ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK

UREDNICA Mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber

IZDAVAČI         Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                                 Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Zagreb, 2003.

 

 

 

ZBORNIK

predgovor
recenzije

Sadržaj:

POGLAVLJA
članci
indeks autora

 

POČETNE

STRANICE

Početna HSKLA

 

početna zbornik

 

početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

 

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

 
 

poćetna UHVAĆENA DUGA

Kongresi i konferencije

 

 

 

 

TEORIJA PRIMARNE SOCIJALIZACIJE U OBJAŠNJAVANJU ETIOLOGIJE OVISNOSTI

Vlatka Baretić, prof.*

Jedno od najvažnijih pitanja vezano uz zlouporabu droga je zašto neki mladi počinju i /ili nastavljaju s uzimanjem droga. Brojne su teorije koje nastoje rasvijetliti pitanje etiologije uzimanja sredstava ovisnosti, no do danas nije opće prihvaćen niti jedan model etiologije i razvoja ovisnosti. Petraitis i dr. (1995., prema Oetting i Donnermeyeru, 1998) su nabrojali i opisali 14 teorija adolescentnog uzimanja sredstava ovisnosti  ističući kako psiholozi, sociolozi, psihijatri i biološki orijentirani teoretičari naglašavaju različite aspekte tog problema ali ne povezuju te različite pristupe u cjelovitu teoriju. 

Rezultati epidemioloških istraživanja naglašavaju važnost socijalnih čimbenika, kao što su obitelj, vršnjaci i škola u započinjanju i nastavljanju uzimanja droga. Ova se teorija upravo temelji na takvom stajalištu, a naglašava proces socijalizacije kao ključan za razvoj prosocijalnih ali i devijantnih normi. Socijalizacija je proces socijalnog učenja kojim pojedinac usvaja i internalizira norme ponašanja i formira se kao osobnost. Odvija se tijekom cijelog života, no u djetinjstvu i adolescenciji taj proces je najintenzivniji. Socijalizacija tijekom djetinjstva osnova je kasnijeg moralnog razvoja i interakcije s vršnjacima.

Osnovno polazište Teorije primarne socijalizacije je sljedeće: dok su biološke osnove ljudskog ponašanja neupitne, esencijalno, sva ljudska socijalna ponašanja ili njihove glavne komponente su naučene u interakciji sa socijalnom okolinom (u odnosu s ljudima koji nas okružuju). Devijantna socijalna ponašanja kao što su uzimanje droge, alkoholizam, kriminalno ponašanje i nasilje su također naučena socijalna ponašanja vršnjaka.

Slika 1.Proces primarne socijalizacije tijekom  adolescencije.

Ova teorija naglašava važnost adolescentnog razdoblja jer se najčešće baš tada započinje  s eksperimentiranjem i uzimanjem alkohola i drugih sredstava ovisnosti. Svako društvo ima specifične izvore za učenje socijalnih normi, a u zapadnom društvu za vrijeme kritičnog razdoblja adolescencije to su obitelj, škola i grupa vršnjaka. Ova teorija ta tri izvora socijalizacije naziva primarnim, dok ostale izvore socijalizacije, kao što su susjedstvo, religijske organizacije, mediji i društvo u cjelini smatra sekundarnim. Utjecaj tih sekundarnih izvora na razvoj mladog čovjeka nije neposredan, već se odvija preko ovih primarnih izvora.  Adolescenti su izravno povezani sa svakim od ova tri primarna izvora socijalizacije i preko tih veza prenose se i usvajaju prosocijalne (pozitivne) i devijantne norme.

Slika 1. pokazuje da su mladi izravno povezani sa sva tri izvora socijalizacije što su i sami međusobno povezani. Svaka od ovih veza čini kanal za komunikaciju i prijenos norma. Slabe veze s primarnim izvorima socijalizacije čine mlade ljude osjetljivim i rizičnim za devijantna ponašanja. U adolescenciji može doći do kidanja veza s obitelji i školom (ako su te veze do tada bile slabe) i snažnog vezanja za grupu vršnjaka koja može biti izvor devijantnih normi. Izloženi vršnjačkom “pritisku”, a nezaštićeni dobrim i čvrstim obiteljskim vezama ili vezama sa školom, adolescenti će se prikloniti grupi vršnjaka koja s njima dijeli slične probleme. Vjerojatnost da će adolescent preuzeti takova rizična i opasna ponašanja od grupe sebi sličnih tada postaje velika.

Roditelji

Dječje socijalno ponašanje pod utjecajem je roditeljskih odgojnih postupaka koji se razlikuju s obzirom na to kakva pravila roditelji postavljaju, kako ih provode, pružaju li djeci potvrdu, potiču ih razvoju, omogućuju li strukturu i predvidljivost u dječjem životu.

Na dobrom je putu roditeljstvo koje kombinira visoku razinu topline i razumijevanja s jedne strane te roditeljske zahtjeve za zrelim ponašanjem ( u skladu s dobi djece) s druge strane.

Obitelj je uglavnom izvor prosocijalnih norma. Ako su odgojem i općom atmosferom u obitelji ustanovljeni prisni i čvrsti odnosi unutar nje, dijete će usvojiti takve pozitivne norme od obitelji.

Ako je pak obitelj disfunkcionalna i članovi obitelji pokazuju devijantna ponašanja (npr. agresivno ponašanje, kriminal, alkoholizam ili uzimanje droga), takva ponašanja bit će u procesu učenja po modelu usvojena od strane djece. No takvih obitelji je relativno malo da bi se objasnilo veću pojavnost devijantnog ponašanja kod djece. Na razvoj devijantnog ponašanja kod mladih mogu utjecati i obitelji koje nemaju kapacitet za odgajanjem djece, kada je posrijedi siromašno roditeljstvo koje ne prati razvoj i potrebe djece (s jedne strane preautoritarno roditeljstvo a s druge previše permisivno roditeljstvo). U takvim obiteljima također će izostati čvrsta veza između djece i obitelji, te će dijete biti  usmjereno na vršnjake koji dolaze iz sličnih obitelji i mogu biti izvor devijantnih norma.

Škola

Kao drugi važan izvor socijalizacije spominje se škola. Ona prenosi kulturalne vještine i norme ponašanja, te je izvor  prosocijalnih norma.  Od škole se očekuje da djetetu prenese osnovne vještine i znanja koja su potrebna za sudjelovanje u kulturi (čitanje, pisanje, kompjutorske znanosti) i istovremeno da nadgleda i prati djetetova ponašanja u školskoj sredini. Ako škola funkcionira dobro a razredne zajednice su povezane i poticajne, učenici se dobro osjećaju u školi i vežu se za nju. Takva škola ima zaštitnu funkciju za učenike sve do mlađe odrasle dobi. Posebno je važan odnos roditelja i škole. Roditelji koji aktivno sudjeluju u djetetovim školskim postignućima, pomažu djeci pri neuspjehu, raduju se njegovom napredovanju, dodatno će motivirati dijete da se veže za školu i svoju učeničku ulogu dobro odradi. Kao što postoje disfunkcionalne obitelji postoje i disfunkcionalne škole. To su škole koje zanemaruju odgojnu funkciju, koje su velike i “anonimne”, gdje djeca nemaju svoje mjesto, disciplina u njima je loša i nejasna su pravila. Takve škole neće razviti dobre i čvrste veze s učenicima i škola kao izvor socijalizacije neće biti uspješna u oblikovanju prosocijalnog ponašanja kod djece.

Vršnjaci

Vršnjačke grupe mogu biti dijade najboljih prijatelja, male grupe bliskih prijatelja ili parova. Vršnjaci tijekom adolescentnog razdoblja mogu imati dominantan utjecaj. Ako je adolescent povezan s grupom vršnjaka koja ima pozitivne norme i vrijednosti i on sam će takve vrijednosti prihvaćati. S druge strane, ako njihovi prijatelji imaju devijantne norme, postoje velike šanse da će i on sam prihvatiti takve norme. Iako se u ranoj adolescenciji povećava podložnost pritiscima grupe vršnjaka, a opada oslanjanje na mišljenje roditelja, adolescenti se razlikuju u tome koliko su podložni utjecaju drugih. Roditelji izravno utječu na to s kim će se djeca družiti ako biraju susjedstvo gdje žive, školu, vjerske, kulturne i druge organizacije u kojima adolescenti sudjeluju. Oni i posredno tj. neizravno utječu na izbor prijatelja i vršnjaka s kojima će se dijete družiti tako što potiču razvoj određenih osobina ličnosti i oblika ponašanja u svoje djece. Adolescenti se ne priključuju slučajno određenoj grupi vršnjaka, već ih biraju prema sličnosti. Pritisci grupe ne djeluju u smjeru stvaranja potpuno novog ponašanja, nego pojačavaju već postojeću dispoziciju na temelju kojih je adolescent već pristupio određenoj grupi.

Zaključak

Ova teorija nastoji objasniti adolescentno uzimanje droga kroz tri primarna izvora socijalizacije: obitelj, škola i grupa vršnjaka. Osnova ove teorije jest da je i prilagođeno i devijantno ponašanje naučeno socijalno ponašanje, i rezultat je interakcije socijalnih, psiholoških i kulturalnih čimbenika. Svaki od ovih izvora socijalizacije može prenijeti devijantne norme, no zdrava obitelj i dobar školski sustav će vjerojatno prenijeti prosocijalne norme. Vršnjaci mogu prenijeti prosocijalne i devijantne norme. Slabe veze mladih s obitelji, školom i zdravim vršnjacima, povećavaju mogućnost povezivanja mladih s devijantnim vršnjacima i preko te veze može doći do započinjanja i/ili nastavljanja uzimanja  raznih sredstava ovisnosti. Ova teorija ima važne implikacije na prevenciju devijantnih ponašanja.

___________________________________________________________________________________________

*Klinika za psihijatriju , alkoholizam i druge ovisnosti, KB “Sestre Milosrdnice“, Zagreb

Literatura

Oetting ER, Donnermeyer JF. Primary socialization theory: the etiology of drug use and deviance. I. Substance Use & Misuse 1998; 33: 995-1026.

                                STRUČNA UREDNICA: Mr. sc. dr. Vesna Golik - Gruber

RECENZENTI:    Doc. dr. sc. Darko Breitenfeld

                       Prim. dr. sc. Željko Marinić

 Korektura: Željko Štimac

 Za tisak pripremila: Mr. sc. dr. Ema Ničea Gruber

Tisak: Tiskara «Puljko»

Radovi koji su tiskani u ovom Zborniku, preuzeti su iz Alkohološkog glasnika u izvornom obliku.

 

 

 

 

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES