ZBORNIK STRUČNIH RADOVA ALKOHOLOŠKOG GLASNIKA - PRIRUČNIK

UREDNICA Mr. sc. dr. Vesna Golik-Gruber

IZDAVAČI         Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                                 Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Zagreb, 2003.

 

 

 

ZBORNIK

predgovor
recenzije

Sadržaj:

POGLAVLJA
članci
indeks autora

 

POČETNE

STRANICE

Početna HSKLA

 

početna zbornik

 

početna ALKOHOLOŠKI GLASNIK

početna PROPADANJE ALKOHOLIČARA

 

početna OPORAVAK ALKOHOLIČARA

 
 

poćetna UHVAĆENA DUGA

Kongresi i konferencije

 

 

 

 

PASIVNO ILI PRISILNO PUŠENJE

Dr. Ema N. Gruber*

Ovogodišnja tema Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja, bit će pasivno pušenje.

Pasivno puše svi oni koji se nalaze u blizini pušača dok on puši, htjeli oni to ili ne, bili i sami pušači ili nepušači, na način da udišu dim koji s vrška cigarete odlazi u okolni zrak i dim što ga pušač izdiše dok puši, a kod aktivnog ili pasivnog pušenja trudnice, s majkom puši i nerođeno dijete. Dan borbe protiv pušenja važan je dan za podizanje svijesti u javnosti protiv pušenja, za preventivne poruke društvu, podsjećanje na posljedice pušenja i informiranje o štetnosti pušenja. Budući da nepušač u društvu pušača udiše dim cigarete, a dokazano je da i pasivni pušači obolijevaju od pušačkih bolesti, uključujući i rak, pušenje nije samo osobna stvar nekog pušača već i problem njegove obitelji, radne sredine i društva, te je informiranje i podizanje svijesti protiv pušenja jednako tako važno i za pušača i za njegovu okolinu. Iako svjesni rizika pušenja, brojnih činjenica koje govore protiv te ovisnosti, bilo zdravstvene (rizici od brojnih oboljenja, čak smrtonosnih) ili materijalne prirode (cijene cigareta), pušači i dalje puše….

Tvrde da je njihovo zdravlje stvar njihovog izbora. Zaboravljaju da se iz njihove cigarete širi otrovni smrdljivi dim posvuda oko njih. Nepušač u njihovu društvu "obdaren" je upalama sluznica oka, glavoboljama, mučninama, gubitkom pamćenja,  smetnjama  koncentracije, naravno, i svim ostalim teškim i smrtonosnim pušačkim bolestima, a da ne spominjemo i neugodan miris pušača i prostorije u kojoj se puši.  Danas odrastao čovjek može odabrati živjeti bez udisanja cigaretnog dima. Može njegovati kulturu nepušenja  u svome domu, a  kad "izlazi u grad", radi druženja, uvijek može izabrati mjesto za nepušače i izbjegavati "zadimljene" prostorije. Ne mora tolerirati pušenje kolega na poslu,  budući da je Zakonom o zaštiti na radu  uvedena zabrana pušenja na radnom mjestu, te je za pušače određena posebna prostorija, popularno zvana "plinska komora", pa pušenjem ne oštećuju zdravlje svoje radne okoline nego samo svoje. Na žalost, mnogi, naročito teški pušači, ne pridržavanju se zakonskih zabrana, trujući i dalje sebe i svoju okolinu. Treba li im to tolerirati?

 

Na sreću, suvremena poduzeća i privatne tvrtke danas sve češće ne žele zapošljavati namještenike koji puše (dijelom zbog svjetskih zdravstvenih trendova, dijelom zbog kazni koje također snosi i poduzeće, a dijelom i zbog objektivno većeg rizika pobolijevanja i umiranja zaposlenika, njihovog životnog osiguranja, ozljeda na radu i bolovanja te prijevremenih mirovina, što je sve, dokazano, povećano kao posljedica pušačkih bolesti). (Iz knjige "Zašto ne pušiti?" prof. M. Šimunović). Mnogi pušači ne znaju da se, prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, pušenje  svrstava u kategoriju psihičkih poremećaja. Djeca su, međutim,  danas najveće žrtve pasivnog pušenja, bolje rečeno prisilnog pušenja, jer ona ne mogu birati zrak koji udišu  u obitelji. Djeca koja borave među roditeljima pušačima češće obolijevaju od bolesti dišnog sustava, a otpornost na zaraze im je smanjena. Stručnjaci smatraju kako je pušenje djece u obitelji jedan od najčešćih oblika zlostavljanja djece. Najtragičnije žrtve pasivnog (prisilnog) pušenja su nerođena djeca. U svijetu puši 17,4 milijuna žena. Svega 20 % njih prestaje tijekom trudnoće. Trudnice koje puše (ili njihovi muževi puše pokraj njih pa su izložene  pasivnom pušenju), unose u organizam nerođenog djeteta mnoge otrove. Brojni su znanstveni radovi do sada dokazali niz štetnih utjecaja koje pušenje ima na sve faze rasta i  razvoja ploda, te kasnije, rasta i razvoja djeteta. Štetni sastojci cigarete iz krvi trudnice prelaze posteljicom u krv ploda uzrokujući oštećenja stanica ploda, usporavajući rast i razvoj. Rođena djeca su u prosjeku 150 do 250 grama lakša, a veća je i smrtnost novorođenčadi. Posebno najnovija ispitivanja pokazuju da oštećenja stanica živčanog sustava (mozga) kasnije rezultiraju smanjenjem intelektualnih sposobnosti djeteta i smetnjama ponašanja. Dokazano je, nadalje, da je u trudnica koje puše veća stopa pobačaja, komplikacija trudnoće (prerano odvajanje posteljice, krvarenje za vrijeme trudnoće, prerano prskanje vodenjaka). Stoga bi, vidjeti jednu trudnicu kako puši, trebalo značiti "krajnju glupost i neodgovornost". U ambulantama za trudnice bi trebalo osigurati informiranje o štetnom utjecaju pušenja u trudnoći i kasnije za razvoj djece, a za one koje su stekle čvrstu naviku pušenja osigurati program odvikavanja, a zbog opasnosti pasivnog pušenja ne bi se smjelo zaboraviti ni na muževe, te ostale članove domaćinstva.  Kontinuirano informiranje i obrazovanje o štetnosti pušenja potrebno je od najranije dobi (vrtića), kako bi djeca mogla s potpunim uvidom odbili prvu cigaretu već u  11-oj  godini, a i njihovo uporno prigovaranje roditeljima pušačima možda ih uspije nagovoriti da prestanu pušiti. Djeca koja znaju da je cigareta opasna za njihovo zdravlje ne žele pušiti.

 

Izvor, br. 1., 2000., Školski list,                          Pušenje na radnom mjestu

OŠ «Vladimir Nazor», Pisarovina 

I na kraju samo nekoliko statističkih  podataka iz svijeta: U Americi je od pasivnog pušenja godišnje umrlo 53.000 ljudi, većinom zbog bolesti srca i krvnih žila. U Njemačkoj je u posljednjih 5 godina duhanski dim ubio 100.000 ljudi, a čak 30 % tog broja bili su pasivni pušači. Svake godine umre od pušenja 13.000 Austrijanaca. U Švedskoj godišnje od pušenja umre 4.000 ljudi. U Hrvatskoj ima 1,600.000 pušača, u Zagrebu ih je oko 400.000. U Hrvatskoj godišnje zbog posljedica pušenja umre 11.000 osoba, od toga 3.000  Zagrepčana.  Suvremeni trendovi u svim razvijenim zemljama usmjereni su na sprječavanje pušenja. Pušenje se počinje smatrati nekulturnim ponašanjem. U proteklih 25 godina, broj pušača u Americi je opao s 40% na 29% i tako je spašeno 789.000 života. U Norveškoj je zakonski dopušteno pušenje samo u privatnim kućama i automobilima, a sva javna mjesta su nepušačke zone. U Francuskoj brojne kavane imaju odjeljke za pušače. U Velikoj Britaniji nepušači imaju pravo na jeftinije osiguranje auta od pušača. Američke tvrtke više ne zapošljavaju pušače. I u našoj se zemlji nastoji zaštiti osobe koje bi, zbog nemogućnosti izbora, bile izložene bolestima vezanim uz pušenje duhana, te je uvedena zabrana pušenja u većini javnih prostora.

Svaka je izloženost duhanskom dimu  opasna.

Epilog:

Kao što je rekao Aristotel: "Jedino je ljudsko svojstvo da ima osjećaj dobra i zla, pravde i nepravde, svaki čovjek nosi svijest odgovornosti za svoja djela, svoje navike i opredjeljenja."

Sasvim je očito da pušenje pripada onim rizičnim ponašanjima koja donose goleme štete pojedincu, obitelji, narodu i okolišu. Budući da posljedice pušenja nisu odmah uvijek neposredno vidljive, moguće je zavaravati se kako ih uopće nema. Vrijeme zavaravanja o posljedicama pušenja je isteklo. Važno je podsjetiti na odgovornost, ali je još važnije pronaći razloge takvom ponašanju  i ponuditi jače motive za stil života slobodan od navike pušenja. Naš odnos prema pušenju postaje pitanje naše uljudbe (kulture).

(V. Pozaić, Pušenje u teološko-moralnoj prosudbi, Glasilo Hrvatske Lige borbe protiv raka, vol.25, broj 1, l994.)

_______________________________________________________________________

* Psihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot", Popovača

                                STRUČNA UREDNICA: Mr. sc. dr. Vesna Golik - Gruber

RECENZENTI:    Doc. dr. sc. Darko Breitenfeld

                       Prim. dr. sc. Željko Marinić

 Korektura: Željko Štimac

 Za tisak pripremila: Mr. sc. dr. Ema Ničea Gruber

Tisak: Tiskara «Puljko»

Radovi koji su tiskani u ovom Zborniku, preuzeti su iz Alkohološkog glasnika u izvornom obliku.

 

 

 

 

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES