ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK

UREDNICA Mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber

IZDAVAČI         Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                                 Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Zagreb, 2003.

 

 

 

ZBORNIK

predgovor
recenzije

Sadržaj:

POGLAVLJA
članci
indeks autora

 

POČETNE

STRANICE

Početna HSKLA

 

početna zbornik

 

početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

 

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

 
 

poćetna UHVAĆENA DUGA

Kongresi i konferencije

 

 

 

 

ZLOUPORABA DROGE KOD MLADIH

Doc. dr. sc. Slavko Sakoman*

Koji su uzroci porasta zlouporabe droga u svijetu?

Postoje mnogobrojne teorije kojima se pokušava odgovoriti na to kompleksno pitanje. Jedni će reći da je širenje zlouporabe sredstava ovisnosti (droga) u prvom redu posljedica jačanja međunarodnog narkokriminala, a u vezi s tim i kao posljedica povećanja proizvodnje i ponude na ilegalnom tržištu. Koliko je god točno da veća ponuda droga i njihova lakša dostupnost povećava rizik susreta s potencijalnim konzumentom, mnogi smatraju da je glavni uzrok povećanja broja ovisnika u promjeni kvalitete života ljudi koja je dovela do povećane potražnje za drogama.  Istina je najvjerojatnije u kombinaciji ta dva čimbenika tako da je istodobno zbog interesa  međunarodnoga organiziranoga kriminala znatno povećana proizvodnja i ponuda droge, ali se iz godine u godinu povećava i broj osoba koje su zainteresirane za kupovanje i konzumiranje te vrlo skupe robe.

Što se to mijenja u svijetu da mlade potiče na pojačanu potrošnju droga? Neki to jednostavno tumače kao posljedicu porasta standarda i afirmaciju potrošačkoga mentaliteta ljudi, ali istodobno možemo pratiti pojavu da je upravo siromaštvo mnoge mlade natjeralo da se bave drogama. Čovjek je uz vrlo velike društvene i ekonomske promjene te brzi tehnički napredak stvorio i niz pratećih teškoća, koje su se vrlo nepovoljno odrazile na kvalitetu međuljudskih odnosa, čineći ljude sve nezadovoljnijima.

Nezadovoljstvo, osjećaj ispraznosti i besperspektivnosti povećavaju motivaciju za uzimanjem sredstava ovisnosti. S druge strane, kao posljedica uporabe tih sredstava, nezadovoljstvo samih konzumenata, a još više njihove okoline, time se povećava. Kad bi se teškoće koje se javljaju kao posljedica uporabe alkohola, duhana i ilegalnih droga stavile u odnos s nekim drugim problemima ljudske civilizacije, moglo bi se zaključiti  da na ovom svijetu postoji mnogo težih problema i da se ukupnost zadovoljstva čovječanstva ne bi bitnije povećala njihovim uklanjanjem. No stručnjaci koji bolje poznaju dimenziju alkoholizma i posljedice uporabe ostalih droga, odnosno suštinu toga danas alternativnoga stila življenja, taj stav ne bi mogli podržati. Prije bi mogla biti usvojena pretpostavka da bi treznije čovječanstvo brže i efikasnije nalazilo izlaze iz teškoća što prate razvoj ove civilizacije.

Stanje u svijetu, atmosfera življenja i sustave vrijednosti prema vlastitim potrebama oblikuje uglavnom relativno malen broj ljudi jer im to omogućava njihov položaj. Velika većina stanovništva može samo pratiti ta svjetska zbivanja i znajući da vrlo malo mogu učiniti da se kvaliteta života poboljša u skladu s njihovim potrebama, prisiljeni su trošiti silnu energiju za prilagođavanje nečemu što im ne odgovara  i što ih u biti čini sve manje zadovoljnima. Pri tome se konzumenti droga polariziraju na dvije kategorije. Jednima droge (bilo sredstva za umirenje, bilo sredstva za stimulaciju) trebaju jer ne mogu izdržati napetost trke za karijerom, prestižem i novcem, a drugima trebaju kao osnovni izvor zadovoljstva jer se osjećaju nepravedno uskraćenima, neuspješnima ili poniženima. Mnogi se drogiraju zato da bi mogli raditi, a mnogi rade zato da bi se mogli drogirati.

Uzimaju li droge i odrasli?

Osobni motivi zbog kojih pojedinac odlučuje uzimati neku drogu, vrlo su različiti. Kada je riječ o tradicionalnim drogama, kao što su to kod nas npr. alkohol ili  duhan, mnogi će ljudi početi uzimati ta sredstva smatrajući da je to ujedno i socijalno prihvatljiv način ponašanja. Čak iako su upućeni na moguće štetne posljedice po zdravlje i šire, budući da to čini veliki broj ljudi, mnogima će izgledati da je ipak prihvatljivije piti ili pušiti i živjeti u uvjerenju  da se njima neće ništa loše dogoditi, odnosno da se štetne posljedice događaju nekom drugom. Većina mladih u početku misli da će alkohol, duhan ili bilo koju ilegalnu drogu uzimati samo povremeno, rekreativno, prigodno i da im se neće dogoditi da postanu ovisni, jer se to "uglavnom događa onim drugim, nesređenim, slabim ili labilnim pojedincima".

No činjenica je da nitko ne može biti potpuno siguran da će nakon što jednom započne s uzimanjem nekog sredstva ovisnosti i izbjeći negativne posljedice, npr.  naviknuti se na drogu i postati o njoj ovisan. Koliko je ljudi bez razmišljanja o posljedicama, upravljajući vozilom pod utjecajem alkohola, prouzročilo nesreću sa smrtnim ili drugim teškim posljedicama. Samo u Hrvatskoj se to godišnje dogodi stotinama i stotinama ljudi. Od bolesti uzrokovanih pušenjem  duhana u našoj zemlji znatno ranije umire godišnje oko 15 000 ljudi. U mnogim prilikama u svakodnevici, djeca su u situaciji da promatraju odrasle kako posežu za različitim "drogama" radi toga da tako riješe neki problem ili da si uljepšaju trenutak. Kada je mama nervozna, traži apaurin. Kada tata dođe s posla umoran i napet, traži čašicu nečega oštrog. Kada nekoga zaboli zub, traži se tableta. Ujutro, da bi se razbudili, roditelji kuhaju kavu, a mnogi pri tom puše i cigarete. Dakle, uzimanje sredstava ovisnosti jest sastavnica svakodnevice velikoga broja ljudi pa su djeca zbunjena kada im ti isti odrasli brane da to čine. No te su zabrane posve razumljive i zakonodavac ih je propisao, jer sve droge doista štete mladom organizmu i ugrožavaju njegov psihofizički razvoj. Djeca odrastaju, dolazi pubertet, počinje adolescencija. To je razdoblje ubrzanoga psihofizičkoga razvoja i socijalnoga sazrijevanja.

Djeca više nisu djeca, ali još nisu ni odrasli. U tom razdoblju postupno se oblikuje njihov budući, odrasli ja kroz identifikaciju s odraslima koje odabiru za svoje uzore. Sve više izmiču kontroli roditelja, suprotstavljaju se njihovu autoritetu, prkose, žele sve više uvažavanja i slobode u svemu. Mnoge obveze koje im nameću autoriteti postaju teret, sve postaje komplicirano. Imperativ je postati odrastao i biti svoj. Većina mladih u tom burnom periodu razvoja, uz potporu onih koji ih najviše vole, svojih roditelja, uspješno prođu to razdoblje i uz manje ili više teškoća sve se na koncu dobro završi. No na žalost nije sa svima tako.

Mnogobrojni su razlozi, a i načini na koji taj period odrastanja mladih može biti ometen i u kojem se mogu očitovati mnogi znatni problemi. Konačno, mnogi mladi bili su nezadovoljni ili nesretni i tijekom najranijeg djetinjstva, dok neki to postaju tek u mladenačkim, tineiđerskim godinama. Jedan od načina koji može omesti normalno odrastanje i pripremu za život samostalne, odgovorne i kreativne odrasle osobe jest upravo upotreba droga.

Zbog čega droge uzimaju adolescenti?

Mladi na uzroke uzimanja droge gledaju na svoj način i ta njihova tumačenja treba uzeti vrlo ozbiljno. Većina mojih pacijenata, ovisnika, na pitanje "Zbog čega si počeo uzimati drogu?" – odgovara da su započeli iz znatiželje i/ili na nagovor prijatelja. Doista, mnogi mladi iz tih razloga prigodno iskušaju neko od sredstava ovisnosti i svjesni mogućih posljedica ako bi nastavili, odustaju od daljnjeg eksperimentiranja. No čim su to i taj prvi puta učinili, povećao se rizik da će s time i nastaviti. Ako današnje ovisnike pitate zbog čega su nastavili s uzimanjem droge, odgovorit će da im se dopalo ili da su bili u društvu prijatelja koji su to radili pa je bilo logično da se s njima solidariziraju. Poslije, kada su postali ovisni, morali su nastaviti s uzimanjem droga jer više nisu mogli prekinuti.

Ako detaljnije analiziramo motive zbog kojih dio mladih ustraje u uzimanju nekojega sredstva ovisnosti, uključujući duhan i alkohol, tada dolazimo do ovih spoznaja:

1. Kada je riječ o alkoholu ili duhanu, mladima koji se sve više osjećaju odraslima, izgleda sasvim prihvatljivo činiti ono što vide da čine odrasli. Stavljajući prve cigarete u usta, obično na nagovor nešto starijih vršnjaka, imaju osjećaj da postižu barem dvije stvari do kojih im je u toj fazi toliko stalo:

· osjećaju se odraslijima, slobodnijima, hrabrijima u odnosu na vršnjake koji to ne čine. Puštanjem dimnih signala svijetu oko sebe (iza leđa roditelja) kao da daju poruku : "Pogledajte me, ja pušim, nisam više klinac/klinka."

· osjećaju da će u krugu vršnjaka (koji su propušili prije njih) lakše biti prihvaćeni ako prihvate ponuđenu cigaretu (prisjetimo se važnosti rituala prihvaćanja lule mira kod Indijanaca).

Slično se događa s pijenjem alkoholnih pića, a i s pušenjem prvih cigareta marihuane.

Mladi koji su donijeli odluku da neće pušenjem cigareta ili uzimanjem droga stvarati privid da su odrasliji  te da im nije potrebno pušiti cigarete da bi "imali prijatelje", svoj će ja postupno izgrađivati i samopotvrđivati na mnoge druge, zdravije i prihvatljivije načine. Kako to mnogi mladi običavaju reći, ako se već pravimo važni, doista to ne bismo trebali činiti na način koji će nama ili nekome drugome prouzročiti štetne posljedice.

2. Adolescencija je razdoblje kada mladi počinju izlaziti van. Na mjestima zabave i druženja, što više izlaze, sve će više i češće biti u prilici da im netko ponudi neku drogu. Ako su nesigurni u sebe i ako prije nisu donijeli čvrstu odluku i time izgradili način kako se tome oduprijeti, znatno će se povećati rizik da će njihovo slabo ja popustiti pritisku.

3. Mnogi mladi misle da će tulumarenje biti uzbudljivije ako to čine na način koji im roditelji ili drugi autoriteti zabranjuju. Doista u početku može izgledati da su zabave intenzivnije i nezaboravnije što su mladi pijaniji, napušeniji ili nagutaniji. Ipak, oni koji se priklanjaju tom načinu trebali bi se upitati nije li to ipak lažno zadovoljstvo za koje će, ako izgube kontrolu, morati platiti visoku cijenu. Konačno, mnogi mladi otvoreno su priznali da je osjećaj praznine, mrtvila, umora i sl. neugodna kazna koja slijedi već drugi dan nakon što su noć proveli ludujući pijani ili drogirani i da se to jednostavno ne isplati.

4. Neki će mladi pokušavati uzimanjem alkohola ili droga potisnuti u zaborav ili pobjeći od trenutnih životnih problema koji ih frustriraju ili čine nesretnima. Tu se može raditi o problemima u obitelji (rastava roditelja ili druga kompromitirajuća događanja, smrt ili teška bolest bliskog člana obitelji), neuspjehu u školi ili u nekim drugim važnim područjima u životu mladih (neuspjeh u emocionalnim vezama, napuštanje prijatelja, slabi rezultati u pokušaju ostvarenja športske ili neke druge izvanškolske karijere i sl.). U takvim situacijama mladim ljudima treba duboko razumijevanje, podrška i pomoć u prevladavanju problema. Uzimanjem droga ili alkohola ne samo da neće riješiti ni jedan problem već će se uz postojeće nagomilavati i stvarati sve više novih.

5. Uzimanje droga može biti reakcija na osjećaj dosade, nesigurnosti, zbog usamljenosti, odbačenosti, niska samopoštovanja ili inferiornosti u odnosu na druge. Ni jedno od tih stanja neće se ukloniti uzimanjem sredstava ovisnosti. Kreativnu životnu dinamiku i osjećaj samopoštovanja treba graditi trijezno i strpljivo kroz što bolje izvršavanje svih važnih životnih uloga (uloga sina/kćeri, brata/sestre, učenika, prijatelja, susjeda, partnera, člana športskoga tima), istraživanjem, hobijima i iznad svega svrhovitim radom.

6. Neki se mladi odlučuju na život od danas do sutra uz uporabu droga smatrajući da je to bolje "jer život ionako nema previše smisla". Takav stav često je vezan uz materijalističko-ateističku životnu filozofiju: živim ovdje, sada i samo jednom. Koliko god na prvi pogled izgledalo logičnim da mladi koji žive bez vjere i nade nastoje život što je moguće više iskoristiti pa postaju hedonisti, upravo zbog toga što oni misle da prolaznost života nema alternativu, po logici stvari trebali bi još više paziti na stil življenja koji će im osigurati što bolje zdravlje, manje rizika stradanja, a time i dugovječnost. Često se međutim događa obrnuto – osobe koje osjećaju istinsko uporište u vjeri, nadajući se beskonačnosti, životom u svakodnevnici mnogo mudrije raspolažu i pokazuju više obzirnosti prema svijetu i prirodi koja ih okružuje. Manje su sebični, lakše podnose frustracije, manje teže moći, dominaciji nad drugima i novcu, a više miru, moralnosti, ljubavi i uvažavanju potreba drugih, jer su, na primjer, izabrali Krista za uzor.

Kao što je i navedeno, vrlo različiti uzroci mogu mlade i neiskusne osobe odvesti na put prema ovisnosti da bi na koncu svi imali isti problem. Ako promatrate na nekom odjelu za liječenje ovisnika skupinu tih bolesnika, oni će u mnogo čemu izgledati vrlo slični, a u jednoj stvari gotovo identični. Vi dakako znate o čemu je riječ. Tu se više ne vidi jesu li u djetinjstvu bili sretni ili nesretni, jesu  li iz bogate ili siromašne, pretjerano samouvjereni, bahati ili poniženi, jako zatvoreni ili previše otvoreni, jesu li bili suviše i posesivno voljeni ili su živjeli uz osjećaj da ih nitko ne voli i ne razumije. Bez obzira na to jesu li o mogućim opasnostima i posljedicama uporabe droga znali mnogo ili gotovo ništa, ispravno ili krivo, u svojem se postupanju i donošenju odluka nisu pokazali mudrima. Dajući prednost trenutnim "rješenjima" i kratkotrajnim efektima ponuđene droge i tobožnjem užitku u situaciji ovdje i sada, propustili su dublje i dugoročnije uzročno-posljedično prosuđivati o kvaliteti svojih odluka i postupaka. Zbog toga je na mjestu preporuka mladima (a i odraslima): ne koristi drogu, koristi mozak (be smart, do not start: budi mudar nemoj početi).

____________________________________________________________________________________

* Klinika za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti KB "Sestre milosrdnice" u Zagrebu

foto Juras. Opatija 2004

                                STRUČNA UREDNICA: Mr. sc. dr. Vesna Golik - Gruber

RECENZENTI:    Doc. dr. sc. Darko Breitenfeld

                       Prim. dr. sc. Željko Marinić

 Korektura: Željko Štimac

 Za tisak pripremila: Mr. sc. dr. Ema Ničea Gruber

Tisak: Tiskara «Puljko»

Radovi koji su tiskani u ovom Zborniku, preuzeti su iz Alkohološkog glasnika u izvornom obliku.

 

 

 

 

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES