POČETNA HSKLA ►►

 

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

1995 . 2014

Dostupni brojevi AlkGlas

2015 . -->

 

 

 

◄ strana 1

Alk. gl. 5 /2015. (216) str. 3

strana 4►

Dr. Robert Torre:

Alkoholizam: prijetnja i oporavak, (str. 51-53 )

Profil knjiga, Zagreb, 2015.,

DISFUNKCIONALNI ALKOHOLIČARI

OVISNOST O ALKOHOLU – BOLEST ILI SLOBODNO IZABRANI ŽIVOTNI STIL

Ovisnost o alkoholu kronična je recidivna bolest progresivnog tijeka koja, ako se ne liječi, završava s predvidljivo negativnim ishodom. Ovisnici o alkoholu osobe su koje su doživotno izgubile sposobnost kontrole nad pijenjem. Posezanje za i najmanjom količinom alkohola u alkoholičara – apstinenta razbuđuje poriv za daljnjim pijenjem, reaktivira bolest ovisnosti o alkoholu i otvara kruženje u zloćudno zatvorenom krugu kompulzivnog pijenja.

Zbog prevage medicinskog koncepta u sagledaavanju stvari, alkoholnu ovisnost danas držimo bolešću, ali da smo načisto – bolest ovisnosti sigurno nije bolest u smislu u kojem je to dijabetes.

Ovisnost o alkoholu jest bolest, ali prije svega bolest koju je alkoholičar sam izabrao i koja se uvijek ponovno potvrđuje i uvijek ponovno izabire u svakom daljnjem pijenju. Jer, što drugo podržava pijenje do slobodna volja koja stoji iza njega, tako da je alkoholizam bolest koja se sama hoće. Nitko ne pije ako to zaista ne želi, odnosno – onaj tko pije čini to od svoje volje i pri svakom novom pijenju iznova potvrđuje pijenje kao svoj životni izbor.

U podlozi ovisničko životnog stila leži svjetonazor koji taj život opravdava i omogućuje. Izopačeno i iracionalno razmišljanje vodi k izopačenom i iracionalnom pijenju. I dokle god alkoholičar za svoju ovisnost bude okrivljavao ove ili one okolnosti, situacije i ljude, i dokle god ovisnost ne prizna kao svoj najosobniji izbor i ne preuzme odgovornost za nju na sebe, nema realne nade za njegovo izlječenje. Alkoholičar u svojim rukama ima ključeve klopke u koju se sam zaključao. Protuslovlje tog navoda dodatno uvećava faktična istina da je tome tako zato što on tako želi.

Navada prekomjernog pijenja zapravo se može smatrati bolešću u užem i jakom smislu te riječi tek po nastupu narkomanske faze ovisnosti o alkoholu s razvojem metaboličke gladi za alkoholom, tj. tek kada se u alkoholičara po obustavi pijenja javljaju očiti znaci apstinencijskog sindroma. Tek tada, naime, definitivno prestaje rana faza bolesti ovisnosti, u kojoj alkoholičar uspješno održava fasadu socijalnog funkcioniranja. I tek tada definitivno možemo govoriti o kroničnoj ovisnosti s prolongiranim stanjima pijanstva koja traju danima, i tek tada alkoholičar definitivno više ne može piti i biti socijalno neupadljiv, niti može održavati fasadu normalnosti.

Alkoholičari se često zbog svojih postupaka i ispada vade, pravdaju i prikazuju se kao žrtve okolnosti koje su ih nagnale na prekomjerno pijenje. Ali oni su mogli, ako ništa, barem učiniti nešto drugo od onoga što su okolnosti napravile od njih.

Moguće da je pojedini alkoholičar i prije razvoja ovisnosti iskazivao određene smetnje ponašanja i psihičkog funkcioniranja, moguće da je bio odgojno zapušten ili da je živio u nepovoljnim vanjskim okolnostima, ali to što je izabrao da mu za sve to pijenje, odnosno alkohol bude „lijek“, „utjeha“, „zaborav“ i „zabava“, to je ipak isključivo do njega.

Zato alkoholičaru uvijek treba jasno dati do znanja da je on, odnosno njegovo pijenje, prouzročilo pogubne posljedice za njega i ljude oko njega, za koje je on odgovoran, s kojima se treba suočiti i koje mora ispraviti ako se želi oporaviti.

Budući da nije bolesnik u užem smislu riječi, alkoholičar u neposrednoj okolini ne izaziva ni razumijevanje ni sažaljenje. Ovisniku o alkoholu dužni smo pomoći, ali nema nikakvog razloga za veću sućut, jer svakako da je temeljno sam odabrao sve posljedice do kojih vodi prekomjerno pijenje.

Doduše, alkoholičara se mora i može razumjeti, ali njegovi se postupci ne mogu opravdavati.

Postoje stvari preko kojih se ne može i ne treba prijeći, jer time alkoholičaru samo olakšavamo suočavanje s posljedicama onoga što je prekomjernim pijenjem napravio od sebe, od svog života i od života ljudi oko sebe. Ne treba ni kazati da, prelaženjem preko posljedica konzumiranja alkoholnih pića, olakšavamo i podržavamo njegovo daljnje pijenje.

Moralističko očište marginalizira disfunkcionalne alkoholičare kroz proces njihova etiketiranja i stigmatizacije, kojim oni postaju socijalno izopčena skupina kojoj dominantna kultura uskraćuje potvrdu.

Alkoholičarskoj životnoj praksi dominantna kultura nudi mogućnost društvene rehabilitacije ili „iskupljenja“ ako odustane od sebe i pridržava se dominantnih socijanih normi.

ALKOHOLIČARI SU OSOBE KOJE SVOJE POREMEĆENO DRUŠTVENO I SOCIJALNO FUNKCIONIRANJE „LIJEČE“ ALKOHOLOM

Tek jedan dio alkoholičara čine psihološki i društveno normalne osobe koje k tome učestalo piju. Zapravo, znatan broj alkoholičara čine osobe s poremećenim duševnim i društvenim funkcioniranjem i u njih je pijenje svojevrsni izopačeni oblik „samoliječenja“. No, s druge strane, da nisu pili i da se nisu propili, njihova bi psihička neuravnoteženost ostala skrivena, ne bi uzela maha, ne bi se očitovala, već bi kao puka neotkrivena predispozicija negdje u njima ostala zauvijek ležati, a da nitko, pa ni oni sami, za nju ne bi znali.

Ovako alkohol iznosi na površinu ono najgore u alkoholičaru, koj se kroz pijenje počinje otuđivati od svoje obitelji, prijatelja, radne sredine i sve više vremena provoditi na društvenoj margini: bilo sam, bilo unutar subkulture alkoholičara.

Biografija mnogih alkoholičara bremenita je psihijatrijskim vidljivostima još od njihova djetinjstva, ali svejedno alkohol igra važnu ulogu u psihičkom i socijalnom slomu tih osoba.

U usporedbi s općom populacijom, alkoholičari u psihološkom profilu imaju nižu toleranciju frustrativnih situacija, zatim naznačeniju sklonost agresivnim ispadima, povišenu napetost, konfliktnost, usmjerenost na sebe u smislu sebičnosti, jednostavno osjećaj nelagode u postojanju, nisko samopoštovanje te izrazitu preosjetljivost na kritike uz popratni osjećaj manje vrijednosti. No, istodobno uz osjećaj manje vrijednosti, u alkoholičara dovoljno postoji i kompenzatorni osjećaj precijenjene vlastite važnosti, osjećaj superiornosti praćen grandomanskim sanjarenjima.

◄ strana 1

Alk. gl. 5 /2015. (216) str. 3

strana 4►

Nakladnici: Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                     Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Adresa uredništva: KBC „Sestre milosrdnice“, Klinika za psihijatriju Vinogradska cesta 29, 10000 Zagreb, tel. 3787-734

Službene stranice HSKLA:  http://www.hskla.hr/

Alkohološki glasnici do 2015: http://www.hskla.hr/ag/        Alkohološki glasnici od 2015: http://www.hskla.hr/ag1/

Glavna i odgovorna urednica: Mirjana Halužan, e-mail: haluzan.mirjana@gmail.com

Zamjenik glavnog urednika: Zoran Zoričić

Tehnički urednik: Dražen Žagi, e-mail: drazen.zagi@bj.t-com.hr

Urednik Internet izdanja: Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor:  Š. Bedeniković, D. Cesarec, S. Jelić, E. Kovačević, D.Bratuša, K. Radat, M.Livić, M.Tovarloža, J.Znaor.

Izlazi mjesečno ili dvomjesečno

IBAN ZKLAZ: HR1123400091100137559, s naznakom “za Alkoholoski glasnik”.

Tisak: Kalida d.o.o.                                                                                                                                                                         

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES