobili smo veći prostor u listu, a što nam je dalo iznimnu prigodu reći nešto o našoj povijesti, o suradnji sa suradnim ustanovama i sredinama iz koje dolaze naši bolesnici te sveukupnom radu u specifičnostima psihijatrijske ustanove.

Psihijatrijska bolnica Jankomir počela je samostalnim radom 1958. godine i za razliku od drugih sličnih ustanova, u svojoj osnovi ima jedinstvene osobitosti: nastala je iz depadanse i ekonomije Psihijatrijske bolnice Vrapče i započela je život u izvanredno lošim materijalnim uvjetima, praktički bez stručnih kadrova, bez medicinske opreme a s velikim brojem teških duševnih bolesnika.

 

Odjel za alkoholizam u psihijatrijskoj bolnici Jankomir

Bolesnici su bili na lokalitetu Jankomir i znatno ranije i radili su na ekonomiji, da bi se upravo iz te ekonomije i njenih prostora razvila Bolnica za duševne bolesti Jankomir, kakovo je ime u početku nosila.

Samostalno djelujući, ustanova se naglo razvijala, popunjavala stručnim medicinskim kadrom i opremom, tako da su bili relativno brzo stvoreni svi preduvjeti za njen kasniji rad i napredovanje.

Znatan je doprinos razvitku Bolnice dao i Odjel za alkoholizam, koji je osnovan 1963. godine i zapravo je jedan od najstarijih odjela takove namjene u našim psihijatrijskim ustanovama (npr. Odjel za alkoholizam Psihijatrijske bolnice Rab započeo je radom 1968. godine).

Iz godine u godinu broj liječenih alkoholičara je rastao, tako da je sredinom sedamdesetih godina dostigao trećinu ukupnog broja hospitaliziranih bolesnika u bolnici. Bilo je to vrijeme provođenja "modificiranog medicinskog" modela liječenja, koji se uglavnom svodio na angažman bolesnika u liječenje na Odjelu, bez nekih većih obveza po izlasku iz bolnice.

Tek početkom osamdesetih godina počinje intenzivnije otvaranje Odjela prema području s kojega su dolazili bolesnici. Osniva se Ogledni klub liječenih alkoholičara, počinje rad sa članovima obitelji i provodi se kompleksno liječenje alkoholičara, u kojem je Bolnica samo jedna od etapa u cijelom postupku.

Takovim pristupom i neprestanom željom za suradnjom i uključivanjem u preventivne, organizacione i edukativne programe Klinike za psihijatriju, alkohologiju i druge ovisnosti KB "Sestre milosrdnice" i suradnjom s drugim ustanovama, Odjel je postigao zavidnu stručnu i znanstvenu razinu djelovanja i postao je važan čimbenik na području alkohološke skrbi i zaštite mentalnog zdravlja kako na zagrebačkom, tako i na širem području naše države.

Ilustrirati ćemo našu aktivnost kroz nekoliko tabela, ali i ukazati na probleme koji se pojavljuju u svakodnevnom radu.

Godina

Ukupan broj hospitaliziranih bolesnika

Alkoholizam

%

1990.

2.829

393

14

1991.

2.572

341

13

1992.

2.601

328

13

1993.

2.685

318

12

1994.

2.796

377

14

1995.

2.714

490

18

1996. (I-IX)

1.743

329

19

Tabela 1. Odnos ukupnog broja hospitaliziranih bolesnika i broja alkoholičara liječenih na Odjelu za alkoholizam i druge ovisnosti zadnjih godina.

Iz tabele 1. vidljivo je da se sada zastupljenost alkoholičara na odjelu kreće oko 19 % i da slijedi tijek koji je bio i prije rata. Poznato je i već registrirano da je tijekom rata u svim našim bolnicama došlo do smanjenog broja prijema alkoholičara (povećan angažman muškaraca, drugačije obveze), no pijenje je kroz to vrijeme bilo izuzetno prisutno u svim slojevima pučanstva, tako da je problem alkoholizma i njegovih komplikacija naročito naglašen upravo sada.

Ono što nas ne raduje i što nas zabrinjava je porast broja alkoholičara s psihičkim komplikacijama alkoholne bolesti, a tu prvenstveno mislimo na pojavnost alkoholnih psihoza (predelirij i delirij).

Izneseni podaci ukazuju na neprestan porast alkoholnih psihoza tijekom destogodišnjeg perioda, uz intenzivan porast za vrijeme ratnih godina  (1991. i 1992.), ali i sadašnju visoku zastupljenost od 19 %, što govori da se svaki peti primljeni bolesnik na Odjel nalazi u alkoholnoj psihozi.

Godina

Alkoholna psihoza

%

Ukupan broj liječenih

1986.

74

13

568

1991.

63

19

340

1992.

73

23

328

1996. (I - IX)

61

19

329

Tabela 2. Odnos bolesnika s alkoholnom psihozom i ukupnog broja liječenih alkoholičara u promatranim godinama.

Ti podaci nedvosmisleno govore o izostanku bilo kakvog preventivnog radu u društvu i razvoju alkoholne bolesti i njenih komplikacija, pri čemu je potpuno jasno da je prijem u bolnici u takvom slučaju lišen bilo kakve želje za liječenjem i indiciran je prvenstveno medicinskim razlozima.

Samo je po sebi razumljivo da takva populacija zahtjeva drugačiji pristup i dodatni napor cijelog terapijskog tima u provođenju cjelokupnog programa.

Zadovoljni smo podacima da od ukupno liječenih bolesnika u devetomjesečnom razdoblju 1996. godine, čak 48 % dolazi prvi puta na liječenje, a 24 % drugi puta (3-5 15%, 6 i više puta 13%), što daje široke mogućnosti za provođenje kontinuiranog obiteljskog programa i uključivanje članova obitelji u klubove, ali i suradnju s poslodavcima (dolasci na grupe, razgovori), nadležnim socijalnim i zdravstvenim čimbenicima.

Uočava se zadnjih mjeseci da jedan broj bolesnika ponovno dolazi direktno iz djelatnog procesa ( INA, ZET, Komunalac) i da je opet prisutan "aktivniji pritisak" za liječenjem iz radne sredine, a što upozorava na zainteresiranost poslodavca za radnike i odlučnijeg stava prema problemu pijenja.

Osnovni koncept terapijskog rada na Odjelu je prošireni obiteljski program liječenja u kojeg su uključeni članovi obitelji bolesnika, pretpostavljeni iz radne sredine i kolege iz kluba, pri čemu su jasno definirani postupci i obveze bolesnika, članova obitelji i suradnika u radnoj sredini, ali i članova terapijskog tima.

Ispravnost takvog postupka ogleda se u njihovoj zastupljenosti u radu, jer redovito u obiteljskom programu sudjeluje 60 - 70 % članova obiteljske skupine. Kontinuirani rad s njima uz maksimalno insistiranje na pridržavanju dogovorenog programa omogućuje neprestanu komunikaciju između Odjela i bolesnika, Oglednog  kluba i kluba, Bolnice i sredine iz koje dolaze bolesnici, a što je zapravo jedini prihvatljivi terapijski model u specifičnim uvjetima psihijatrijske bolnice.

Članovi terapijskog tima Odjela sudjeluju aktivno na brojnim sastancima klubova, njihovim godišnjim skupštinama, sastancima udruge klubova liječenih alkoholičara, kao i svim aktivnostima vezanim uz tu problematiku, posebno na području koje gravitira Bolnici (osnivanje novih klubova, revitalizacija starih, stručna pomoć) kao i provođenje edukacije (održavanje predavanja, stručni savjeti i dr.). Odjel i Ogledni klub postali su u izvjesnom smislu stručno, edukativno i prijateljsko mjesto za brojne liječene alkoholičare, njihove obitelji i suradnike iz različitih klubova, na kojem mogu dobiti adekvatan savjet i pomoć, ali samo pod uvjetom da to i sami žele i na tome rade.

Takva koncepcija rada i educiranost tima omogućuje brzu prilagodbu različitim društvenim zahtjevima (raznolikost dijagnostičkih skupina, tendencije sužavanja programa za alkoholizam, smanjenje krevetnog kapaciteta, smanjen broj djelatnika i dr.), a što uz naglašene probleme pijenja u našoj sredini zasigurno ostavlja dosta prostora za aktivno djelovanje i prisutnost Odjela na alkohološkoj sceni.

__________________________________

*Psihijatrijska bolnica Jankomira, Zagreb

 

                                STRUČNA UREDNICA: Mr. sc. dr. Vesna Golik - Gruber

RECENZENTI:    Doc. dr. sc. Darko Breitenfeld

                       Prim. dr. sc. Željko Marinić

 Korektura: Željko Štimac

 Za tisak pripremila: Mr. sc. dr. Ema Ničea Gruber

Tisak: Tiskara «Puljko»

Radovi koji su tiskani u ovom Zborniku, preuzeti su iz Alkohološkog glasnika u izvornom obliku.

 

 

 

 

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES