ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK

UREDNICA Mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber

IZDAVAČI         Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                                 Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Zagreb, 2003.

 

 

 

ZBORNIK

predgovor
recenzije

Sadržaj:

POGLAVLJA
članci
indeks autora

 

POČETNE

STRANICE

Početna HSKLA

 

početna zbornik

 

početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

 

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

 
 

poćetna UHVAĆENA DUGA

Kongresi i konferencije

 

 

 

 

KOMPARATIVNA ANALIZA PUŠENJA ALKOHOLIČARA NA BOLNIČKOM LIJEČENJU I U FAZI APSTINENCIJE U KLUBOVIMA LIJEČENIH ALKOHOLIČARA

Vesna Golik-Gruber, Sanja Grba, Mirela Uroić

Uvod

Pušenje danas predstavlja ogromni problem civiliziranog čovječanstva. Zahvaća cijeli svijet i najraširenija je ovisnost, te se sve češće govori o pandemiji pušenja, a čovječanstvo troši milijarde dolara i odnosi milijune žrtava. Epidemiološki pokazatelji govore o ranom umiranju, čestom obolijevanju od raka pluća, bronhitisa, emfizema, koronarne bolesti, raka mokraćnog mjehura. Bilježe se i promjene u razvijenom svijetu, gdje se ljudi mnogo više brinu za svoje zdravlje: više se ne puši u društvu, na radnom mjestu. a pušenje se počinje smatrati nepristojnim ponašanjem. U niže razvijenom društvu, nižu razinu obrazovanja nižu kulturu življenja i niži standard pušenje je još uvijek vrlo rasprostranjena navika.

Alkoholizam i pušenje

Alkoholičari su u velikom broju i ovisnici o pušenju što im povećava rizik pobolijevanja i smrtnosti i tome bi trebalo posvetiti dodatnu pažnju. Uglavnom su svjesni svoje navike o pušenju i često otvoreno izjavljuju kako mogu prekinuti s pićem, ali ne mogu s pušenjem. Ima među njima onih koji su prestali pušiti što smatraju velikim uspjehom i čime jamče da će prestati i piti. Zanimljivo je da svi pušenje smatraju težom ovisnosti. Uglavnom su im poznate opasnosti po zdravlje no tome ne pridaju dovoljno pažnje. Neki žele smanjiti pušenje, neki žele prestati pušiti, neki puše pojačano prestankom pijenja, a neki o tome ne razmišljaju. Govori se i o vezanom ponašanju.

Poznato je da alkoholičari na liječenje dolaze pritisnuti kriznom situacijom, nemotivirani ili tek djelomično motivirani za apstinenciju od alkohola. Motive za nepijenje treba tijekom liječenja izgraditi, stavove promijeniti, osobe usmjeriti ka zdravom životu. Zdrav život nameće potrebu isključivanja pušenja i drugih sredstava ovisnosti, kako za samog alkoholičara, tako i za članove njegove obitelji.

Programi liječenja i rehabilitacije alkoholičara

U programima liječenja i rehabilitacije alkoholičara ne posvećuje se dovoljna pažnja ovisnosti o pušenju. U Hrvatskoj praktički nema programa koji bi odmah zahvaćao sve ovisnosti. Takav program uspješno provodi u Republici Sloveniji prof. dr. Rugelj za selekcionirane skupine alkoholičara.

U sadašnjim programima se izbjegava davanje sedativa i ako je potrebno liječi se istovremeno tabletomanija. Isključena je upotreba drugih sredstava ovisnosti, osim pušenja. Doduše, vrijedi zabrana pušenja u sobama, učionicama i sl., i povremeno se održavaju predavanja o štetnosti pušenja, što nije dovoljno.

Postavlja se pitanje zašto?

Osim nezainteresiranosti i otpora od strane samih alkoholičara, otpori su prisutni i kod terapeuta kada je u pitanju pušenje.

Da bi mogli raditi s alkoholičarima terapeuti su morali izgraditi osobni stav prema pijenju, koji bi optimalno trebao biti nepijenje. Budući da svako pijenje ne znači istovremeno i ovisnost, neki terapeuti si dozvoljavaju povremeno pijenje manjih količina pića i to ih ne sprečava da rade s alkoholičarima na rješavanju njihove ovisnosti o alkoholu. S pušenjem stvar stoji bitno drugačije, jer svako pušenje je, gotovo bez iznimke, ovisnost, a ovisnik ne može raditi na odvikavanju drugog ovisnika.

Postavlja se i pitanje optimalnog vremena za početak odvikavanja od pušenja kod alkoholičara.

Postoje dvije hipoteze. Prva je, da je optimalno provesti postupak odvikavanja od pušenja istovremeno uz liječenje alkoholizma, a druga da je optimalno provesti prvo liječenje alkoholne ovisnosti, a potom, kad se već učvrsti apstinencija od alkohola, provesti program odvikavanje u klubovima liječenih alkoholičara, gdje alkoholičari nakon liječenja nastavljaju dugotrajni postupak izmjene ponašanja.

Postavlja se i pitanje zahvaćanja problematike pušenja u obiteljskom liječenju, koje je danas opće prihvaćeno i zastupljeno je u svim programima liječenja alkoholičara.

Cilj ispitivanja

Cilj ispitivanja je utvrditi postoje li razlike u pušenju i stavovima prema pušenju između alkoholičara-pušača koji se nalaze na bolničkom liječenju i onih koji su već uspostavili apstinenciju i uključeni su u socioterapijski postupak u klubovima liječenih alkoholičara, te se na osnovi toga opredijeliti za jednu od gore navedenih hipoteza. Uz to ćemo ispitati i pušenje njihovih članova obitelji.

Materijali i metode

U svrhu ispitivanja sačinili smo upitnik od 12 pitanja. Prva grupa pitanja odnosi se na navike pušenja alkoholičara, njihovih obitelji i na troškove pušenja. Druga grupa pitanja se odnosi na stavove o pušenju i odvikavanju od pušenja.

Anketirano je 240 ispitanika. U I. skupini 120 alkoholičara na bolničkom liječenju i u II. skupini 120 apstinenata u klubovima liječenih alkoholičara.

Analiza i rezultati

Ispitanici iz obje skupine podijeljeni su u tri podskupine: pušači, bivši pušači i nepušači. Dobiveni rezultati su tabelirani u apsolutnim brojevima, te u postocima radi lakšeg uspoređivanja.

Iz tablice 1. koja prikazuje broj pušača, nepušača i bivših pušača, vidljivo je da je veći broj pušača u I. skupini (65,8%) nego u II. skupini (58,3%). Broj nepušača je podjednak u obje skupine. Broj bivših pušača u I. skupini je manji (10,8%) nego u II. skupini (17,6%).

Tablica 1. Prikaz pušenja kod alkoholičara

 

 

I. Grupa

II. Grupa

 

 

N

%

N

%

 

pušač

79

65,8

70

58,3

 

nepušač

28

23,3

29

24,2

 

bivši pušač

13

10,8

21

17,5

 

ukupno

120

 

120

 

U tablici 2 je vidljiva razlika između ispitanika I. i II. skupine u kategorijama pušača do 19 cigareta i preko 50 cigareta. Ispitanici i skupine u većem postotku puše preko 50 cigareta dnevno (5,1%) u odnosu na ispitanike II. grupe (1,4%), a u majem do 19 cigareta dnevno -12,6% :28,6%.

 

Tablica 2. Prikaz broja popušenih cigareta dnevno.

 

I grupa

II grupa

Broj cigareta

N

%

N

%

do 19

10

12,7

20

28,6

20-29

27

34,2

19

27,1

30-39

12

16,2

10

14,3

40-49

26

32,8

20

28,6

>50

4

5,1

1

1,4

ukupno

79

100

70

100

 

Iz tablice 3 vidimo da preko 50% članova obitelji pušača puši u obje skupine. U I. skupini, u kategoriji nepušača, puši manji broj članova obitelji nego u II. skupini- 32,2% : 44,8%. I u kategoriji bivših pušača u I. skupini puši manji broj članova obitelji - 30,8% : 57,1 %.

Iz tablice 4 uočavamo da najveći broj alkoholičara i članova njihovih obitelji troši od 300-400 kuna mjesečno na pušenje, s time da su ispitanici i skupine zastupljeni u višem postotku u toj kategoriji od ispitanika II. skupine: kod pušača 68,4% : 55,7% i kod članova obitelji pušača 53,6% : 40,9%.

 Tablica 3. Prikaz pušenja članova obitelji alkoholičara

 

PUŠAČI

NEPUŠAČI

BIVŠI PUŠAČI

 

I grupa

II grupa

I grupa

II grupa

I grupa

II grupa

 

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

puše

43

54,4

37

52,8

9

32,1

13

44,8

4

30,8

12

57,1

ne puše

35

44,3

28

40

16

57,1

12

41,4

8

61,5

7

33,3

nepoznato

1

1,3

5

7,1

3

10,7

4

13,8

1

7,7

2

9,5

ukupno

79

 

70

 

28

 

29

 

13

 

21

 

Tablica 4a i 4b.  Mjesečna potrošnja na pušenje pušača i njihovih članova obitelji

 

PUŠAČI

 

I grupa

II grupa

 

N

%

N

%

<200 Kn

14

17,7

15

21,4

200-300 Kn

54

68,4

39

55,7

>300 Kn

11

13,8

13

18,6

bez odgovora

0

0

3

4,3

ukupno

79

 

70

 

 

 

ČLANOVI OBITELJI

 

PUŠAČI

NEPUŠAČI

BIVŠI PUŠAČI

 

I grupa

II grupa

I grupa

II grupa

I grupa

II grupa

<200 Kn

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

200-300 Kn

11

28,8

10

20,9

2

40

2

8,1

0

0

5

27,8

>300 Kn

22

53,7

25

50

2

40

12

54,5

3

10

6

33,3

bez odgovora

8

19,5

7

14

1

20

4

18,2

0

0

2

11,1

ukupno

0

0

8

16

0

0

4

10,2

0

0

5

27,8

 

41

 

50

 

5

 

22

 

3

 

18

 

Iz tablice 5 možemo uočiti da oko 50% s pušača nije uopće pokušalo prestati pušiti. Manji broj ispitanika među pušačima i skupine više puta je pokušavao prestajati pušiti, nego među ispitanicima II. skupine -21 ,5%: : 30,0% .

Iz tablice 6 vidimo da jaku želju za prestankom pušenja imaju ispitanici I. skupine, njih 10,1% : 1,4%.Uz to njih 3,8% želi prestati pušiti,:ali ne zna kako, a 6,3% želi smanjiti pušenje. Ukupno želju za prestankom ima u I skupini 62,0%,a u II. skupini 72,6%. Uočavamo da 26,6% I. skupine odnosno 24,2% ispitanika II. skupine ne želi prestati pušiti. Od toga 11,4% ispitanika I. skupine u odnosu na 7,1% ispitanika II. skupne «za sada ne».

Tablica 5. Prikaz pokušaja prestankom pušenja

 

Prestanak pušenja

1-2       puta

više            puta

DA       X puta

NE

bez     odgovora

uku

 

grupa

N

%

N

%

N

%

N

%

N

%

N

pušači

I.

19

24,1

17

21,5

0

0

43

54,4

0

0

79

 

II.

15

21,4

17

24,3

2

2,9

36

51,4

0

0

70

Bivši

I.

3

23,1

2

15,4

4

31

0

0

2

15,4

13

pušači

II.

9

42,9

5

23,8

2

9,5

3

14,3

2

9,5

21

 

Tablica 6. Prikaz želje za prestankom pušenja

 

I GRUPA

II GRUPA

 

N

%

N

%

da veoma

8

10,1

1

1,4

da

33

41,8

41

58,6

da ali ne zna kako

3

3,8

0

0

smanjiti

5

6,3

0

0

ukupno

49

62

42

60

ne

12

15,2

12

17,1

za sada ne

9

11,4

5

7,1

ukupno

21

26,6

17

24,3

bez odgovora

9

11,3

11

15,7

Zaključci

Ispitivanjem je dobiveno niz rezultata na osnovi kojih možemo donijeti sljedeće zaključke:

Vrlo visok postotak alkoholičara, kako na liječenju, tako i u fazi rehabilitacije su pušači.

Visok je postotak pušenja među članovima obitelji alkoholičara, preko 50% .

Među alkoholičarima na liječenju viši je postotak najtežih pušača, što je najvjerojatnije vezano uz povišenu anksioznost koja prati alkoholizam.

Srednja mjesečna potrošnja na pušenje je 200-300 kuna, kako alkoholičara, tako i članova njihovih obitelji.

Kod alkoholičara u fazi apstinencije češći su pokušaji prestanaka pušenja, što govori u prilog tome da žele prestati, ali ne znaju kako, te da bi im u tome trebalo pomoći.

Alkoholičari-pušači bi željeli prekinuti pušiti u vrlo visokom postotku - 41,8% za vrijeme liječenja i čak 58,6% u fazi apstinencije, što opravdava provođenje programa odvikavanja od pušenja za vrijeme liječenja u bolnici i kasnije u klubovima liječenih alkoholičara.

10,l% alkoholičara na bolničkom liječenju jako bi željeli prestati pušiti i uz to 3,8% njih bi željelo, ali ne zna kako, što dodatno ukazuje na potrebu organiziranja programa odvikavanja odmah, za vrijeme liječenja, jer je dobra motivacija bitna za uspjeh liječenja.

Visok postotak pušača među članovima obitelji alkoholičara ukazuje na potrebu posvećivanja pune pažnje i tome problemu u obiteljskom postupku, jer ako želimo promjene i zdrav , kvalitetan život za cijelu obitelj , onda se to svakako odnosi i na pušačku ovisnost.

Viši postotak pušenja članova obitelji alkoholičara u fazi apstinencije, bivših pušača i nepušača, ukazuje na potrebu pojačanog djelovanja s obiteljima u klubovima liječenih alkoholičara na problemu pušenja.

Svega četvrtina ispitanika ne želi prestati pušiti. Među njima su i oni koji to za sada ne žele, što pokazuje izvjesnu ambivalenciju i postojanje barem djelomične otvorenosti za pristup. Tako niski postotak onih koji ne žele prestati pušiti još jednom ukazuje na potrebu rada i pomoći ostalima, koji to žele.

Na osnovu svih zaključaka proizlazi neophodnost uvođenja programa za suzbijanje i odvikavanje od pušenja, kako u programe liječenja alkoholičara, tako i u programe resocijalizacije u klubovima liječenih alkoholičara, koji će osim za alkoholičare biti namijenjeni i za članove njihovih obitelji, jer tek život bez svih ovisnosti kvalitetan je život.

Posebnu pažnju treba posvetiti osposobljavanju djelatnika za rad na programima suzbijanja pušenja, budući je pušenje veoma rasprostranjeno, te su mnogi stručnjaci koji se profesionalno i paraprofesionalno bave ovisnostima i sami pušači, a kao takvi nisu podobni za provođenje ovih programa.

                                STRUČNA UREDNICA: Mr. sc. dr. Vesna Golik - Gruber

RECENZENTI:    Doc. dr. sc. Darko Breitenfeld

                       Prim. dr. sc. Željko Marinić

 Korektura: Željko Štimac

 Za tisak pripremila: Mr. sc. dr. Ema Ničea Gruber

Tisak: Tiskara «Puljko»

Radovi koji su tiskani u ovom Zborniku, preuzeti su iz Alkohološkog glasnika u izvornom obliku.

 

 

 

 

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES