ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK

UREDNICA Mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber

IZDAVAČI         Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                                 Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Zagreb, 2003.

 

 

 

ZBORNIK

predgovor
recenzije

Sadržaj:

POGLAVLJA
članci
indeks autora

 

POČETNE

STRANICE

Početna HSKLA

 

početna zbornik

 

početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

 

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

 
 

poćetna UHVAĆENA DUGA

Kongresi i konferencije

 

 

 

 

PSIHOLOGIJA KOCKANJA ILI ZNATE LI KAD TREBA STATI?

Prof. dr. Predrag Zarevski, psiholog*

Novac je čudesna stvar, izuzimajući ljubav, on je ljudima najveća slast, a izuzimajući smrt, izvor najtežih strahova. Novac se od ostalih stvari razlikuje po tome što je jednako važan – onima koji ga imaju kao i onima koji ga nemaju. U toku cijele povijesti novac je tiranizirao ljude: ili ga ima u izobilju i veoma je nepouzdan ili je pouzdan i ima ga veoma, veoma malo. Za mnoge ljude našega doba, novac ima i treći hendikep: istodobno je nepouzdan i ima ga malo.

John Kenneth Galbraith

Nikad se ne kockate jer smatrate da je kockanje nemoralno ili vas jednostavno ne zanima? Ili se kadšto kladite, odigrate pariju karata u piće ili “siću”, kupite srećku, ispunite listić lota i sl. Jeste li se ikad zadužili zbog kockanja? Jeste li izgubili obitelj, jer se niste mogli odvojiti od pokeraškog stola? Nalazite li se u zatvoru, jer ste počinili kazneno djelo da biste došli do novca za kockanje? Sve su to mogući izbori kad je u pitanju kockanje.

Podatak da se kockalo već 5000 godina prije Krista pokazuje koliko je kockanje stara i univerzalna ljudska aktivnost. Kockanje ima svoje ekonomske, pravne, sociološke, kriminološke i, dakako, psihološke aspekte. Unatoč velikoj potrebi za istraživanjem kockanja, broj empirijskih istraživanja razmjerno je mali. Osnovni su uzroci tomu što se najveći, a ujedno i najopasniji, dio kockanja obavlja ilegalno. Osim toga, vrlo se mali broj kockara obraća za stručnu pomoć. Također je velik metodološki problem u tome što je praktički nemoguće provesti laboratorijske pokuse, jer bi bili odveć artificijelni, već se istraživanja obavljaju isključivo u prirodnim uvjetima i na prigodnim uzorcima.

Posebni problem u istraživanju psiholoških značajki osoba koje se kockaju jest u tome što postoji niz oblika kockanja, a može se očekivati da osobe različitih psiholoških struktura prakticiraju različite oblike kockanja.

Osim dvodijelne podjele na patološko i nepatološko kockanje, po kojoj se na kockanje gleda kao na bolest, odnosno ovisnost, postoji i tzv. dimenzionalni pristup. Po njemu se kockanje smješta na kontinuum koji ide od nekockanja (kockanje u društvu u simbolične svote novaca), pa sve do teških oblika kompulzivnog (prisilnog) kockanja. Dakle, postoji slična kontroverzija onoj koja se odnosi na alkoholizam u psihijatrijskoj literaturi: da li alkoholizam promatrati kao bolest ili prihvatiti dimenzionalni pristup (po kojem neke osobe ne piju nikad, neke samo u posebnim prilikama, neke umjereno itd).

Za medicinski je model tipično postojanje karakterističnih svojstava (simptoma) koji omogućuju prepoznavanje “bolesnika”. Dakle, po tom modelu moguća je kategorizacija na patološko (kompulzivno ili nekontrolirano) i nepatološko kockanje.

Postojanje medicinskog i dimenzionalnog modela kockanja ima važne reperkusije na pravne i tretmanske aspekte patološkog kockanja u društvu. S pravne točke gledišta, prihvaćanje kompulzivnog kockanja kao psihijatrijske bolesti znači sljedeće: osobu koja počini kazneno djelo da bi došla do sredstava za igru (ili za plaćanje kockarskog duga) treba uputiti na liječenje, a ne u zatvor, odnosno treba joj na suđenju bolest uzeti kao olakšavajuću okolnost.

Prema američkom “Dijagnostičkom i statističkom priručniku psihičkih smetnji” kriterij za patološko kockanje određuje se na sljedeći način: “Osoba je kronično i uznapredovalo sve manje sposobna oduprijeti se impulsu za igru na sreću. Igra na sreću nanosi štetu i uništava ispunjenje obiteljskih, osobnih i poslovnih zadataka i dužnosti na bar tri od sljedećih sedam načina:

1.       zatvor zbog krivotvorenja, pronevjera, prijevara neplaćanja (utaja) poreza, a sve sa svrhom da bi se dobio novac za igru;

2.       obustava plaćanja dugova i drugih financijskih obveza;

3.       smetnje u obiteljskim i bračnim odnosima zbog igre;

4.       nabava novca iz ilegalnih izvora;

5.       nesposobnost priznavanja gubitka ili podnošenja dokaza o dobitku, ako se ovi utvrde;

6.       gubitak radnog mjesta zbog vremena izgubljenog na kockanje;

7.       potreba da se posuđuje novac od drugih da bi se popravila trenutna situacija”.

Igranje se smatra antisocijalnim poremećajem ličnosti, a zajedno s kleptomanijom i podmetanjem požara klasificira se u skupinu poremećaja u kontroli impulsa. Kao predispozicijski čimbenici za igranje na sreću navode se: gubitak roditelja smrću, odvajanjem, rastavom ili napuštanjem prije nego je dotični imao 15 godina; manjkav roditeljski odgoj (odsutnost, nedosljednost, strogoća), sudjelovanje u igrama na sreću u doba adolescencije; visoko vrednovanje materijalnih i financijskih simbola u obitelji; nedovoljno vrednovanje štednje, planiranja i kućanstva.

Većina od relativno malog broja profesionalaca koji se bavi istraživanjem kompulzivnog kockanja kažu da je to ovisnost.  Budući da je posrijedi psihološka, a ne tipično organska ovisnost, vrlo je zanimljiva za istraživanje. Istraživanja koja kompulzivno kockanje shvaćaju kao ovisnost, nastoje utvrditi jesu li profili ličnosti kompulzivnih kockara sličniji profilima drugih ovisnika nego profilima opće populacije.

Kompulzivno kockanje često se pojavljuje zajedno s ovisnošću o alkoholu i/ili ostalim narkoticima. Paradoksalno je da je, unatoč nepostojanju organske ovisnosti, najteže odvikavanje od kocke. Naime, postoji dvostruko potkrepljenje za kockanje: povremena zarada i psihološko uzbuđenje pri kockanju. Istraživanja pokazuju da ljudi s konstitucijski nižom razinom pobuđenosti mozga češće kockaju nastojeći tako postići optimalnu razinu pobuđenosti. Također ima indicija da su ljudi s manjkom B-endrofina (endrofin morfin – znači opijat koji nastaje unutar organizma, a “zadužen” je za emociju ushićenja) skloniji aktivnostima koje pobuđuju mozak.

Istraživanja socijalno-demografskih i psiholoških karakteristika kompulzivnih kockara utvrđuju sljedeće: oko 80% su muškarci; većina je njih imala nesretno djetinjstvo (bili su odbačeni ili usamljeni); često su imali destruktivan odnos s očevima koji su bili ili okrutni, hladni, kažnjavajući i perfekcionisti ili su i sami bili kockari i alkoholičari. Većina kompulzivnih kockara u ''Gambler Anonymus'' (GA) izvještavaju o jakoj želji da budu bolji od očeva. Majke su im nejčešće bile slabe ličnosti, “otirači”, nesposobne zaštititi djecu od očeva. (Napomena: “Gambler Anonymous” ili “Anonimni kockari” – udruženje kojem je svrha olakšati prestanak kompulzivnog kockanja; kao i AA – “AlchoholicsAnonymous” – osniva se na dijeljenju iskustva, pričanju “životnih priča”, međusobnoj potpori i razvoju ličnost. U SAD GA djeluje od 1957., u Velikoj Britaniji od 1964., a postoji i udruženje GAM – za članove obitelji kompulzivnih kockara). Istraživanja su o ženama kompulzivnim kockarima malobrojna i dala su dosta usklađene rezultate. Utvrđeno je da se češće javlja odbacivanje od majki koje su bile ili vrlo podređene muževima (“otirači”) ili izrazito dominantne. Dio tih žena kockara imao je vrlo loša iskustva s očevima, uključujući i silovanja. Više se samooptužuju zbog kockanja i imaju narušenu sliku o sebi od muškaraca. Primjerice, kad muškarac, kompulzivni kockar, ukrade novac iz blagajne ili ga utaji, ne osjeća se lopovom, jer ga namjerava vratiti čim dobije.

Psihološki gledano, većina je kompulzivnih kockara i vrlo radišna (to ne začuđuje – treba zaraditi za kocku!), ali su istodobno nesigurni, temperamentni, hostilni, svadljivi, narcistični, vole manipulirati ljudima, lako i vješto lažu i nerijetko su okrutni (osobito kad je cilj igre uništiti protivnika). Teško izražavaju emocije prema ženi i djeci. Vrlo su uspješni u samozavaravanju tipa: “sljedeći put ću dobiti glavni zgoditak!” i već planiraju što će s tim novcem. Zanimljivo je da u većem postotku kompulzivni kockari imaju sačuvane brakove od nekockara i da im žene često vjeruju da će dobiti (vjerojatno se radi o fenomenu povremenog potkrjepljivanja: kad dobiju, vode žene u skupe restorane, kupuju im nakit koji u trenucima krize ponovo prodaju) i sl., a zbog “optimizma pamćenja” takvi se trenuci dugo pamte.

Žene kockari više igraju lutriju, loto i kockaju se na automatima, a muškarci se čvršće klade, igraju karte i rulet. Postoje bar dva važna razloga za takvu podjelu:

a)       žene obično imaju manje novaca od muškaraca;

b)      muškarci smatraju da za klađenje na utrkama, sportskoj prognozi, za kartanje i igranje u kasinima i sl.  treba   više znanja, vještine i inteligencije, te tako nastoje kockanjem potvrditi svoje osobne vrijednosti (uostalom, reklame za sportsku prognozu najčešće se koriste upravo tom vrstom motiva za pridobivanje igrača).

Pokazalo se i da su žene kockari često sklone privatnim horoskopima, proročanstvima budućnosti i da su sklonije vjerovanju da imaju “mistične moći”. Statistički podaci (u SAD) pokazuju da je kockanje učestalije kod Židova i katolika nego u pripadnika ostalih vjerskih zajednica. To pokazuje da je sklonost kockanju povezana s odgojem, stavovima i vrijednosnim sustavom.

Ima pokazatelja o tome da je spremnost za kockanje povezana s nekim drugim rizičnim ponašanjima, kao što su rizična vožnja, pušenje i sl. Ne smije se zaboraviti važnost situacijskih odrednica sklonosti riskiranju, kao i utjecaja ranog iskustva. Smatra se da sklonost riskiranju sadrži orijentaciju prema uzbuđenju, te da razina pobuđenosti koja se doživljava za vrijeme kockanja može zadovoljiti tu želju. Također se pretpostavlja da unutar sklonosti riskiranju postoji i povišena tolerancija na neizvjesnost ili nejednoznačnost u okolini.

Iako je većina istraživanja u vezi s kockanjem provedena na tzv. kompulzivnim ili patološkim kockarima, što implicira bolest odnosno ovisnost, treba istaknuti da na osobe koje kockaju postoji i pogled kao na psihološki zdravije od prosjeka. Taj razmjerno nov pogled na kockanje tek traži opsežniju empirijsku potporu. Pretpostavke su da:

·         “socijalni kockari” kockaju  “s novcem, a ne za novac”

·         takvo kockanje donosi uzbuđenje, relaksaciju i može voditi postizanju optimalne razine pobuđenosti mozga

·         može pomoći razvoji raznih pozitivnih oblika samokontrole.

 Na kraju ovog kratkog pregleda psihologije kockanja treba istaknuti dvije činjenice:

1.       za problematiku traženja onih osobina ličnosti po kojima se osobe koje se kockaju razlikuju od opće populacije nije od krucijalnog značaja pitanje je li kockanje normalno, patološko, ili čak vodi psihološkom rastu;

2.       zasad nema longitudinalnog istraživanja koje bi pokazalo što je bilo prvo: jaje ili kokoš, tj. jesu li ljudi određene strukture ličnosti skloniji kockanju ili kockanje dovodi do određenih promjena u strukturi ličnost. Nije nerazumno pretpostaviti da se u ovom slučaju radi o neprekidnom nizu interakcija.

Što se sve može zaključiti o trenutačnom statusu psihologije kockanja? Sigurno je da još uvijek postoji mnogo kontradiktornih stavova i nalaza u vezi s kockanjem. No, ono što ohrabruje jest činjenica da se tom problemu posvećuje sve veća pažnja – kao dokaz može poslužiti da od godine 1984. redovito izlazi znanstveni časopis “Journal of Gambling Behavior” (časopis o kockarskom ponašanju) posvećen isključivo tom području istraživanja.

____________________________________________

* Filozofski fakultet u Zagrebu

                                STRUČNA UREDNICA: Mr. sc. dr. Vesna Golik - Gruber

RECENZENTI:    Doc. dr. sc. Darko Breitenfeld

                       Prim. dr. sc. Željko Marinić

 Korektura: Željko Štimac

 Za tisak pripremila: Mr. sc. dr. Ema Ničea Gruber

Tisak: Tiskara «Puljko»

Radovi koji su tiskani u ovom Zborniku, preuzeti su iz Alkohološkog glasnika u izvornom obliku.

 

 

 

 

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES